Nakon otkrića o nepravilnostima, klijentelizmu i teškim zloporabama u tvrtki Državne nekretnine, koje je u Nacionalu razotkrila zviždačica Maja Đerek, bivša direktorica tamošnjeg Sektora za upravljanje poslovnim prostorima, redakciji se javila još jedna zviždačica. Riječ je o Nadi Ružić, bivšoj zaposlenici Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) koja je, poput Maje Đerek, dobila otkaz, i to nakon što je upozorila na štetu od 104 milijuna kuna u samo jednom slučaju privatizacije. Ravnatelj CERP-a Milan Plećaš, kojem je upozorenje bilo upućeno, tu je štetu ignorirao.

Ružić je razotkrila i brojne druge nepravilnosti u toj instituciji. Ona tvrdi da Plećaš, koji slovi kao „Plenkovićev čovjek“, godinama ignorira upozorenja na teške pronevjere, što je navodi na zaključak da ih on zapravo odobrava te da za to ima i neke skrivene motive.

Nada Ružić je diplomirana ekonomistica s dugogodišnjom karijerom u realnom sektoru, u Ljubljanskoj i Croatia banci. Bila je i predsjednica uprave Investicijskog društva Croba vrijednosnice d.o.o., u vlasništvu Croatia banke d.d.. Preko 20 godina bavila se investicijskim bankarstvom i od samih početaka sudjelovala je na tržištu kapitala. Kao visokoobrazovana osoba s kompetencijama stručnjakinje za tržište kapitala i procjenu vrijednosti trgovačkih društava, zaposlila se 2014. u Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), po preporuci struke, kao najbolji kandidat među brojnim zainteresiranima za to radno mjesto. U razdoblju od 2014. do 2019. bila je ondje jedina zaposlena kao unutarnji revizor.

U trenutku kada se zaposlila imala je ovlaštenje za internog revizora za bankarstvo i vrijednosne papire, a u međuvremenu je stekla i ovlaštenje za unutarnjeg revizora za javni sektor u organizaciji Ministarstva financija, kao i za internog revizora za gospodarstvo, koje se stječe u organizaciji RIF-a (Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika).

Unutarnja revizija u javnom sektoru neovisna je funkcija, ustrojena prema Direktivi EU-a sa svrhom neovisne i objektivne procjene sustava unutarnjih kontrola i davanja mišljenja i savjeta za poboljšanje djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem odnosno korporativnog upravljanja. Aktivnosti unutarnje revizije usmjerene su na unaprjeđenje poslovanja institucije u kojoj unutarnji revizor radi.

Nada Ružić kaže da je bila zadovoljna svojim poslom i postignutim financijskim učincima, s obzirom na to da je kroz obavljene revizije Republici Hrvatskoj uspjela priskrbiti značajne financijske učinke. Čak ju je svojedobno direktorica Sektora za restrukturiranje, financije i pravne poslove pohvalila u e-mailu, ustvrdivši da je CERP zahvaljujući preporukama Unutarnje revizije samo u jednom slučaju ostvario izvanredan prihod za državni proračun u iznosu od 1,3 milijuna kuna u jednoj godini i isto toliko povrata za prethodnu godinu, što je ukupno 2,6 milijuna kuna. Bio je to rezultat revizije vlastitih prihoda koju je Nada Ružić sama inicirala i provela.

Okolnosti su se za Nadu Ružić počele mijenjati nakon dolaska Milana Plećaša na čelo CERP-a, u siječnju 2018. Tada se suočila s problemima koji su doveli do toga da je 26. srpnja 2021. dobila otkaz.

U rujnu iste godine pokrenula je radni spor protiv CERP-a tražeći povratak na posao i isplatu zaostalih plaća, a pripremno ročište u tom sporu trebalo bi se održati 10. ožujka 2022. Zanimljivo je da CERP, umjesto vlastite pravne službe, zastupa odvjetnički ured Lovrić&Klobučar, u suvlasništvu premijerova prijatelja iz mladosti Danijela Klobučara, koji je još 2018. godine preuzeo većinu pravnih poslova te državne agencije.

