Nova Kaledonija se u nedjelju velikom većinom glasova izjasnila protiv neovisnosti na referendumu o samoopredjeljenju, a obilježila ga je rekordna suzdržanost građana, osobito nakon poziva separatista na bojkot glasanja koje je trebalo označiti završetak procesa dekolonizacije započet prije više od 30 godina u ovome francuskome prekomorskom teritoriju s posebnim statusom u jugozapadnome dijelu Tihog oceana.

Od dosad prebrojanih 90,23 posto glasačkih listića, protiv neovisnosti se izjasnilo 96,32 posto stanovnika koji su izašli na birališta, izvijestio je tv kanal NC 1st.

Na referendumima održanim 4. listopada 2020. i 4. studenog 2018. protiv neovisnosti se izjasnilo 56,7 posto birača, odnosno 53,3 posto.

U nedjelju do 17:00 sati na izbore je izašlo 41,60 posto stanovnika, u odnosu na 73,68 posto 2018. i 79,63 posto godine 2020.

Zagovornici neovisnosti su najavili da neće izaći na izbore, uz objašnjenje da je nemoguće organizirati “poštenu kampanju” s obzirom na to da je otočje od rujna zahvaćeno pandemijom covida, što bi moglo ugroziti slobodno izjašnjavanje.

Pozvavši na smirenje situacije, Yvon Kona, predsjednik skupštine nadležne za pitanja koja se odnose na običaje i identitet Kanačana, autohtonih melanezijskih stanovnika Nove Kalednije, zamolio je “građane Kanaka i kaledonske progresiste da neizlaskom na biračka mjesta danas obilježe nacionalni dan “žalosti Kanaka”.

Čini se da je poziv separatista na neizlazak na referendum gotovo u potpunosti ispoštovan, no bojkot je zapravo išao u prilog izglasavanju neovisnosti.

U tom kontekstu je pobjeda lojalista, koji su bili za ostanak pod bivšim kolonijalnim vladarima očekivana.

“Mene zanima kakvo ćemo društvo sada graditi”, rekla je jedna stanovnica glavnoga grada Noumée, dodavši da je na biračko mjesto “izašla jer je to smatrala građanskom dužnošću”. No smatra da “ovaj referendum nema previše značaja jer je pola stanovništva odlučilo uopće ne glasati”.

No ovo je ipak ključan korak u procesu pokrenutom 1988. Matignonovim sporazumima u Parizu, koji je zapečatio pomirenje Kanaka, prvih stanovnika Nove Kaledonije i Caldochea, potomaka bijelih doseljenika (većinom francuskih), nakon višegodišnjeg nasilja i napetosti.

Nakon što je na referendumima 2018. i 2020.  odbijeno odcjepljenje od bivših kolonijalnih vladara, 185.000 glasača još je jednom trebalo odgovoriti na pitanje: “Želite li da Nova Kaledonija ostvari potpuni suverenitet i postane samostalna?”

U pozadini glasanja su sve zategnutiji odnosi između Pariza i njegovih saveznika u regiji.

Australci su razbjesnili Francuze time što su rujnu otkazali ugovor o kupnji podmornica kako bi stupili u sigurnosni pakt s Britanijom i SAD-om.

Iza tih prijepora raste uloga Kine u regiji, pa stručnjaci smatraju da bi neovisna Nova Kaledonija mogla biti podložna pekinškom utjecaju, a motivacija za to je interes Kine za njihovu rudarsku industriju.

Kina je i dosad bila najveći uvoznica novokaledonskih metalurških proizvoda, posebice nikla.

Bez obzira na ishod referenduma, “dan nakon njega morat će se nastaviti zajednički život” s Francuskom, posebice “s obzirom na geopolitičku stvarnost regije”, rekao je u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron.