Proslavljeni umirovljeni hrvatski tenisač Goran Ivanišević nije plaćao porez na unosnu zaradu koju je godinama ostvarivao od ugovora s organizatorima raznih turnira, ali i od ugovora o treniranju drugih hrvatskih tenisača, poput Marina Čilića i Ivana Ljubičića, a po svemu sudeći ni od ugovora o treniranju najboljeg srpskog tenisača Novaka Đokovića te je godinama varao državu i utajio porez u iznosu od najmanje 1,2 milijuna eura. Tvrdi to u kaznenoj prijavi koju je protiv svog bivšeg supruga podnijela Tatjana Dragović, koju je Nacional dobio na uvid zajedno s dva financijska vještačenja na temelju kojih je ta prijava sastavljena.

Tatjana Dragović i Goran Ivanišević već su tri godine u sporu jer je on, šest godina nakon okončanja njihova braka u kojem su dobili dvoje djece, zatražio podjelu bračne imovine i pokrenuo protiv Tatjane Dragović, pa čak i protiv njihove kćeri Amber Marije, više sudskih postupaka s ciljem da Tatjani Dragović oduzme dio imovine koja joj je pripala temeljem njihovih ranijih međusobno potpisanih sporazuma, a od nje traži i po svemu sudeći povrat izmišljene pozajmice od čak 2,5 milijuna eura. Iako za te svoje tvrdnje o navodnoj pozajmici Ivanišević nije predočio nikakav ugovor o pozajmici, ni bilo kakav uvjerljivi dokument koji bi to potraživanje potvrdio, kako bi pokušao dokazati sve te optužbe kao i optužbu o navodnoj pozajmici, Ivanišević je u sudski spis dostavio jedan dokument za koji Tatjana Dragović smatra da ga duboko kompromitira te dovodi u zonu počinjenja kaznenog djela utaje poreza. Riječ je o izvodima s njihova zajedničkog računa u Monaku. Izvor blizak nekadašnjim supružnicima i detaljno upoznat s okolnostima njihova spora za Nacional je pojasnio:

„Tatjana i Goran Ivanišević imali su zajednički račun u Monaku, na koji su dolazili prihodi, odnosno njegova zarada od ugovora. Temeljem njihova međusobnog ugovora, Tatjana Dragović je za Ivaniševića radila menadžerske poslove i oni su imali dogovor da će prihode od tih ugovora, nakon što se na njih plati porez, u preostalom iznosu dijeliti pola – pola. On je u sudskom sporu u kojem je tražio privremenu mjeru da joj blokira račune, na temelju obične izjave rekao da je on njoj posudio 2,5 milijuna eura i kao dokaz tome priložio je izvode s tog njihova zajedničkog računa u Monaku, čime je zapravo javno u sudski spis dostavio dokaz iz kojeg se vidi da s tog računa na koji je sjedala njegova zarada, nije bio plaćen porez.“

Teniski as Goran Ivanišević prijavljen je zbog sumnje da nije plaćao porez na unosnu zaradu od ugovora s organizatorima turnira i treniranja tenisača. FOTO: Armin Durgut/PIXSELL

Nakon što je shvatila što ima u rukama, Tatjana Dragović zatražila je financijsko vještačenje od Centra za financijska vještačenja te izračun poreza na dohodak, prireza i obveznih socijalnih doprinosa temeljem inozemnih primitaka od ovlaštenog poreznog savjetnika Ivana Čevizovića. Oba nalaza utvrdila su da Goran Ivanišević nije platio porez pa je Tatjana Dragović na temelju tih nalaza podnijela kaznenu prijavu.

Prijava je prošlog tjedna, odnosno 29. studenoga ove godine, podnesena najprije Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu, a potom sljedeći dan i Poreznoj upravi, Samostalnom sektoru za financijske istrage. U toj se prijavi navodi da je Goran Ivanišević od 20. srpnja 2015. do 11. svibnja 2022. na posebnom zajedničkom računu bivših supružnika otvorenom kod EFG banke u Monaku ostvario primitak od najmanje 3.023.046,36 eura na koje nije platio porez Republici Hrvatskoj, iako je kao hrvatski rezident to bio dužan, te da je time, zatajivši Poreznoj upravi podatke o svojim stvarnim dohocima, de facto oštetio državni proračun za najmanje 1,2 milijuna eura neplaćenog poreza i prireza te doprinosa za mirovinsko osiguranje. Od toga se, kako stoji u prijavi, na porez i prirez odnosi najmanje 736.940,31 euro, a na doprinose za mirovinsko osiguranje iznos od najmanje 464.264,68 eura, za koliko je Ivanišević, prema toj prijavi, zakinuo državu i osobno stekao znatnu nepripadnu materijalnu dobit.