Centar za restrukturiranje i prodaju, kao agencija sljednica Hrvatskog fonda za privatizaciju, osnovan je 2013. godine. CERP se bavi upravljanjem državnom imovinom u obliku dionica i poslovnih udjela, dok se trgovačko društvo Državne nekretnine, kako i samo ime kaže, bavi upravljanjem nekretninama u državnom vlasništvu – stambenim i poslovnim prostorima.

Nacional je ranije otkrio da se u kontekstu reforme javne uprave, prema već napisanim planovima, CERP trebao pripojiti Ministarstvu državne imovine, ali je upravo novi ravnatelj Milan Plećaš 2018. godine uspio to u posljednjem trenutku spriječiti.

U ekskluzivnom razgovoru za Nacional Nada Ružić progovorila je o razlozima svog otkaza; otkrila je na kakve je nepravilnosti upozoravala i kakva je radna klima u CERP-u zavladala nakon što je na čelo te državne agencije dospio Milan Plećaš.

NACIONAL: Kada ste se i zašto suočili s prvim problemima na poslu?

Problemi su počeli 2018. kada za ravnatelja CERP-a dolazi Milan Plećaš, koji je od samog početka davao do znanja da je blizak s premijerom Plenkovićem. Prvi naš sukob dogodio se nakon što sam ga obavijestila da tadašnji rukovoditelj unutarnje revizije Karlo Čulo – dakle, moj neposredno nadređeni – ne dolazi na posao, no usprkos tome prima punu plaću. Rekla sam tada Plećašu da naš Samostalni odjel za unutarnju reviziju zbog toga trpi; naime, ja nisam ovlaštena poduzimati određene radnje kojima bi se unaprijedilo poslovanje unutarnje revizije, a onaj tko bi to trebao raditi, ne dolazi na posao. Naime, Karlo Čulo istovremeno je obnašao funkciju člana Uprave trgovačkog društva Club Adriatic, tvrtke u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske koja je prodana Hotelima Jadran iz Crikvenice. Club Adriatic u portfelju sadrži i određene kampove koji u tom trenutku nisu privatizirani. Kada je Karlo Čulo imenovan rukovoditeljem unutarnje revizije, već je, prema odobrenom godišnjem planu, bio započet proces revizije trgovačkih društava u procesu restrukturiranja, čime se rukovoditelj unutarnje revizije našao u direktnom sukobu interesa. Iako nije dolazio na svoj posao u CERP, Čulo je primao dvije plaće – jednu u Clubu Adriatic, a drugu punu plaću u CERP-u. Napominjem da su te dvije funkcije apsolutno nespojive. Karlo Čulo zaposlen je za vrijeme AUDIO-a, ali je do kraja 2016. bio na nekakvom obliku dopusta i u CERP se vratio krajem 2016. na radno mjesto savjetnika specijalista u Uredu ravnatelja. Promjenom ravnatelja Karlo Čulo Odlukom Upravnog vijeća od 11. travnja 2017. postaje članom uprave trgovačkog društva Club Adriatic, a mandat mu teče od 6. travnja 2017. godine.

Kao član uprave CA Čulo sklapa ugovor o radu za mjesto voditelja unutarnje revizije – iako zna ili bi trebao znati da je unutarnja revizija neovisna i da unutarnji revizori, prema zakonodavnom okviru, mogu obavljati samo poslove unutarnje revizije.

NACIONAL: Kako je Plećaš reagirao kada ste ga obavijestili o tome da Čulo ne dolazi na posao?

Plećaš je to primio na znanje i rekao samo: „Dobro, dobro…“ Razgovarala sam o tom slučaju s kolegicom koju je Plećaš zaposlio kao direktoricu Pravnih poslova i ona mi je dala do znanja da bih zbog stalnog prigovaranja na račun Karla Čule i njegova nedolaska na posao, mogla imati problema.

NACIONAL: Gdje je gospodin Čulo danas, radi li još uvijek dva posla?

