Stroga nova regulativa o brodskom gorivu prisiljava brodovlasnike da istraže ukapljeni plin kao čišću alternativu, dok se luke poput Gibraltara pripremaju ponuditi nadograđena postrojenja za goriva, a to bi u konačnici moglo bi izazvati najveći promjene u brodarskoj industriji u proteklih više desetljeća.

Od 2020. godine, prema pravilima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) brodovi više neće smjeti koristiti goriva s udjelom sumpora iznad 0,5 posto, u usporedbi s trenutnih 3,5 posto, osim ako nisu opremljeni za čišćenje emisija sumpora. Propisima se predviđaju i kazne u slučaju njihova kršenja.

Korištenjem LNG-a za pogon brodova, umjesto goriva koja su trenutno u uporabi, smanjile bi se štetne emisije dušikovih i sumpornih oksida za 90 do 95 posto, procjene su brodarske industrije.

Ulozi su visoki. Analitičari švicarske banke UBS procjenjuju kako bi ekološki prihvatljiv brodarski prijevoz mogao biti vrijedan najmanje 250 milijardi dolara tijekom sljedećih pet godina.

Kako bi zagrabilo dio tog tržišta, britansko područje Gibraltara u procesu je pokretanja LNG postrojenja čiji će prateći spremnici biti u mogućnosti puniti teretne brodove gorivom putem teglenica.

Gibraltar već opskrbljuje većinu luka na Mediteranu brodskim gorivima i ima za cilj isto učiniti i s LNG-em, rekao je izvršni direktor Lučke uprave Gibraltara (GPA) Manuel Tirado. „Cilj GPA je biti luka broj jedan s LNG bunkerom na Mediteranu, no to je nešto što se neće dogoditi preko noći”, rekao je za Reuters.

Brodska industrija pod pritiskom zahtjeva za smanjivanjem emisija glavnog stakleničkog plina koji uzrokuju globalno zatopljenje – ugljičnog dioksida (CO2) – na najmanje 50 posto do sredine stoljeća od 2008. godine, nakon što se IMO u travnju složio oko toga cilja nakon višegodišnjih rasprava.

Iako je fosilno gorivo, LNG emitira 10 do 20 posto manje CO2 nego loživo ulje, koje ima niži sadržaj sumpora.

Razdoblje nižih cijena nafte usporilo je primjenu LNG-a kao brodskog goriva. No, kako su tijekom proteklih godina cijene nafte porasle, povećao se i apetit u industriji krstarenja, kao i u sektorima prijevoza kontejnera, tereta i sektoru tankera.

Trenutno svega 125 brodova u svijetu koristi LNG kao gorivo, podaci su stručnjaka za certificiranje brodova DNV GL, a očekuje se kako će do 2020. godine taj broj skočiti na 400 do 600. To je mali djelić u usporedbi sa svjetskom flotom koja broji više od 60.000 komercijalnih brodova.

Tvrtka specijalizirana za informacije o brodarskom tržištu VesselsValue objavila je da će 78 brodova, opremljenih s motorima koji imaju niše za dvije vrste goriva i sposobni su koristiti LNG, biti isporučeno do kraja 2018. godine, što je najveća brojka u jednoj godini do sada.

„Tijekom posljednje godine sve je veći konsenzus među brodovlasnicima da je LNG razumni korak naprijed. To gorivo dobiva na popularnosti”, navodi Martin Wold, viši konzultant u DNV GL.

No, za prijelaz na LNG trebati će vremena, pri čemu će se kao zamjena za teška ulja koristiti i goriva na bazi nisko sumpornih ulja. Do 2050. godine DNV GL predviđa da će samo 47 posto goriva za brodove potjecati od nafte. Plinska goriva će se koristiti 32 posto, a ostatak će biti neutralni ugljični izvori energije poput biogoriva i električne energije.

Globalna brodska flota sada troši oko 4 milijuna barela goriva s visokim udjelom sumpora dnevno. Procjena Reutersovih analitičara pokazuje kako gorivo čini polovinu brodskog dnevnog troška poslovanja.