Objavljeno u Nacionalu br. 758, 2010-05-25

Kandidat za ministra pravosuđa Dražen Bošnjaković bio je u Nadzornom odboru Plinacra dok je ta tvrtka sklapala poslove s tvrtkom CKT Zagreb, u kojoj je Bošnjaković dioničar; to otkriće prilično ugrožava Bošnjakovićeve izglede da zaista i postane ministrom

Tvrtka Centar za kombinirani transport Zagreb, u kojoj vlasnički udjel posjeduje i budući hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, tijekom protekle dvije godine zaradila je oko 42 milijuna kuna na poslovima koje joj je dodijelio Plinacro, državna kompanija za distribuciju plina u kojoj Bošnjaković obnaša dužnost potpredsjednika Nadzornog odbora. Do tih saznanja došli su istražitelji Državnog odvjetništva i USKOK-a u sklopu istrage o navodnim nelegalnostima u poslovanju s marketinškom agencijom Fimi-media koju već tjednima provode u Plinacru. U toj istrazi Bošnjaković je dosad figurirao tek kao jedan od svjedoka, no s obzirom na nove informacije, moglo bi se dogoditi da i on sam postane predmet istrage.

Naime, prema Nacionalovim informacijama, DORH bi uskoro mogao pokrenuti istražni postupak u kojem bi se trebalo utvrditi je li Bošnjaković iskoristio svoju poziciju u Plinacru da bi pogodovao i osigurao poslove tvrtki u kojoj posjeduje vlasnički udjel. Također, istraga bi mogla biti proširena ako se potvrde zasad još uvijek neslužbene informacije kako ista tvrtka surađuje i s HEP-om, još jednom državnom kompanijom u kojoj je Bošnjaković član Nadzornog odbora. U tom kontekstu jasno je kako bi se cijeli slučaj mogao pokazati vrlo neugodnim za Dražena Bošnjakovića, koji bi kroz nekoliko mjeseci trebao zamijeniti Ivana Šimonovića na poziciji ministra pravosuđa.

Iako on u spornoj tvrtki posjeduje tek manjinski vlasnički udjel od 2 posto, koji je uredno naveden u njegovoj imovinskoj kartici, izvjesno je kako njegova pozicija u Plinacru nesporno predstavlja značajan sukob interesa. Vlasnički udjel u tvrtki Centar za kombinirani transport Zagreb, prema informacijama navedenim u njegovoj imovinskoj kartici, Bošnjaković je zajedno sa svojom suprugom kupio 1993. godine. Radi se o 180 dionica koje predstavljaju 2 posto temeljnog kapitala tvrtke. Nejasno je kolika je bila cijena tih dionica, jer su na dva mjesta u imovinskoj kartici navedeni različiti podaci, pa su prema jednoj verziji dionice plaćene 10 tisuća eura, a prema drugoj dvostruko više.

Ipak, bez obzira na cijenu, nema sumnje kako se radilo o dobrom ulaganju, budući da je Centar za kombinirani transport Zagreb u proteklih petnaestak godina izrastao u jednu od najuspješnijih logističkih tvrtki u ovom dijelu Europe. Tvrtka je specijalizirana za poslove međunarodnog otpremništva, te kombiniranog prijevoza željeznicom i cestom, s orijentacijom prema industriji, naročito naftnoj i plinskoj. Samo tijekom protekle dvije godina CKTZ je ostvario oko 650 milijuna kuna prihoda i 12 milijuna kuna dobiti. Iako cjelokupna vlasnička struktura tvrtke nije poznata javnosti, smatra se kako je većinski vlasnik samozatajni poduzetnik Ivan Štih, koji obnaša dužnost predsjednika Nadzornog odbora kompanije.