Ne, nakon što je izvršena transakcija pripajanja Cluba Adriatic Hotelima Jadran u Crikvenici, on je zasnovao radni odnos u Jadran Crikvenici na mjestu člana uprave. Zanimljivo kako ga je odvjetnik Danijel Klobučar, čiji je odvjetnički ured Lovrić&Klobučar nakon Plećaševa dolaska na čelo CERP-a preuzeo veći dio pravnih poslova, predložio kao svjedoka u mom radnom sporu. Njegov je zadatak svjedočiti da sam ja konfliktna osoba – iako sa mnom nije bio ni u kakvom kontaktu jednostavno zato što nije dolazio na posao. Nakon Karla Čule na tu je funkciju rukovoditelja unutarnje revizije 2019. postavljena Željka Hofer, koju je Plećaš osobno doveo, a koja nije ispunjavala posebne uvjete za sklapanje ugovora o radu i kvalifikacije za taj posao. Primljena je bez natječaja, došla je po pozivu.

Činjenica da Željka Hofer nije smjela sklopiti ugovor o radu na radno mjesto voditelja unutarnje revizije, potvrđena je nadzorom Državnog inspektorata koji je tu činjenicu utvrdio i uputio prekršajni nalog na sud.

NACIONAL: Javnosti dosad nije bilo poznato da ste upravo vi upozorili na to da je država oštećena za 104 milijuna kuna, i to u samo jednom slučaju interne revizije, o kojem je Nacional pisao. O čemu se točno radi? Je li upravo zbog toga došlo do ključnog prijepora s nadređenima zbog kojeg ste dobili otkaz?

Točno, radi se o 104 milijuna nenaplaćenih kuna koje su se pojavile u reviziji jednog procesa ispunjenja ugovornih obveza. Dobila sam zadatak napraviti reviziju prodaje tvrtke Mali Maj iz Poreča. To je trgovačko društvo koje je 50 posto bilo u vlasništvu RH, a drugih 50 posto u vlasništvu Grada Poreča. Izvršena je prodaja kupcu Allegheny Financial Group, koji je prije toga bilo u vlasništvu tvrtke Hypo Consultants. Revidirajući dokumentaciju praćenja ispunjenja Ugovora došla sam do spoznaje da je Milan Plećaš obavijestio Upravno vijeće kako je kupac Allegheny Financial izvršio ulaganje od 104 milijuna kuna, od ukupno prihvaćene obveze ulaganja u iznosu 309 milijuna kuna po ugovoru. Plećaš je Upravno vijeće uvjerio da su tu činjenicu utvrdile stručne službe CERP-a i stručne službe kupca, zbog čega država izlazi iz cijelog tog procesa, jer je kupac izvršio svoju obvezu. Doista ne znam na temelju čega je takvo što zaključio i što ga je na to motiviralo. Naime, prema ugovoru kupac je trebao uložiti 309 milijuna kuna u projekt koji bi obuhvaćao sportsko-rekreativni centar u kojem bi se trebalo zaposliti 80 ljudi. Taj cijeli proces ulaganja trebao je započeti s danom ishođenja konačne građevinske dozvole. Problem je u tome što ta dozvola nikada nije ishođena i, prema tome, ni projekt nije izgrađen, što znači da to ulaganje nije moglo ni započeti. Da je ikoga doista zanimalo što je s tim slučajem, lako je to mogao otkriti jer je vidljivo prostim okom. Otkrivši tu činjenicu, prijavila sam taj slučaj kao sumnju na nepravilnost zbog koje se država odrekla 104 milijuna kuna, odnosno, čak i više. Osim toga, u trenutku prodaje država se obvezala namiriti sve dugove koje je Mali Maj imao prema svim vjerovnicima. Dodatni problem je u tome što je Mali Maj imao u vlasništvu neprocijenjeno zemljište prve klase, uz more, u obujmu od 15.980 četvornih metara. Što znači da je to zemljište kupac zapravo dobio na poklon. Oni su u međuvremenu potpuno promijenili koncepciju i nastavili kupovati zemljišta za izgradnju luksuznih apartmana. Kada sam sve to razotkrila, počeli su maltretiranje i uznemiravanje.

NACIONAL: Kako ste svoje nadređene obavijestili o tim saznanjima?

Napisala sam 16. travnja 2020. godine, prema metodologiji rada unutarnje revizije, izvješće o sumnji na nepravilnost. To izvješće uputila sam svojoj rukovoditeljici Željki Hofer na postupanje, a ravnatelju CERP-a Milanu Plećašu na znanje. On me nakon toga optužio da sam prekoračila svoja ovlaštenja, i to, zamislite, zato što sam ga obavijestila o tom izvješću! A on je kao čelnik CERP-a jedina odgovorna osoba za rješavanje nepravilnosti, kao i za zakoniti rad institucije.

