Kako na pravi način iskoristiti umjetnu inteligenciju, koja vrlo brzo ulazi u sve segmente naših života, kako bi pomogla u procesu proizvodnje, u optimizaciji troškova poslovanja, racionalizaciji potrošnje energije u proizvodnom procesu, ali i smanjenju kvarova u pogonu i poboljšanju kvalitete krajnjih proizvoda? To su pitanja koja poduzetnici u industrijskom sektoru posljednjih godina intenzivno postavljaju informatičkim stručnjacima, tražeći načine da benefite umjetne inteligencije, koji su iz dana u dan sve očitiji, iskoriste u posve konkretne svrhe, za poboljšanje proizvodnog procesa i smanjenje troškova poslovanja. Pojedine hrvatske IT tvrtke u segmentu umjetne inteligencije otišle su i korak naprijed.

Već je poznato da snažna hrvatska IT scena ide ukorak sa svjetskim trendovima pa nije neobično što se brojne domaće IT tvrtke intenzivno bave razvijanjem rješenja umjetne inteligencije i njihovim implementiranjem u svakodnevni život i poslovanje. Jedna od takvih tvrtki je i Comping, jedna od vodećih domaćih IT firmi sa 150 zaposlenih, koja je specijalizirana za pružanje tehnoloških rješenja kombinirajući savjetovanje s tehnologijom.

Organizatorica AI Akademije Iva Nappholz iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a, ističe da je tvrtkama potrebna ozbiljna edukacija. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Rješenja tvrtke Comping korištena su u poslovanju HOPS-a, pretežito u segmentu obrade velikih količina podataka i daljinskih očitanja brojila,  te HEP-a, a umjetnu inteligenciju u sferi zaštite podataka koristi i naftna kompanija INA, koja je pomoć Compinga na tom polju zatražila nakon velikog hakerskog napada koji je pretrpjela u veljači 2020. godine“, objasnio nam je glavni izvršni direktor tvrtke Comping Alojzije Jukić. Rješenja na bazi umjetne inteligencije, kaže, koriste i brojne financijske tvrtke, prije svega u nastojanju da prepoznaju i spriječe razne vrste financijskih prijevara.

Njihov fokus, kako je za B&B objasnio voditelj tima za AI rješenja Compinga Domagoj Marić, obuhvaća širok spektar usluga, uključujući razvoj digitalnih rješenja, pozadinska integracijska rješenja, digitalizaciju procesa te razvoj inovativnih poslovnih modela baziranih na procesima obrade podataka. Comping se, tumači Marić, bavi i razvojem i implementacijom tehnologija umjetne inteligencije kroz koje klijentima nude napredne analitičke alate i rješenja koja unaprjeđuju poslovne procese i donošenje odluka.

‘Istraživanjem smo identificirali ozbiljan nedostatak znanja i vještina kao glavni izazov u primjeni AI-ja’, kaže Iva Nappholz

Na sve nedoumice vezano uz razvoj i korištenje umjetne inteligencije nastojat će konkretno odgovoriti predavači na radionici AI Akademije koju 23. travnja organizira Hrvatska gospodarska komora (HGK) pod nazivom „Sektorska radionica: AI u industriji“, potvrđujući pritom ranije tvrdnje da je umjetna inteligencija velika prilika za ubrzani rast hrvatskog gospodarstva.

Organizatorica AI Akademije Iva Nappholz iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a, za B&B je kazala da su prije pokretanja Akademije – a prva radionica u nizu od njih pet održana je u ožujku – proveli istraživanje među članicama kako bi provjerili postoji li interes za takav sadržaj. „Anketa nam je potvrdila da poslovni subjekti umjetnu inteligenciju smatraju važnom komponentnom u suvremenom poslovnom okruženju, ali da svoje razumijevanje i informiranje temelje ponajviše na online člancima i društvenim mrežama. Dakle, istraživanjem smo identificirali ozbiljan nedostatak znanja i vještina kao glavni izazov u primjeni AI-ja te je takav rezultat pokazao da je poslovnim subjektima potrebna ozbiljna edukacija o tome kako implementirati sustave umjetne inteligencije u svoje poslovanje“, kazala je Iva Nappholz i dodala da su svoj interes našle i IT tvrtke koje su Akademiju prepoznale kao platformu za povezivanje s onim poslovnim subjektima koji žele implementirati AI u svoje poslovanje.