Upravo na njega je Bošnjaković prenio pravo upravljanja svojim dionicama nakon što je imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu pravosuđa. Ipak, iako formalno ne upravlja svojim dionicama, Bošnjaković je i dalje njihov vlasnik, odnosno djelomični vlasnik poduzeća. S druge strane, on je 2008. godine odlukom Vlade, odnosno Glavne skupštine Plinacra, čiji je jedini član ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić, imenovan u Nadzorni odbor Plinacra. Na taj način stekao je mogućnost da izravno kontrolira i indirektno daje odobrenje na milijunske poslove koje je ta državna kompanija sklapala s tvrtkom čiji je manjinski vlasnik.

Konkretno radilo se uglavnom o poslovima transporta čeličnih cijevi iz inozemstva na razne lokacije diljem Hrvatske gdje Plinacro gradi nove plinovode. Ukupna vrijednost poslova tijekom posljednje dvije godine iznosi oko 42 milijuna kuna, a budući da se radi o značajnoj svoti Bošnjaković teško može tvrditi kako nije bio upoznat s poslovnom suradnjom Plinacra i CKTZ-a. Dapače, može se pretpostaviti kako je kao član Nadzornog odbora u više navrata i davao svoje mišljenje o izvještajima Uprave u kojima se taj poslovni odnos spominjao. Zbog toga se može očekivati da će se u sklopu istrage pokušati utvrditi je li Bošnjaković na bilo koji način iskoristio svoju poziciju kako bi pogodovao CKTZ-u, odnosno jesu li poslovi toj tvrtki u Plinacru dodijeljeni u skladu s važećom zakonskom regulativom.

S druge strane, bez obzira na ishod te istrage, sam Bošnjaković teško će se moći obraniti od optužbi kako je bio u značajnom sukobu interesa. Dapače, sukladno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, skrbnik dionica dužnosnika, u ovom slučaju Štih, prije svakog posla s Plinacrom morao je obavijestiti Saborsko povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa i zatražiti njegovo mišljenje. Utvrdi li se da su se poslovi sklapali bez da je obaviješteno Povjerenstvo, Bošnjakovićeva odgovornost bit će nesporna.

Također, morat će objasniti zašto je prihvatio poziciju u Nadzornom odboru državne kompanije koja je značajan partner tvrtke čiji je vlasnik, jer je kao pravnik i državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa morao znati da je njegov angažman u Plinacru zakonski upitan. Da je to učinio, Bošnjaković bi izbjegao sukob interesa, a takav potez bio bi i logičan, jer je teško shvatiti po kojoj je uopće osnovi on, kao državni tajnik za pravosuđe, postavljen u Nadzorni odbor eneregetske kompanije kao što je Plinacro.

Osim Plinacra, Bošnjaković je i član Nadzornog odbora HEP-a, pa nije teško zaključiti kako se taj 49-godišnji pravnik iz Ivanić Grada tijekom protekle dvije godine nametnuo kao jedan od najmoćnijih ljudi u hrvatskoj energetici. Bošnjakovićev intenzivni politički uspon počeo je 2008. godine, kad je imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu pravosuđa, za ministarskog mandata Ane Lovrin. Prije toga, Bošnajaković je proveo četiri godine kao HDZ-ov saborski zastupnik, a s obzirom na svoju struku i činjenicu da je imao višegodišnje radno iskustvo u odvjetništvu, brzo se afirmirao kao jedan od HDZ-ovih vodećih stručnjaka za zakonsku i ustavnu problematiku. Tek mjesec dana nakon što je imenovan državnim tajnikom Bošnjaković je odlukom Vlade postavljen za jednog od pet članova Povjerenstva koje se trebalo baviti pregovorima s mađarskim MOL-om oko novog dioničarskog ugovora o upravljanju Inom. To povjerenstvo prestalo se sastajati nakon nekoliko sastanaka, pregovore je potpuno preuzeo bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec, no svjedočanstva članova, među kojima i Bošnjakovića, mogla bi se pokazati ključnima u istrazi o mogućim nelegalnostima u drguom krugu privatizacije Ine.

