Festival Miroslav Krleža nastavlja se u petak 6. srpnja premijerom predstave umjetničkog kolektiva Montažstroj “Krleža, ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo” redatelja Zlatka Pakovića, najavljenom kao pokušaj uskrsnuća velikoga pisca inspiriran njegovim radikalno kritičkim duhom.

Predstava je nastala kao dio Festivala Miroslava Krleže i u koprodukciji Umjetničke organizacije Teatar poezije, a izvodi se u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.

Kako se ističe u najavi, “Krleža, ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo” predstava je inspirirana radikalno kritičkim duhom Miroslava Krleže.

“Ovo nije predstava o građanski dresiranom, lijepo odgojenom Miroslavu Krleži, kakvog su uparadili vodeći intelektualci građanske provenijencije. Ovo je predstava o sustavnom dokidanju društva brisanjem bitnih riječi iz hrvatskog i drugih europskih jezika: socijalizam, samouprava, radnik, radničko vijeće, kapitalist, vlasnik sredstava za proizvodnje, rob, utopija, dijalektika…”, stoji u najavi.

U njoj će se govoriti o zastavama kao takvima – bez metafore, postavljajući pitanja poput: Što smo usprkos zastavama, što kada pokušamo živjeti svjetski i otvoreni duh koji nas spaja s drugim ljudima zasigurno više od ikoje zastave ili himne?

Predstava će Krležu uskrsnuti, “jer kazalište je jedina institucija čovječanstva u kojoj je uskrsnuće moguće”, ali to će biti “onaj izbrisani Krleža, Krleža proleter i proleterski pisac, ateist, komunist”, koji je sve vrijeme svoga dugog vijeka u Zagrebu proživio pod brojnim imperijalnim, nacionalnim i ideologijskim zastavama.

Živio je tako u nekoliko država na istome prostoru, pod nekoliko zastava u istome narodu, s različitim himnama tih istih ljudi s kojima je dijelio dobro i zlo. A živio je svoj život po logici perspektive za doba kad zastava neće biti, jer one neće biti potrebne.

Predstavu izvode Vilim Matula u ulozi Miroslava Krleže, sopran Ana Jembrek u ulozi Bele Krleže, dramaturg na sceni Zlatko Paković i majstor svjetlosti Konrad Mulvaj.

“Kolektiv Montažstroj, koji baštini revolucionarnu poetiku ranosovjetske umjetničke avangarde, nakon brojnih specifičnih lokacija u gradu Zagrebu poput korporativnih tornjeva, ruševne tvornice Badel, nedovršene Sveučilišne bolnice, Oltara domovine na Medvedgradu, Hrvatske gospodarske komore i zagrebačkih ulica danju i noću, donosi političko kazalište u Leksikografski zavod Miroslav Krleža, koji je bio Krležin životni projekt”, poručuju iz Montažstroja.

Sedmi Festival Miroslav Krleža održava se od 1. do 7. srpnja, a posvećen je 125. obljetnici rođenja toga književnika.