Norveška vlada u sljedećoj godini očekuje rekordne prihode od prodaje nafte i plina, gotovo za petinu više nego u ovoj godini i pet puta više nego u 2021., zahvaljujući procijenjenoj većoj proizvodnji i skoku cijena.

Cijene plina u Europi gotovo su trostruko veće u ovoj godini nakon smanjene opskrbe iz Rusije kojoj su zapadne zemlje uvele sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu. U usporedbi s prošlom godinom više su deset puta.

Norveška, najveći europski dobavljač plina i veliki svjetski proizvođač nafte, očekuje da će u sljedećoj godine crpiti 4,3 milijuna barela ekvivalenta nafte dnevno, za 200 tisuća barela dnevno više nego u ovoj godini, što će joj zbog skoka cijena donijeti veliku zaradu.

U nacrtu proračuna za iduću godinu norveško ministarstvo financija prognoziralo je rast prihoda od nafte i plina na rekordnih 1.380 milijardi kruna (131 milijardu dolara), s procijenjenih 1.170 milijardi kruna u ovoj i 288 milijardi kruna u 2021. godini.

Iako Oslo tvrdi da skok cijena plina nije u dugoročnom interesu Norveške, otklonilo je pozive da ograniči cijene, tvrdeći da to neće pomoći Europi da osigura više energije.

U nacrtu proračuna ministarstvo financija objavilo je i da planira u idućoj godini smanjiti potrošnju iz državnog mirovinskog fonda na financiranje proračuna kako bi obuzdalo inflaciju.

“Iako gospodarstvo pokazuje znakove usporavanja, inflacija je na najvišoj razini od 80-ih godina prošlog stoljeća. Zato je nužan štedljivi proračun u kojem se smanjuje potrošnja iz Vladinog globalnog mirovinskog fonda”, stoji u priopćenju ministarstva.

Predložili su da se iz fonda iduće godine povuče 316,8 milijardi kruna, za gotovo 20 milijardi kruna manje nego u ovoj godini.

“Budemo li sada više trošili, to će izazvati nove probleme jer bismo mogli zacementirati inflaciju na tako visokoj razini da će središnja banka morati podizati kamatne stope više i brže no što je potrebno”, dodaje se.

Očekuju da će inflacija ove godine dosegnuti 4,8 posto i oslabiti na 2,8 posto u 2023.

Bruto domaći proizvod trebao bi u ovoj godini porasti za 2,9 posto, kada se isključi sektor nafte i plina. U idućoj godini rast bi trebao usporiti na 1,7 posto i ponovo blago ubrzati u 2024., uz procijenjenu stopu rasta od dva posto.