Glavni izvršni direktor tvrtke Comping Alojzije Jukić kaže da rješenja na bazi umjetne inteligencije koriste i brojne financijske tvrtke. FOTO: Comping

Nova radionica AI Akademije na temu primjene AI-ja u sektoru industrije zamišljena je da kroz konkretne primjere predstavi trenutno stanje, trendove, mogućnosti, rizike i izazove primjene korištenja umjetne inteligencije u industriji, a o tim će primjerima govoriti upravo oni predstavnici industrije koji koriste vlastita rješenja umjetne inteligencije za svoje poslovanje. Iva Nappholz kaže da će sudionici iz prve ruke imati priliku čuti iskustva predstavnika iz prehrambene industrije, energetike, proizvodnje te djelatnosti upravljanja računalnim sustavima, kontrole kvalitete i još mnogim drugima. Također, bit će pojašnjeni pojmovi kao što su automatizacija procesa, optimizacija proizvodnje, računalni vid, kao i mogućnosti optimiranja nabavnog lanca pomoću AI-ja, predviđanje potražnje i optimizacija zaliha, detekcija prijevara, preventivna dijagnostika kvarova i zagušenja, nadzor imovine i prediktivno održavanje, a bit će riječi i o regulativama te standardima kojih se industrija prilikom primjene umjetne inteligencije treba pridržavati.

„Predstavljanjem osnova AI-ja htjeli smo demistificirati sam pojam umjetne inteligencije te tako vrlo konkretnim predavanjima približiti svojim članicama alat koji će biti neizbježan u svakom poslovanju. Interes je velik jer naše članice shvaćaju da će umjetna inteligencija postati uobičajen dio poslovanja u svim sektorima. AI transformacija u poslovanju je neizbježna i naše članice su svjesne toga da ako žele ostati konkurentne, moraju pratiti razvoj tehnologije“, podsjetila je Iva Nappholz.

‘Rješenja tvrtke Comping korištena su u poslovanju HOPS-a i HEP-a, a u sferi zaštite podataka koristi ih i naftna kompanija INA’

Domagoj Marić iz Compinga, koji će biti i jedan od predavača na radionici AI Akademije 23. travnja, kaže da IT tvrtke u Hrvatskoj sve više prepoznaju industrijski sektor kao značajno tržište za primjenu AI-ja. „Općenito govoreći, područje razvoja AI rješenja, ili barem rješenja s nekim AI funkcionalnostima, počinje cvjetati na domaćem terenu. Također, industrijski sektor pokazuje rastući interes za AI, prepoznajući njegov potencijal u optimizaciji procesa, smanjenju troškova i povećanju produktivnosti. Već postoje brojni projekti u kojima se AI primjenjuje u različitim sektorima industrije u Hrvatskoj. Primjerice, u energetskom sektoru AI modeli se koriste za predviđanje potražnje i optimizaciju distribucije energije. U proizvodnji primjena AI modela u automatizaciji, dijagnostici kvarova te sustavima za kontrolu kvalitete pomaže u povećanju efikasnosti, a u logistici i lancima opskrbe koristi se za optimizaciju ruta i upravljanje zalihama“, objasnio je Marić i dodao da u ovom trenutku rastu svijest i otvorenost među domaćim tvrtkama za implementaciju AI-ja u vlastito poslovanje.

No ne krije da u dijelu tvrtki još uvijek postoje predrasude, nepovjerenje i nedostatak razumijevanja punog potencijala tehnologija AI-ja. „Inicijative poput HGK-ove AI Akademije igraju značajnu ulogu u edukaciji i razbijanju predrasuda o AI-ju. Glavni je cilj takvih akademija demistifikacija koncepata AI-ja i primjene u poslovnom okruženju, dok sudjelovanje i intenzivan angažman predstavnika tvrtki na takvim akademijama definitivno pokazuje postojanje interesa za primjenu AI-ja u poslovanju. Takve radionice i edukacije nesumnjivo pružaju odličnu platformu za razmjenu znanja i iskustava, što u globalu svakako pozitivno utječe na percepciju i spremnost tvrtki za implementaciju AI rješenja“, zaključio je Marić.