Ivanišević je novac od svoje zarade primao na račun u Monaku čiji su zajednički korisnici bili on i njegova bivša supruga Tatjana Dragović, koji je otvoren 20. srpnja 2015. Taj je račun imao pet podračuna za uplate u različitim valutama, a temeljem računa koje je Ivanišević ispostavljao za kontinuirano obavljanje usluga treniranja igrača tenisa, osobno igranja tenisa i sudjelovanje na raznim ekshibicijskim turnirima, kao i za dopuštenost korištenja svog lika kao vrste intelektualnog vlasništva od kojeg se ostvaruju prihodi.

Bez obzira na to što je račun otvoren u poreznoj oazi Monaku, Ivanišević je na tu zaradu, kako proizlazi iz kaznene prijave, bio dužan plaćati porez na dohodak i mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj čiji je rezident. Jedini period kad Ivanišević nije bio rezident u Republici Hrvatskoj, bio je kad se još aktivno profesionalno bavio tenisom i sudjelovao na ATP turnirima. Jedino u tom razdoblju on nije bio dužan Hrvatskoj plaćati porez, no čim se za stalno nastanio u Hrvatskoj, gdje je uredno prijavljen, postao je i porezni obveznik.

Na to da je bio dužan platiti porez u Hrvatskoj, prema tvrdnjama izvora bliskog nekadašnjem bračnom paru Ivanišević, Gorana Ivaniševića dobronamjerno je upozoravalo više ljudi.

„Pouzdano znam da je više utjecajnih ljudi Ivaniševića upozorilo na to da plaćanje, odnosno neplaćanje poreza nije zafrkancija te da to nije dobro ni za njegov ugled. Svakom od njih on je kimao glavom i govorio: ‘U pravu si, riješit ću to, što to meni treba.’ Međutim, ništa on nije riješio“, tvrdi Nacionalov izvor.

Zato je sada Tatjana Dragović protiv bivšeg supruga podnijela kaznenu prijavu u kojoj se navodi:

„Iz analize izračuna poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja temeljem inozemnih primitaka ovlaštenog poreznog savjetnik, dr.sc. Ivana Čevizovića od 5. studenog 2024., podloga koje analize i izračuna je financijsko vještačenje provedeno po Centru za financijska vještačenja d.o.o. iz veljače 2024. te raspoloživi ugovori temeljem kojih je ostvaren dohodak u konkretnom slučaju, dovedenih u međusobnu vezu s važeći pozitivnim poreznim propisima, proizlazi da ostvarene primitke osumnjičeni Goran Ivanišević nije prijavio nadležnom poreznom tijelu, niti na iste platio porez, a što sve ukazuje na postojanje osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela utaje poreza ili carina iz čl. 256. st. 1. i 3. KZ/11 od strane Gorana Ivaniševića.“

Financijska su vještačenja utvrdila da je Goran Ivanišević od 2015. do 2022. na zajednički račun u Monaku primio 1.887.454,76 eura, 1.100.032,18 eura u dolarima i 35.559,42 eura u britanskim funtama, što sveukupno iznosi nešto više od 3 milijuna eura.

O tim svojim primicima Ivanišević je, kako se navodi u kaznenoj prijavi, „sukladno važećoj zakonsko-poreznoj regulativi bio dužan obavijestiti poreznu upravu jer se navedeni primici osnovano imaju smatrati drugim dohotkom, na koji postoji obveza obračunati i uplatiti dužan iznos poreza, kako je to propisano Zakonom o porezu na dohodak, Pravilnikom o porezu na dohodak, kao i iznos prireza sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) uprave, odnosno Zakonu o lokalnim porezima te doprinos za obvezna osiguranja sukladno Zakonu o doprinosima“.