NACIONAL: Jeste li imali priliku s njim o tome razgovarati?

Iako sam u nekoliko navrata tražila da me primi, nisam s njim razgovarala. Nije me nikada pozvao i pokazao interes za razgovor sa mnom, ni na tu ni na bilo koju temu. Bilo je jasno da su mi oni već tada odlučili dati otkaz i u tu svrhu su i zaposlili Željku Hofer i Igora Bašića u Unutarnju reviziju, kao svoje ljude. U mom radnom sporu protiv CERP-a i oni su svjedočili protiv mene, tvrdeći da sam bila neugodna prema kolegama i neprimjereno se ponašala na radnom mjestu.

NACIONAL: Plećaš je za Nacional izjavio da je tražio mišljenje neovisnog tijela unutar CERP-a koje je ustvrdilo da su vaše optužbe neosnovane. Kako to komentirate?

Neovisna tijela u CERP-u ne postoje. Unutarnja revizija trebala bi biti najviše neovisno tijelo, a nije. Kako može osoba koja je zaposlena bez ispunjenja uvjeta i kompetencija biti neovisna? Ako Milan Plećaš misli na voditeljicu Ureda ravnatelja – koja je tu funkciju zaradila jer je uspješno odradila prljavi posao u mom slučaju – tada ne postoji neovisnost tijela, nego lojalnost tijela do te mjere da, prema mojim saznanjima, ista osoba likvidira sve ispostavljene račune gospodina Klobučara. Proceduralno je to išlo ovako: predala sam 16. travnja 2020. svoje izvješće, da bi ga 15. lipnja te godine (trebala su joj dva mjeseca) rukovoditeljica Unutarnje revizije Željka Hofer predala povjerljivoj osobi na postupanje.

NACIONAL: Tko je bila povjerljiva osoba i kakva je njena funkcija?

Povjerljiva osoba bila je Ivana Bagarić. Prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, čelnik javne institucije dužan je sprječavati pojavu nepravilnosti i u tu svrhu mora imenovati povjerljivu osobu i izraditi pravilnik po kojem takva osoba postupa u slučaju prijavljivanja nepravilnosti. Povjerljiva osoba, dakle, Ivana Bagarić, u roku od dva tjedna napisala je izvješće prema kojem moja prijava nije osnovana. Važno je napomenuti da povjerljiva osoba nije pribavila nijedan materijalni dokaz kojim potkrjepljuje svoje tvrdnje. I vratili su mi taj predmet, da nastavim reviziju. Naime, da je ona ukazala na to da postoji sumnja na kazneno djelo, što je trebala reći, onda bi se ta revizija obustavila, a povjerljiva osoba poslala bi predmet na postupanje u DORH sa svim dokazima do kojih se došlo u procesu utvrđivanja nepravilnosti.

O malverzacijama koje je otkrila u CERP-u i otkazu koji je zbog toga dobila, sa zviždačicom Nadom Ružić razgovarali su novinarka i kolumnistica Nacionala Zrinka Vrabec-Mojzeš i glavni urednik Berislav Jelinić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: I što se događalo nakon toga?

Morala sam nastaviti raditi reviziju na tom predmetu, no zatražila sam dodatnu dokumentaciju vezanu uz dokapitalizaciju, s obzirom na to da je kupac imao obvezu dokapitalizirati tvrtku Mali Maj još 2003. I onda sam dobila platni nalog iz kojeg je vidljivo da je kupac Allegheny Financial Group uplatio nešto više od 11 milijuna kuna kao pozajmicu vlasniku. To nema veze s dokapitalizacijom. To znači da je samom sebi posudio taj novac, provukao ga kroz registar i vratio. To je, dakle, samo bila administrativna, a ne stvarna dokapitalizacija i taj novac nikada nije uložen u tvrtku. Nakon toga izradila sam i drugo izvješće o sumnji na nepravilnosti, uključujući i taj dio. Nakon par dana Željka Hofer je od mene zapisnički preuzela predmet i započeo je ciklus malo žešćeg maltretiranja i uznemiravanja.

