Objavljeno u Nacionalu br. 634, 2008-01-07

FACEBOOK JE INTERNETSKA STRANICA namijenjena virtualnom druženju među osobama koje se već poznaju, a u Hrvatskoj ima više od 50.000 korisnika: Nacional donosi priče nekoliko ljudi o tome zašto su odlučili registrirati se i kako im je ta društvena mreža promijenila život

Jedan od najnovijih internetskih fenomena, web-stranica namijenjena virtualnom druženju koja se zove Facebook, u posljednje vrijeme ima sve više korisnika iz Hrvatske. Prema podacima koje je nedavno u svom tekstu u Jutarnjem listu iznio izvršni urednik časopisa za informatiku Bug Dragan Petrić, “više od 50.000 internetskih korisnika u Hrvatskoj vrijeme redovito provodi na Facebooku”. Trenutačno je najpopularniji u SAD-u i Kanadi, a broj registriranih korisnika kreće se oko 73 milijuna i raste za oko 200 tisuća novih korisnika dnevno.

Nakon chata, ili e-maila, blogova, jednostavnih web-usluga namijenjenih internetskoj komunikaciji i socijalizaciji, prije nekoliko godina počeli su se razvijati internetski servisi nove generacije, koje nazivaju društvenim mrežama, a među koje spada i Facebook. Donedavno je jedan od najpopularnijih takvih web-servisa bio MySpace, na kojemu su korisnici mogli izgraditi vlastiti profil, u njega unositi omiljenu glazbu, fotografije, pisati komentare ili raspravljati o određenim temama na forumima. Facebook je kao i MySpace web-usluga namijenjena tzv. social networkingu, a osnovna mu je svrha da korisnicima omogući druženje putem interneta. No ono po čemu se razlikuje od sličnih socijalizacijskih internetskih servisa poput MySpacea, Flickra, hi5 ili raznih blog-servisa jest to što potiče druženje među osobama koje se već poznaju.

Na Facebook se može registrirati tako da se u internetski preglednik ukuca web-adresa www.facebook.com, a potom se na linku za registraciju upišu osobni podaci i tako otvori korisnički profil. Facebook korisniku omogućuje da na jednostavan način, putem interneta, pronađe gotovo svakoga kome zna ime i prezime. Tako ga većina onih koji su na njemu registrirani koristi da bi obnovila prijateljstva s ljudima koje godinama nisu vidjeli. Već registriranom korisniku dovoljno je upisati ime i prezime određene osobe u za to predviđeno mjesto i ta će osoba na svoj e-mail dobiti poziv da se registrira i postane Facebook prijatelj onome tko mu je poslao poruku.

To je drugi mogući način registriranja na Facebook, koji je ujedno i znatno češći. Novi korisnici najčešće su dobili pozivni mail. Da bi se registrirali, dovoljno je da kliknu na link primljen u tom mailu i prođu kroz jednostavan proces registracije. Na taj se način na Facebook registrirao i diplomirani povjesničar, zaposlenik na Hrvatskoj televiziji, 29-godišnji Splićanin, Zvonimir Mamić. Na e-mail mu je, kaže Mamić, stigao poziv od prijatelja kojeg rijetko viđa. “Prije Facebooka registrirao sam se na sličnoj stranici koja se zove hi5. No Facebook se od trenutka kad sam se registrirao proširio kao kuga pa sam hi5 potpuno zanemario. Nedavno sam se šalio s nekim kako više prijatelja imam na Facebooku nego u stvarnom životu.”

Facebook je od sličnih web-servisa različit i po tome što na njemu postoje specijalizirane grupe kojima se korisnici mogu priključiti, također na poziv već registriranih članova, ali mogu i sami kreirati nove. Tako su među hrvatskim korisnicima najpopularnije “Mrzim HDZ” i “Mrzim narodnjake”.

Nakon prijavljivanja na Facebook svaki korisnik može kreirati svoj profil – postaviti vlastitu fotografiju, upisati osnovne podatke o sebi i početi kreirati listu prijatelja pozivanjem poznatih ljudi da mu se pridruže na Facebooku. Korisnički profil može sadržavati i različite osobne informacije o korisniku, poput privatnog fotoalbuma, informacija o tome kakve knjige voli čitati, kakvu glazbu sluša ili koji su mu najdraži filmovi, kao i rezultate brojnih testova koji govore o tome koliko je kompatibilan s prijateljima koje ima na listi, koji diktator bi prema svojim osobinama mogao biti, koji serijski ubojica, koja princeza iz bajke ili koliko je zao. Prijateljima s liste može poslati običnu poruku, ali ih može i virtualno poškakljati, predložiti im gradnju snjegovića na Facebooku ili popiti s njima “internetsku kavu”.