Ovlašteni porezni savjetnik Ivan Čevizović u svom je nalazu obrazložio zbog čega su prihodi Gorana Ivaniševića u Monaku podložni oporezivanju:

„Prema odredbama čl. 39. Zakona o porezu na dohodak, drugi dohodak je razlika između svakoga pojedinačnog primitka prema stavku 2., odnosno stavku 3. istog članka umanjen za propisane izdatke iz stavaka 4. i 5. članka. Prema čl. 39. st. 2. Zakona o porezu na dohodak, drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava ili kapitala. Prema čl. 39. st. 4. Zakona o porezu na dohodak, izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima. Prema st. 5. istog članka, iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka izdaci se priznaju u visini 30% ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava, uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost, profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju i/ili primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama.

Alternativa navedenom, sukladno čl. 39. st. 6. Zakona o porezu na dohodak, je da porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak po osnovi djelatnosti može na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrđivati dohodak u skladu s člancima 30. – 35. Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.“

Tatjana Dragović i Goran Ivanišević već su tri godine u sporu jer je on, šest godina nakon rastave, zatražio podjelu bračne imovine te je optužio bivšu suprugu da ga je dovela u zabludu. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Način utvrđivanja poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja koji je primijenio porezni savjetnik u svom nalazu bio je na snazi tijekom cijelog razdoblja na koje se nalaz odnosi, to jest od 20. srpnja 2015. do 11. svibnja 2022. Razlika je bila samo u stopama poreza na dohodak i doprinosa za mirovinsko osiguranje koje su se mijenjale tijekom vremena.

Nalazu su predočene detaljne tabele s popisom svih primitaka u tom razdoblju. S druge strane, financijsko vještačenja Centra za financijska vještačenja koje je izradila Petra Blašković, stalna sudska vještakinja za financije, računovodstvo i poreze, bavilo se analizom prometa na zajedničkom računu bivših supružnika i time koliko je tko primio ili potrošio novca s tog računa. Pa je vještak ustvrdio da se temeljem članka 8. Sporazuma od 8. ožujka 2012. navodi da se Goran Ivanišević obvezuje svoju godišnju zaradu dijeliti s Tatjanom Dragović u omjeru 50% – 50%. Stoga, ukupna visina njezina potraživanja prema Goranu Ivaniševiću iznosi oko 1,4 milijuna eura.

U kaznenoj prijavi se na temelju svega toga navodi kako je na taj način ostvarenim primicima Ivanišević sukladno važećoj zakonsko-poreznoj regulativi „bio dužan obavijestiti poreznu upravu jer se navedeni primici osnovano imaju smatrati drugim dohotkom, na koji postoji obveza obračunati i uplatiti dužan iznos poreza, kako je to propisano Zakonom o porezu na dohodak, Pravilnikom o porezu na dohodak, kao i iznos prireza sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) uprave, odnosno Zakonu o lokalnim porezima te doprinos za obvezna osiguranja sukladno Zakonu o doprinosima“.

Međutim, u prijavi se dodatno ističe da je Tatjana Dragović u posjedu dokumentacije koja se odnosi na razdoblje od 2015. do 2022., ali da je Goran Ivanišević nastavio postupati na identičan način kao što je to opisano u kaznenoj prijavi i tijekom 2023. i 2024., „a što sve proizlazi iz novinskih članaka vezanih uz njegovu suradnju s Novakom Đokovićem“.

„U tom smislu svakako se predlaže pribava sve relevantne dokumentacije i u odnosu na 2023. i 2024. g. u cilju utvrđivanja da li je kazneno djelo koje se prijavljuje počinjeno i u tom vremenskom razdoblju te za koliki daljnji iznos je oštećen proračun“, stoji u prijavi.

Nacional je pokušao kontaktirati Gorana Ivaniševića, ali nas je on uputio na svoje odvjetnike, a potom su njegovi odvjetnici Nikola Mandić i Ivan Stanić, iako smo ih suočili s vrlo konkretnim pitanjima o tome je li Goran Ivanišević platio porez u periodu od 2015. do 2022. te ih tražili komentar s obzirom na kaznenu prijavu Tatjane Dragović, odgovorili sljedeće:

„U pogledu Vašeg upita od dana 02. prosinca 2024. godine navodimo kako g. Goran Ivanišević nema nikakvih saznanja o navodnoj prijavi o kojoj navodno imate saznanja, a isto tako ga ne zanimaju bilo kakve radnje njegove bivše supruge.

G. Goran Ivanišević trenutno je usredotočen na nadolazeće blagdane, obitelj i djecu te se ni na kakav način ne želi zamarati sa izmišljenim i neosnovanim navodnim prijavama.“