NACIONAL: Na koji način?

Na razne načine. Morala sam se svakoga mjeseca zbog nečega očitovati. Davali su mi nemoguće zadatke u prekratkom roku koje nije bilo moguće ispuniti. Poput, naprimjer, zahtjeva da u procesu revizije nadoknade imovine bivšim vlasnicima, u kojoj ja uopće nisam bila član, u roku tri dana napravim analizu učinkovitosti procesa prilikom dodjele dionica za oduzetu imovinu u sedam predmeta. Ti predmeti su obuhvaćali period od 2014. do 2020., a svaka transakcija imala je materijalnu značajnost iznad milijun kuna. To je, naravno, bio radni zadatak koji se u tom roku naprosto nije mogao izvršiti i oni su to jako dobro znali. Optuživali su me i da sam izlazila s posla bez izlaznice, no na svu sreću, imala sam dokaz da nisam. Ukratko, optuživali su me za sve i svašta, nadajući se da ću valjda sama otići.

NACIONAL: Milan Plećaš pismeno je ustvrdio da je CERP o tom slučaju informirao DORH. Kako to komentirate?

To se dogodilo tek kasnije, nakon što sam ja dobila otkaz 2021. godine. Tada su se prepali da ću ih tužiti za zloporabu položaja i ovlasti, pogodovanja kupcu i slično, pa su mi poslali obavijest da su slučaj prijavili DORH-u. Koga su prijavili? Je li Plećaš sam sebe prijavio, jer on je taj koji je potpisao Aneks ugovora i dao lažni argument Upravnom vijeću da donese Odluku prema kojoj država izlazi iz vlasništva trgovačkog društva Mali Maj? Baš me zanima! Na čelu Upravnog vijeća inače je ministar državne imovine i u travnju 2019. godine to je bio Goran Marić, a nakon njega Ministarstvo je u srpnju preuzeo Mario Banožić. Meni je to vrlo sumnjivo. Mislim da su oni taj predmet poslali DORH-u na procjenu tek deklarativno, vjerojatno s pratećom dokumentacijom koju su sami proizveli i koja bi DORH trebala navesti na zaključak da u tom slučaju nema ništa sporno. Sigurna sam da DORH neće ispitivati navode unutarnjeg revizora ako kaznene prijave nema.

NACIONAL: Mislite li da ravnatelj CERP-a Milan Plećaš u tome ima neki osobni interes ili radi za nekoga?

Teško mi je vjerovati da bi se netko upuštao u tako nešto bez osobnog interesa. Inače, Plećaš je sam pred zaposlenima u CERP-u govorio kako je premijer Plenković njegov prijatelj i kako je zbog toga užasno jak i utjecajan. Uostalom, poznato je da je već bio donesen Zaključak prema kojem će se CERP pripojiti Ministarstvu državne imovine i da će prestati postojati kao agencija. Plećaš je tvrdio da će to spriječiti. I spriječio je, ta je odluka povučena sa sjednice Vlade. A Plećaš je ostao na čelu te institucije, vjerojatno kako bi mogli slično kao i u slučaju Mali Maj kriminalno protrgovati i „iskriminaliti“ ono što je ostalo u državnom vlasništvu i kako bi mogao udomiti još stranačkih uhljeba.

NACIONAL: A koliko je te državne imovine – odnosno, dionica i poslovnih udjela – ostalo u CERP-u?

Jako puno. Pa CERP je, primjerice, vlasnik 26 posto JANAF-a. Postoji još jedna jako zanimljiva stvar, a to je da je u planu privatizacija neprocijenjenog zemljišta RH koje se nalazi ispod kampova. To treba odraditi do kraja, a vjerojatno čekaju da se svi ovi skandali malo slegnu. Zato im i ne treba unutarnji revizor koji ima mozga i želi svoj posao raditi pošteno i čestito, već netko tko će potpisati sve što od njega traže. Inače, u arhivu CERP-a, koji je potpuno zapušten, čuvaju se svi predmeti kriminalne privatizacije još od devedesetih i sigurna sam da je mnogima stalo do toga da ta dokumentacija propadne. Jer, kao što je poznato, kaznena djela vezana uz kriminalnu privatizaciju i pretvorbu ne zastarijevaju. Ovom prilikom slobodna sam napomenuti da je Nacional posve točno i precizno upozorio na ogromni skandal u kojem je taj arhiv u priličnoj mjeri prepušten sustavnom propadanju.