Šest mjeseci kasnije Bošnjaković je postavljen i na poziciju člana Nadzornog odbora Plinacra. Na toj poziciji zamijenio je državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva Lea Begovića, što je tada u stručnim krugovima protumačeno kao veliko iznenađenje, jer je uobičajno da upravo Ministarstvo gospodarstva kontrolira poslovanje energetskih kompanija. Dapače, u kuloarima su se tada pojavile informacije kako je Plinacro bio jedan od najznačajnijih klijenata Bošnjakovićeva odvjetničkog ureda u Ivanić Gradu, te je dobro upoznat s poslovanjem kompanije i osobni prijatelj s tadašnjim čelnim čovjekom Uprave Plinacra Brankom Radoševićem.

Ipak, uskoro je Bošnjaković s ostalim članovima Nadzornog odbora donio odluku o smjeni Radoševića. Danas je Radošević pod istragom USKOK-a zbog milijunskih poslova koje je, pod krinkom poslovne tajne, direktnom pogodbom dodijelio marketinškoj agenciji Fimi-mediji, a svjedok u tom postupku mogao bi biti i Bošnjaković. Njegov uspon u vrh hrvatskih državnih energetskih poduzeća završio je u listopadu prošle godine, kad je imenovan u Nadzorni odbor HEP-a. To se dogodilo nakon što je smijenjena Uprava tvrtke na čelu s Ivanom Mravkom, nedavno optuženim za milijunske gubitke u nelegalnom poslovanju, pa bi tu Bošnjaković na kraju mogao biti izuzet od svjedočenja u sklopu kriminalističke istrage.
Ipak, uz činjenicu da bi se kao svjedok mogao pojaviti u dva krupna korupcijska sudska procesa, indicije o tome kako se nalazi u nezakonitom sukobu interesa predstavljaju značajan udarac Bošnjakovićevim ambicijama da naslijedi Ivana Šimonovića na poziciji ministra pravosuđa. Naime, ta pozicija smatra se ključnom u namjeri hrvatske vlade da u prvom tromjesečju sljedeće godine uspješno završi pretpristupne pregovore s Europskom unijom.

Ključni uvjet završetka pregovora u poglavlju pravosuđe bit će ocjena država Europske unije kako Hrvatska vodi uspješnu borbu protiv korupcije. Teško je zamisliti da bi takvu borbu u Europi mogao prezentirati čovjek koji je suočen s optužbama za sukob interesa, pa je zato izvjesno kako Bošnjaković, pokažu li se optužbe utemeljenima, neće imati dovoljno vjerodostojnosti da preuzme ministarsku poziciju.

Takav razvoj događaja sigurno u ovom trenutku ne odgovara premijerki Jadranki Kosor, s obzirom na to da nema mnogo kandidata koji bi željeli preuzeti tu dužnost. Razlog je razumljiv, trajanje madata ograničeno je na godinu i pol dana do parlamentarnih izbora, a u tom periodu postoji puno opasnosti. Novi ministar riskira da, budu li pregovori s EU usporeni, on bude označen krivcem za takav epilog, dok s druge strane u slučaju uspjeha postoji opasnost da zasluge budu dodijeljene bivšem ministru Šimonoviću. Ukratko, radi se o neprivlačnoj poziciji, na kojoj se može malo toga dobiti, a mnogo izgubiti, pa nije ni čudo da unutar vladajuće koalicije nema previše kandidata za nju. U takvim okolnostima premijerka Kosor se, na temelju preporuke bivšeg ministra Šimonovića, odlučila za Bošnjakovića računajući na njegovo iskustvo u Ministarstvu, te činjenicu da gotovo cijeli radni vijek radi u pravosuđu. Također, smatralo se kako bi to što je relativno nepoznat u javnosti mogla biti njegova prednost, s obzirom na to da je neopterećen bilo kakvim aferama iz prošlosti. Ipak, otkriće o poslovanju njegove tvrtke s Plinacrom znatno mijenja tu činjenicu, pa bi Dražen Bošnjaković na kraju mogao biti smijenjen s pozicije ministra pravosuđa i prije nego što je službeno imenovan.