Berislav Korpar, regionalni voditelj za izradu softverskih rješenja u hrvatskom ogranku kompanije Schneider Electric, kaže da se njihova rješenja koriste u velikom broju industrijskih postrojenja u svijetu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Berislav Korpar, regionalni voditelj za izradu softverskih rješenja u hrvatskom ogranku kompanije Schneider Electric, jedne od vodećih svjetskih kompanija za razvoj i implementaciju industrijskih softvera, od softvera za dizajn preko softvera za vođenje i upravljanje do softvera za upravljanje imovinom, kaže da je bio vrlo ugodno iznenađen brojem ljudi koji su došli poslušati prvu, uvodnu radionicu AI Akademije u ožujku i nada se da će i modulu ciljano namijenjenom industriji prisustvovati jednako velik broj kompanija kako bi se lakše hvatao ili pak održavao korak sa svjetskim trendovima, pogotovo u industriji. „Bez edukacija ovakvog tipa, na kojima ćemo pokazati i primjere iz prakse, sigurno ne možemo očekivati implementaciju inovativnih i disruptivnih rješenja, pogotovo ne u industriji koja je pod velikim pritiskom kako konkurentnosti tako i usklađivanja s različitim standardima i normama“, kaže Korpar.

Na pitanje u kojoj se mjeri informatičke tvrtke u Hrvatskoj bave razvojem AI aplikacija i softvera konkretno namijenjenih industriji, odnosno, je li im i u kojoj mjeri industrijski sektor zanimljiv kao korisnik AI-ja, Korpar odgovara kako postoji nekoliko kompanija koje razvijaju softvere namijenjene industriji, i to uglavnom SCADA softvere namijenjene kontroli i upravljanju procesima, te nekoliko kompanija koje razvijaju MES sustave (Manufacturing Execution System) odnosno povezuju kontrolne sustave (SCADA) s poslovnim ERP sustavima poput SAP-a ili IBM Maxima. „Nije mi poznato razvija li u ovom trenutku neka hrvatska kompanija AI module koji se mogu koristiti u industriji. A kad to kažem, mislim na vođenje industrijskih procesa. Po meni je jedan od ključnih razloga to što AI module razvijaju IT kompanije, dok industrijsku automatizaciju izvode integratori industrijskih sistema. Bazična razlika je u tome što su za IT ključne sigurnost i cjelovitost podataka, dok su za proizvodnju ključne sigurnost, kvaliteta i neprekinutost proizvodnje. Različiti ciljevi znače različite alate pa samim time i različite vrste stručnjaka“, objasnio je Korpar i precizirao da je u samim industrijskim procesima ključno strojno učenje koje je jedan segment umjetne inteligencije, a koje omogućuje kreiranje modela različitih procesa te detekciju anomalija što onda omogućuje adaptacije ili izmjene unutar proizvodnih procesa s ciljem optimizacije, ušteda i maksimalnog iskorištavanja proizvodnih kapaciteta.

‘Za IT su ključni sigurnost i cjelovitost podataka, a za proizvodnju kvaliteta, sigurnost…’ ističe Berislav Korpar

Korpar kaže da se rješenja njegove tvrtke Schneider Electric koriste na velikom broju industrijskih postrojenja u svijetu. „Prve implementacije koje smo imali bile su u smjeru prediktivnog održavanja i tu se u glavnom radilo o kritičnim postrojenjima gdje su investitori bili izuzetno zainteresirani za povećanje sigurnosti i neprekinutosti rada postrojenja. U tim je slučajevima detekcija potencijalnog kvara puno prije nego što taj kvar uzrokuje prekid rada osigurala velike uštede. Takvi sustavi danas nalaze implementaciju u velikom broju industrijskih sektora, od energetskog, odnosno proizvodnje energije u nuklearnim i termo elektranama, do kogeneracija, geotermalnih postrojenja te vjetroelektrana, zatim u O&G sektoru, kemijskoj industriji, cementarama, rudnicima… Proširenjem upotrebe modula strojnog učenja na aplikacije fokusirane na energetsku efikasnost, povećanje produktivnosti i kontrolu kvalitete, takvi sustavi se mogu iskoristiti u praktično svim industrijskim sektorima“, rekao je Korpar te istaknuo da su i u Hrvatskoj pokrenuli nekoliko projekata koji koriste module strojnog učenja. Neki su u procesu implementacije dok su neki već počeli s radom i uskoro će biti predstavljeni javnosti.