NACIONAL: Kada su vam uručili otkaz i s kojim obrazloženjem?

Bilo je to 26. srpnja prošle godine, s otkaznim rokom od mjesec dana koji mi nisu dopustili odraditi. Obrazloženje je bilo da neuredno držim dokumentaciju, da sam konfliktna osoba, svađam se s kolegama i ne brinem o arhivi. To je klasificirano kao redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem. Odmah sam pisala zahtjev za zaštitu prava u kojem sam otvoreno navodila sve te nepravilnosti na koje sam ukazivala i sve te dokumente imam spremljene. Nadam se da će mi to pomoći u mom radnom sporu, s obzirom na to da su oni uporno ponavljali kako moj otkaz nema veze s nepravilnostima koje sam prijavila. Naravno da itekako ima veze. CERP inače zastupa odvjetnički ured Lovrić&Klobučar, dakle, odvjetnik Danijel Klobučar, koji štiti interese premijera Plenkovića i HDZ-a.

NACIONAL: Kako to znate?

Dobila sam odgovor na tužbu s njegovim potpisom. On je, inače, sudjelovao u cijeloj toj pravnoj proceduri. Jer kada dajete otkaz unutarnjem revizoru, koji je zaštićen Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, Pravilnikom o radu interne revizije i slično, on ne može dobiti otkaz ili biti premješten na drugo radno mjesto zbog iznošenja činjenica koje ukazuju na nepravilnosti poslovanja uprave. Podrazumijeva se da unutarnji revizor, kada postoji sumnja na nepravilnost, ne smije nastaviti tu reviziju, već netko drugi to mora istražiti. To što sam ja iznijela dio je procedure obavljanja mog posla i to odvjetnik Klobučar sasvim sigurno dobro zna. Zato su morali izmisliti druge razloge da me maknu. Između ostalog i zbog nearhiviranja podataka, a cijeli arhiv se doslovce raspada. Radi se o drugom najvrjednijem arhivu po opsegu u Republici Hrvatskoj.

NACIONAL: Što znate o okolnostima pod kojima je Klobučar preuzeo preko 30 pravnih predmeta CERP-a s najvišim vrijednostima parničnih sporova?

Tome sam i osobno svjedočila. Iz našeg sektora Pravnog zastupanja otišle su sve pravnice koje su tamo do tada radile. Od svih poslova na kraju im je ostalo pisanje prijava za potraživanja, sad ću karikirati, od dvije lipe, koja su već bila u zastari. One su bile stručne i sposobne za vođenje velikih procesa, neko vrijeme su ih same vodile kako bi CERP-u uštedjele novac i na koncu su sve otišle. Plećaš je zamijenio sve ljude koji su tamo radili u Pravnom sektoru od 2013. i doveo svoje ljude koji su s njim radili u Fondu za naknadu oduzete imovine. I Klobučar je prije radio s Plećašem u tom istom Fondu i kada je Plećaš postao ravnatelj, sve što je značajno, odnosno, sve čija je vrijednost predmeta spora (v.p.s) bila visoka, a neki su čak dosezali i do milijardu kuna, dobio je njegov odvjetnički ured diskrecijskom odlukom bez ikakvog natječaja.

NACIONAL: Tko nakon vašeg otkaza kontrolira transakcije i procese u CERP-u?

Bojim se nitko. To je posao unutarnje revizije koja je sada prepuštena ljudima koje je Milan Plećaš zaposlio. Jedna od njih, rukovoditeljica Unutarnje revizije Željka Hofer, kao što sam rekla, ni ne ispunjava uvjete i ne zna raditi taj posao. Za to postoje i pismeni dokazi, koje je Nacional također objavio. Zato je on doveo i drugog revizora Igora Bašića, da bi se mene riješili. I sada svjedoče protiv mene. Smatram da bi tamo trebalo dovesti i Nadzor za državni proračun, provjeriti tko je sve dobivao stimulacije na plaće od 30 posto i zašto. Trebalo bi izvršiti i nadzor Proračuna za javnu nabavu koji iznosi nekoliko milijuna kuna, na 80 zaposlenih. Neka se provjeri gdje se troši taj ogroman novac poreznih obveznika.

