Čak i skeptični Donald Trump stavio je masku, diljem svijeta prihvaćenu kao zaštitno sredstvo protiv širenja covida-19, čemu se još odupiru vlasti Švedske, Danske, Norveške, Islanda i Finske, nordijskih zemalja s nešto više od 25 milijuna stanovnika.

Na ulicama Stockholma, preko Kopenhagena, Osla ili Helsinkija, čak i u supermarketima, uredima, prijevoznim sredstvima, teško je pronaći ljude sa zaštitnim maskama i nosi ih zapravo zanemariv broj ljudi, često turisti.

Prema nedavnoj anketi Yougova, samo 5 do 10 posto ispitanika u nordijskim zemljama reklo je da nosi masku na javnim mjestima i taj broj ne mijenja se od početka pandemije u ožujku.

Istodobno, u dvadesetak drugih zemalja obuhvaćenih anketom, od Indije do Sjedinjenih Država, broj korisnika maski porastao je iznad 70, čak 80 posto.

“Ako vlada ne kaže jasno +savjetujemo vam da nosite masku+ nitko to i neće činiti”, ocjenjuje 21-godišnja studentica Camille Fornaroli šokirana što u Stockholmu toliko malo ljudi nosi masku, čak i u metrou.

Postupati po naputcima

Umirovljenica Brigitta Wedel (63), smatra “da bi bilo dobro kada bi švedske vlasi savjetovale nošenje maske, barem u sredstvima javnog prijevoza”, ali zatim dodaje “ja je sama neću staviti, čekam da vlasti donesu službenu odluku”.

“Šveđani su odgovorni”, tvrdi Marten Sporrong (50), poslovni čovjek koji objašnjava “Slijedimo naputke naše vlade, i ako nam kažu da nam maske ne trebaju, nećemo ih nositi”.

Švedska je odabrala ležerniji pristup u suzbijanju pandemije koronavirusa, zbog čega su njezini susjedi skeptični jer je Švedska imala više od 80.000 zaraženih i 5.700 umrlih. Iako se razlikuju u pristupu postupanja u odnosu na Švedsku, nordijske zemlje jedinstvene su prema nošenju maske. Ipak, takvo stajalište propituju zadnjih dana.

“Osim Švedske, u tim (nordijskim) državama bilo je jako malo slučajeva. Stoga ih ne osuđujem, sve dok postoji razumno održavanje fizičkog razmaka i sve dok se korektno traže kontakti zaraženih. No ipak bio bi dobro nositi je”, kaže KK Cheng, epidemiolog u zdravstvenom Institutu u Birminghamu.

Na pitanje razmišlja li o promjeni naputaka za stanovništvo, vodeći švedski epidemiolog Anders Tegnell odgovorio je da još čeka “neki oblik dokaza da su maske efikasne”.

Na tu izjavu Cheng ne može drugo no čuditi se. “Apsolutno krivo, to je nerazumno i tvrdoglavo. Ako su oni koji misle kao on u krivu, moraju znati da se radi o ljudskim životima. A ako sam ja u krivu, kako nošenje maske može biti štetno?”, pita se.

Ispitivanja

U Danskoj su zdravstvene vlasti stidljivo preporučile nošenje maske početkom srpnja bez mišljenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ali preporuka  se odnosi na vrlo ograničen broj slučajeva, ponajprije pri testiranju u bolnicama ili u sredstvima javnog prijevoza i to po povratku iz rizičnih zona.

“U sadašnjem trenutku, maska nema smisla”, rekao je u utorak direktor Sundhedsstyrelsena, Soren Brostrom. “No dugoročno, može li biti korisno u javnom prijevozu ili drugdje? Naravno, to treba procijeniti”, rekao je za dansku televiziju DR.

Jednako stajalište prevladava u Norveškoj i Finskoj – u načelu u tim se zemljama ne protive maski.

“Za sada imamo sreće… Ali možda ćemo morati predvidjeti nošenje u budućnosti ako poraste broj zaraza”, kaže liječnik Are Stuwitz Berg u norveškoj ustanovi za javno zdravstvo.

“To  pitanje moglo bi se nametnuti ujesen kada se svi vrate s odmora”, smatra Mika Salminen, dužnosnik u finskom javnom zdravstvu.