S druge strane, domaćinima se osigurava veća sigurnost za korisnike jer će nadležna tijela ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima, a po potrebi izreći i novčane kazne platformama. Tako će države članice EU-a uspostaviti ‘jedinstvenu digitalnu ulaznu točku’ za pomoć lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti iznajmljivanja i poboljšanju turizma, a za male platforme, koje u prosjeku imaju do 4250 oglasa, primjenjivat će se jednostavniji sustav za razmjenu podataka, prenosi tportal.

“Imamo situaciju da veći dio godine ti stanovi zjape prazni, a u isto vrijeme mladi u Dubrovniku ne mogu naći stan za dugoročno iznajmljivanje. Kapital pobjeđuje demografiju jer je isplativije iznajmljivati kratkoročno. To je u redu ako je takvo iznajmljivanje pravi obiteljski smještaj, ali ako je netko napravio zgradu sa stanovima, a onda ih sve prenamijenio u apartmane, onda se tu trebamo drugačije postaviti i za takvu apartmanizaciju naplaćivati veće namete”, izjavio je za tportal gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i ističe da je na području Dubrovnika u ovom trenutku 48.000 kreveta, od čega je samo 12.000 u hotelskom smještaju, a sve ostalo pripada u različite kategorije privatnog.

Slična situacija je i u Zadru. On se, prema podacima Eurostata, našao na popisu europskih gradova 2022. s najvećim udjelom turista u kratkoročnom najmu.

Dakle, promjene stižu, a možda ćemo ih vidjeti već tijekom nadolazeće turističke sezone.