Listu prijatelja na svom profilu Mamić je kreirao na pomalo neuobičajen način. O tome kaže: “Najveća inflacija prijatelja na mom Facebook profilu dogodila se kada sam nedavno patio od nesanice. Možda ne bih trebao pričati o tome, ali bit ću iskren. Uzeo sam mobitel, u kojem imam oko 600 brojeva, što zbog posla, što prijatelja iz prošlosti ili onih s kojima sam zaista u kontaktu, i počeo redom od slova A pa nadalje – prva je bila bivša djevojka, poslao sam joj poziv, ali nije odgovorila, nakon nje bivši kolega s posla, potom neki tip za kojega i ne znam tko je. Na slovu P pronašao sam prijatelja koji je sa mnom išao u srednju školu, intenzivno smo se družili i na faksu, a onda smo izgubili kontakt. On je u međuvremenu postao zubar pa, osim što smo obnovili poznanstvo, ja sam dogovorio i popravak zuba.”

Kod Facebooka Mamića najviše fascinira iskrenost kojom ljudi ispunjavaju svoje profile: “Kad pogledam podatke ljudi, fotografije, to je sve iz stvarnog života. Kod mene to baš i nije slučaj. Nevjerojatno mi je i to kako ljudi spremno odgovaraju na pozive. Rijetki su oni koji ga odbiju, svi su si prijatelji na Facebooku. Ljudi koje uopće ne viđam i znam da ih neću ni vidjeti, svi smo si prijatelji.”

Ideju da poveže svoje kolege na fakultetu putem tog portala imao je i tada 20-godišnji student američkog sveučilišta Harvard Mark Zuckerberg, koji je uz pomoć dvojice svojih kolega osmislio i registrirao Facebook u veljači 2004. Facebook je bio zamišljen kao web-servis namijenjen studentima harvardskog sveučilišta. Samo 15-ak dana od uključivanja pola studenata Harvarda bilo je registrirano na Facebook, a u roku od dva mjeseca počeli su ga koristiti studenti većine američkih sveučilišta. Godinu dana nakon što ga je Zuckerberg registrirao, Facebook je imao gotovo 13 milijuna korisnika. Taj je broj od studenoga 2006., od kada se na Facebook mogu registrirati svi stariji od 13 godina, narastao za 60 milijuna novih korisnika.

Zuckerberg je u međuvremenu napustio Harvard kako bi osnovao vlastitu kompaniju. Prošle je godine Yahoo Zuckerbergu ponudio milijardu dolara za vlasništvo nad Facebookom. No on je ponudu odbio s obrazloženjem da je smatra gotovo škrtačkom. Njegovo je odbijanje Yahooove ponude šokiralo poslovne analitičare, s obzirom na to da je Facebook u tom trenutku imao prihode koji su bili neusporedivo manji od novca koji je ponudio Yahoo. No tada se broj korisnika Facebooka počeo širiti brzinom kakvu nikad nisu dostigli ni MySpace, ni blogovi, ni bilo koji drugi takav servis – počeo se udvostručavati svakih šest mjeseci. Zuckerbergu su nakon Yahooa za udio u vlasništvu nad Facebookom ponude počeli davati i direktori jedne od najjačih svjetskih softverskih kompanija, Microsofta. Prema medijskim napisima, pregovori su dugo trajali jer se Zuckerberg na sastancima pojavljivao samo katkad, i to odjeven u trenirku s natikačama na nogama. Često je sastanke otkazivao, s obrazloženjem da mu se taj dan ne da tako rano ustati ili se ne bi pojavio jer bi zaspao. Naposljetku je, prije nešto više od mjesec dana, Microsoftu prodao 1,6-postotni udio u vlasništvu nad Facebookom za 240 milijuna dolara, što znači da njegova tvrtka vrijedi 15 milijardi dolara. Zuckerberg je na konferenciji Web 2.0 Summit, namijenjenoj kreatorima i posjetiteljima we­bo­va poput Facebooka, uspjeh Facebooka objasnio riječima:

“Facebook je za razliku od MySpacea, koji je zamišljen tako da njegovi korisnici izmisle svoj novi identitet i zatim se povezuju s drugim njima nepoznatim ljudima koji također koriste MySpace, napravljen tako da se međusobno putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu.” Upravo je povezivanje s prijateljima, smatra 26-godišnja Zagrepčanka, odgajateljica predškolske djece Petra Pokrovac, jedna od najvažnijih funkcija Facebooka. Sviđa joj se, kaže, kada joj se jave ljudi s kojima je odavno izgubila kontakt: “Genijalno mi je što mi se javio prijatelj s kojim sam išla u vrtić; i ne sjećam se kad smo se posljednji put vidjeli. Primjerice, jedan se moj jako blizak prijatelj odselio u Tursku gdje radi kao diplomat. Facebook mi je prilika da budem u kontaktu s njim. Nisam ga čula jako dugo, sve dok se nisam registrirala na Facebook, a prije nego što je otišao u Tursku bili smo bliski. Sada smo ponovo gotovo svakodnevno u kontaktu.”

Planinar, speleolog, fotograf i informatički dizajner, 26-godišnji Zagrepčanin Matija Štambuk nedavno se vratio iz Australije gdje je proveo tri mjeseca. Svoj Facebook profil otvorio je, prepričava, dok je bio u Australiji: “Kad sam došao u Perth, učlanio sam se u klub za ekstremne sportove pa sam s njima otišao na izlet. Nakon izleta, pitao sam članove kluba zašto ne naprave neki izvještaj na internetu o tome gdje smo bili i postave, primjerice, fotografije s izleta. Odgovorili su mi da su oni svi registrirani na Facebooku pa tamo pišu svoje osobne izvještaje koje onda ostali članovi kluba mogu vidjeti. Nisam se tada registrirao jer mi se sve to učinilo glupim. Činilo mi se da se sve svodilo na to da ljudi koji su bili na izletu čitaju izvještaje s izleta na kojem su bili.” No onda je na e-mail dobio poziv od prijatelja iz Hrvatske da se priključi na Facebook, što ga je zainteresiralo pa se registrirao.

Studentica povijesti umjetnosti i engleskog jezika i pjevačica, 27-godišnja Zagrepčanka Marta Kuliš Facebook koristi kako bi održala kontakte s prijateljima koje nema mogućnosti vidjeti jer su daleko. Osim toga, zabavlja je ispunjavanje testova poput onoga o tome koja bi princeza iz bajke mogla biti ili s kojim se od prijatelja sa svoje liste najbolje slaže.

“Registrirala sam se prije tri mjeseca. Počela sam tražiti prijatelje, čiji se broj nevjerojatnom brzinom popeo na gotovo dvjesto. Javili su mi se prijatelji iz osnovne i srednje škole. Bila sam oduševljena jer neke od njih nisam vidjela i po deset, petnaest godina. Javio mi se i neki rođak za kojeg nisam niti znala da postoji.”

Domagoj Smoljanović, 27-godišnji inženjer elektrotehnike iz Zagreba, smatra da na Facebooku ima mnogo više zanimljivih sadržaja nego na drugim portalima koji služe socijalizaciji. Zanimljivo mu je i kojom se brzinom proširila lista prijatelja na njegovu profilu: “Prvih tjedan dana bilo nas je trojica, a onda se moja lista u dva, tri dana popela na pedeset ljudi. Pozivi su samo pljuštali. Kao da sam profil otvorio upravo u trenutku kad je Facebook u Hrvatskoj postao hit.”

VRIJEDNOST 15 MLRD. DOLARA

Mark Zuckerberg 23-godišnji je Amerikanac koji je osmislio i registrirao Facebook 2004. Bio je tada 20-godišnji student američkog sveučilišta Harvard, a jedan od danas najposjećenijih servisa za internetsku socijalizaciju registrirao je uz pomoć dvojice kolega s fakulteta. Zuckerberg je napustio Harvard da bi osnovao vlastitu kompaniju. Nakon što je nedavno Microsoftu prodao 1,6-postotni udio u vlasništvu nad Facebookom za 240 milijuna dolara, vrijednost kompanije procjenjuje se na oko 15 milijardi dolara.