Posljednjeg dana srpnja u Tvrđavi Minor na Malom Brijunu održat će se premijera predstave ‘Nosorog’ Eugenea Ionesca u režiji Lenke Udovički. Kazalište Ulysses najavljuje i pretpremijeru 30. srpnja, dok su izvedbe ‘Nosoroga’ na rasporedu od 1. do 7. kolovoza.

U predstavi igraju Bojan Dimitrijević, Mladen Vasary, Damir Šaban/Filip Nola, Maja Posavec, Dado Ćosić, Deni Sanković, Anja Sabol, Tonka Mršić, Gala Nikolić, Martin Grđan, Vanda Velagić i Rok Juričić.

Dramaturgiju predstave potpisuje Željka Udovičić Pleština, kostimografiju Bjanka Adžić Ursulov, scenografiju Zdravka Ivandija Kirigin, koreografiju Staša Zurovac, autor glazbe je Nigel Osborne, autor tekstova songova Davor Rocco. Svjetlo je oblikovao Andrej Hajdinjak, pijanist i glazbeni voditelj je Karlo Hubak, autor video projekcija Ivan Marušić Klif, a asistent scenografkinje Matej Kniewald.

PHOTO: Kazalište Ulysses

U malome provincijskom gradu hara dosad nepoznata epidemija koja napada ljude, a potom zaražene pretvara u – nosoroge. Takva apsurdna situacija nedvosmisleno postaje metafora o konformizmu i relativizmu koji, brišući granice dobra i zla, stvaraju plodno tlo za nastanak totalitarizma, to jest bilo kakvoga oblika vladavine koja ograničava slobodno mišljenje. Danas je to diktatura podizanja ruku, svojevrsne demokrature koja je tek travestija onoga što proklamira stvarna demokracija.

Ionescu je kao inspiracija poslužila pripovjetka ‘Preobražaj’ Franza Kafke te osobni doživljaj buđenja nacizma. Jasnom asocijacijom autor je progovorio o ideološkom zagađenju što je i današnjoj publici vrlo blisko – živimo u sveopćem, mentalnom, duhovnom zagađenju.

“Kad pogledamo oko sebe, vidimo poplavu besmislenih riječi, opasnih stavova, predrasuda, pojava, ponašanja… I danas ovaj Ionescov komad s lakoćom probija kazališnu rampu te stiže do naših ušiju koje ga i te kako dobro čuju. Tome je tako jer budućnost se nekad doista nabolje ogleda i može uvidjeti gledanjem u povijest. Nosorog uzbuđuje, tjera na razmišljanje, straši, zasmijava, ali i postavlja pitanja. Mi se u njemu prepoznajemo: kad pristajemo uz trendove i postajemo većinsko krdo, kad se priklanjamo većinskom mišljenju iz straha od osude, kad štiteći karijere okrećemo glavu na drugu stranu. Prirodna težnja ljudskog bića jest da bude u okruženju drugih jedinki svoje vrste, no ona ne bi trebala biti razlog za gubljenje vlastite individualnosti u svrhu utapanja u većini zbog straha da ne bude izopćen, već kanal slobodnog ispoljavanja potencijala, koji samo u dodiru s drugim pojedincima može dobiti oplemenjeni oblik”, navodi se u najavi predstave.