Elon Musk je prošle godine tajno naredio svojim inženjerima da isključe svoju komunikacijsku mrežu satelita Starlink tvrtke u blizini Krimskog poluotoka kako bi ometali ukrajinski tajni napad na rusku mornaričku flotu, prema odlomku iz nove biografije ekscentričnog milijardera pod naslovom “Elon Musk” koju je napisao Walter Isaacson.

Kako Isaacson piše, dok su ukrajinski podmornički dronovi s eksplozivima prilazili ruskoj floti, “izgubili su vezu i bezopasno su se nasukali na obali”.

Muskova odluka, koja je ostavila ukrajinske dužnosnike da ga mole da ponovno uključi satelite, potaknuta je izrazitim strahom da će Rusija odgovoriti na ukrajinski napad na Krim nuklearnim oružjem, strahom koji su potvrdili Muskovi razgovori s visokim ruskim dužnosnicima, prema Isaacsonu. Njegova nova knjiga trebala bi biti objavljena 12. rujna od strane Simon & Schustera.

Strahovi Muska od “mini Pearl Harbora”, kako je to nazvao, nisu se ostvarili u Krimu. No, epizoda otkriva jedinstvenu poziciju u kojoj se Musk našao kada se rat u Ukrajini odvijao. Namjeran ili ne, postao je posrednik kojeg američki dužnosnici nisu mogli ignorirati.

Nova knjiga Waltera Isaacsona, autora cijenjenih biografija Stevea Jobsa i Alberta Einsteina, pruža svježa saznanja o Musku i kako ga je egzistencijalni strah od izazivanja šireg rata nagnao da odbije ukrajinske zahtjeve za Starlink sustavima koje su mogli koristiti protiv Rusa.

Nakon što je Rusija poremetila komunikacijske sustave Ukrajine neposredno prije svoje invazije u veljači 2022., Musk je pristao pružiti Ukrajini milijune dolara Starlink satelitskih terminala proizvedenih od strane SpaceX-a, koji su postali ključni za vojne operacije Ukrajine. Čak i dok su mobilne telefonije i internetske mreže bile uništene, Starlink terminali omogućili su Ukrajini da se bori i ostane povezana.

No, kada je Ukrajina počela koristiti Starlink terminale za ofenzivne napade protiv Rusije, Musk je počeo preispitivati tu odluku.

“Kako sam ja uključen u ovaj rat?”, pitao je Musk Isaaca. “Starlink nije bio namijenjen za sudjelovanje u ratovima. Trebao je služiti ljudima da gledaju Netflix, opuštaju se i povežu se za školu i dobre, mirne stvari, a ne za napade bespilotnim letjelicama.”

Musk se ubrzo našao na telefonu s savjetnikom za nacionalnu sigurnost predsjednika Joea Bidena, Jakeom Sullivanom, predsjedavajućim združenog stožera, generalom Markom Milleyjem, i ruskim veleposlanikom u SAD-u.

U međuvremenu je Mykhailo Fedorov, zamjenik premijera Ukrajine, molio Muska da ponovno uspostavi vezu za podmorničke dronove putem poruke, obavještava Isaacson.

Musk i SpaceX nisu odgovorili na zahtjeve CNN-a za komentar.

Musk, izvršni direktor proizvođača električnih automobila Tesla i privatne tvrtke za istraživanje svemira SpaceX, odgovorio je da ga impresionira dizajn podmorničkih dronova, ali da neće ponovno omogućiti satelitsku pokrivenost za Krim jer Ukrajina “ide predaleko i poziva na strateški poraz”, prema Isaacsonu.

Nepoznat teritorij u kojem su se našli ukrajinski i američki dužnosnici – oslanjajući se na darežljivost nepredvidljivog milijardera za komunikaciju na bojištu – također je doveo do sukoba oko toga tko će platiti za Starlink terminale prošle jeseni.

SpaceX je potrošio desetke milijuna vlastitog novca šaljući satelitsku opremu Ukrajini, prema Muskovim riječima. I tvrtka je Pentagonu rekla da neće nastaviti plaćati račun za satelitsku opremu.

Nakon izvještavanja CNN-a, Musk je promijenio mišljenje i objavio na Twitteru: “Ma tko ga jebe… nastavit ćemo financirati vladu Ukrajine besplatno.”

Gwynne Shotwell, predsjednica SpaceX-a, bila je bijesna zbog Muskove promjene stava, prema Isaacsonu.

“Pentagon je imao ček od 145 milijuna dolara spremnih preda, doslovno“, citira Isaacson Shotwell. “Onda je Elon podlegao glupostima na Twitteru i mrziteljima u Pentagonu koji su prokazali priču.”

No, SpaceX je na kraju uspio dogovoriti sporazum s američkim i europskim vlastima za plaćanje još 100.000 novih satelitskih antena Ukrajini početkom 2023., prema Isaacsonu.

Značaj Starlinka u ratu nije oslabio.