Zanimalo nas je kakve konkretne zahtjeve imaju tvrtke iz industrijskog sektora kada traže rješenja AI-ja i obraćaju se tvrtki Schneider Electric, odnosno, na što stavljaju naglasak prilikom razgovora o pojedinostima rješenja kakva im trebaju u poslovanju. „Konkretni zahtjevi industrije uglavnom su svugdje isti, a to su smanjenje troškova proizvodnje i povećanje produktivnosti uz održavanje kvalitete proizvoda. Ono na što stavljamo naglasak kod interesa za takve sustave jest ključni prvi korak, a to je strategija digitalizacije. U velikoj većini takva strategija ne postoji, već se ide na ad-hoc projekte kojima se žele riješiti pojedine izazove kojih u današnjim uvjetima ne manjka. Zadaća strategije digitalizacije je definirati sve izazove koji postoje, vidjeti koja su to optimalna rješenja za postizanje zadanih ciljeva i onda postaviti prioritete, odnosno, definirati korake kako polako uspostaviti sustav koji će nas u konačnici odvesti do ‘zlatnog grala’ digitalizacije“, pojasnio je Korpar. Smatra da bi najvažniji cilj digitalizacije trebao biti povezivanje svih struktura pojedinog poduzeća u jedinstveni sustav koji će omogućiti izmjenu i korištenje svih dostupnih i kontekstualiziranih podataka u svrhu ostvarenja zacrtanih ciljeva.

Voditelj tima Compinga za AI rješenja Domagoj Marić ističe da među tvrtkama za implementaciju AI-ja rastu svijest i otvorenost. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Ako govorimo o korištenju umjetne inteligencije u industriji, onda je tu osnovni izazov prevladati nedostatke upravo takvog sustava koji će osigurati veliku količinu podataka i na temelju kojeg bi onda od različitih AI modula mogli dobiti korisne informacije. Dodatno, implementaciju takvih sustava mora pratiti i edukacija postojećih ili zapošljavanje novih ljudi koji će takve sustave koristiti, jer nemojmo zaboraviti iako je umjetna inteligencija u zadnjih par godina napravila veliki iskorak, moramo znati da moduli, koji su danas u sve većoj upotrebi, zapravo daju odgovore s najvećom vjerojatnošću, što u proizvodnji znači da će ipak na kraju netko odgovoran morati donijeti konačnu odluku. Da budem ovdje jasan, odluke se u proizvodnji donose svakodnevno, samo je pitanje na temelju kojih informacija, jesu li te informacije točne i jesu li prikazane u pravom kontekstu“, objašnjava dalje Korpar.

Ako je, unatoč svoj najsuvremenijoj tehnologiji i digitalnim rješenjima, ipak čovjek onaj koji u konačnici donosi onu posljednju, ključnu odluku važnu za poslovanje u određenom trenutku, ne možemo izbjeći pitanje u kojoj su mjeri hrvatske tvrtke otvorene za implementaciju AI-ja u svakodnevno poslovanje.

‘Domaće tvrtke vide potencijale AI-ja ili žele istražiti potencijale primjene, samo je pitanje jesu li spremne na ulaganja’

„Mislim da domaće tvrtke vide potencijale AI-ja ili žele istražiti potencijale primjene, samo je pitanje jesu li spremne na ulaganja u digitalizaciju da bi ostvarile preduvjete za njezinu upotrebu. Umjetna inteligencija je svojevrsna ‘trešnja na torti’ digitalizacije i zato je njezina implementacija toliki izazov. Ako mislite na predrasude i nepovjerenje, sigurno ih ima. Ima ih i prema digitalizaciji i to je normalno, jer svaki takav korak nosi za sobom određene posljedice, pa tako i digitalizacija i korištenje umjetne inteligencije koji svojim funkcionalnostima utječu na sve nivoe organizacije. Upravo takav sveobuhvatni utjecaj je razlog i otporu“, smatra Korpar. No unatoč sumnjičavosti i početnom nepovjerenju, treba znati da izbjegavanje digitalizacije dugoročno može utjecati na opstanak kompanija.

Naš sugovornik pritom otvara još jedno važno pitanje, a to je važnost kibernetičke sigurnosti. „Naime, primjena digitalizacije i umjetne inteligencije neminovno otvaraju proizvodne procese prema internetu, što odmah postavlja i pitanje kibernetičke sigurnosti. Uskoro i kod nas na snagu stupa NIS2 direktiva koja nameće potrebu kreiranja sustava tako da budu što otporniji na potencijalne napade, ali mi i u tom segmentu možemo dati rješenje i ovdje napominjem da se radi o kibernetičkoj sigurnosti proizvodnih procesa, ne o kibernetičkoj sigurnosti poslovnih mreža, jer taj posao naše IT kompanije rade već godinama. U svakom slučaju možemo pomoći u svim ovim procesima, od kreiranja strategije digitalizacije, njene implementacije, preko implementacije prokušanih modela umjetne inteligencije i sve to uz uspostavljanje ciljane razine kibernetičke sigurnosti. Namjerno kažem pomoći, jer ovi procesi zahtijevaju i resurse i odlučnost od strane investitora kako bi proces u konačnici bio uspješan“, zaključio je Berislav Korpar.