NACIONAL: Jeste li spremni na to da ćete vjerojatno nakon ovog izlaska u javnost, kao i gospođa Maja Đerek, biti izloženi brojnim napadima i optužbama da ste instrumentalizirani te da radite u nečijem političkom interesu?

Jesam. Sve ovo što sam ja vama ispričala, napisala sam ravnatelju Milanu Plećašu u zahtjevu za zaštitu svojih prava. Onda kada mi je dijelio upozorenja za prijestupe koji nisu postojali, napisala sam mu da je korumpiran, kao i da je korupcija uzimati prijatelje u radni odnos bez natječaja, osobito one koji za to nemaju dostatne kvalifikacije poput, na primjer, Željke Hofer, rukovoditeljice Unutarnje revizije CERP-a. I Državni inspektorat je utvrdio da ona ne ispunjava uvjete. Imam sve dokumente i dokaze da govorim istinu. Neka institucije dokažu suprotno ako mogu. Osim toga, o svim tim nepravilnostima obavijestila sam i ministra Horvata, premijera Plenkovića i ministra financija Zdravka Marića. On je nadležan za razvoj zakonodavnog okvira rada unutarnjih revizora. Dakle, ja nisam u pravom smislu zviždač. Kao stručnjakinja uočila sam nepravilnosti u okviru unutarnje revizije i baš zbog toga moja predstavka ima veću težinu.

NACIONAL: Imate li ikakve povratne reakcije Marića, Horvata i Plenkovića?

Naravno da ne! Kao i u slučaju kolegice Maje Đerek, šutnja im je zajednički nazivnik. Nije mi jasno do čega im nije stalo, možda do proračunskih sredstava koje uzimaju od građana te im tako iskazuju koliko su nevažni u njihovim životima – ili im je možda ispod vlastite razine komunikacije riješiti problem s osobama koje im mogu argumentirano obrazložiti o čemu se radi, kad su već za svoje suradnike izabrali nesposobne i nekompetentne osobe koje samo rade štetu.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da je Plećašu nedavno potvrđen drugi mandat na čelu CERP-a, i to u vrijeme dok se još uvijek čeka s takvim odlukama za veći broj državnih tvrtki i institucija? Što to govori o odnosu Plećaša i Plenkovića?

Reizbor Milana Plećaša sasvim je očekivan jer mora završiti poslove koje je započeo, kao i održavati ljude koji preko njega ostvaruju svoje imovinske interese. Ako je poznata činjenica da ga imenuje Vlada RH kojoj nije zasmetalo ništa vezano uz koruptivne radnje koje on provodi, nameće se samo jedan zaključak: Vlada i premijer Plenković vjerojatno trebaju Milana Plećaša.

NACIONAL: Očekujete li da će pravosudne institucije reagirati na ovaj vaš intervju kad izađe u javnost?

Meni bi bilo drago da barem DORH ispita predmet Mali Maj, s obzirom na to da se radi o 104 milijuna kuna, a i s obzirom na činjenicu da Milan Plećaš tvrdi kako im je taj predmet poslao na procjenu. Baš me zanima što će oni utvrditi.

NACIONAL: A što očekujete od svog radnog spora?

Da se vratim na posao. Bez obzira na sve okolnosti, bilo bi mi to jako drago. Preko 36 godina radila sam u realnom sektoru i punila proračun. A kada sam došla u CERP, vjerojatno sam jedini unutarnji revizor koji je samo u jednoj transakciji ostvario prihod u proračunu od 2,6 milijuna kuna, isključivo zbog unutarnje revizije i rješavanja pitanja dvostrukog oporezivanja dionica koje je RH dobila sukcesijom u Francuskoj. Nakon uvida shvatila sam da dividendu tj. kapitalnu dobit možemo oporezovati u Hrvatskoj, gdje porez iznosi 12 posto, umjesto u Francuskoj, gdje taj porez iznosi 30 posto. Tako sam uprihodila značajnu svotu u državni proračun i baš sam na to ponosna.