Noć muzeja, kulturna manifestacija koja jednom godišnje tradicionalno privlači veliki broj građana u muzeje diljem Hrvatske, otvorena je u petak u Palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Ovogodišnje, dvanaesto izdanje održava se na temu “Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo”, kojoj će sa željom da se potakne osnivanje Muzeja glazbe biti posvećeni programi niza sudionika u više od 110 gradova i mjesta.

Noć muzeja prilika je da se većem broju ljudi, s posebnim programima u svečanoj atmosferi od 18 sati do jedan sat iza ponoći, na atraktivan način predstavi inače samozatajan rad i trud muzejske struke.

Ove godine u manifestaciji sudjeluje više od 230 muzeja, arhiva, knjižnica, kulturnih i obrazovnih ustanova, od kojih je većina svoje programe posvetila temi glazbe, odabranoj kako bi se istaknula važna ulogu muzeja u prikupljanju, očuvanju i prezentaciji materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ali i utjecaj koji su glazba i glazbenici imali kroz povijest.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek otvarajući Noć muzeja rekla je kako ta manifestacija daje mogućnost da se kultura i umjetnost približe građanima. Zato se treba raditi na tome da se takve svečanosti održavaju što češće, dodala.

Ministrica je istaknula kako se upravo zbog te energija koju publika osjeća za umjetnost i kulturu, mora pronaći način da se one podrže, održe i promiču i izvan takvih manifestacija.

“Ovo je posebna noć za muzealce koji marljivo cijelu godinu pripremaju večerašnji program, uključuju se tematskim izložbama, radionicama, igraonicama, glazbenim slušaonicama”, rekla je Vlasta Krklec, predsjednica Hrvatskog muzejskog društva, organizatora Noći muzeja.

Ocijenila je kako je Noć muzeja postala nezaobilazan kulturni događaj u Hrvatskoj i mjerilo dobre vibracije u muzejskim kućama, dokaz da su muzealci kreativni, dinamični i puni energije.

Dubravka Osrečki Jakelić, koja je uz Vesnu Jurić Bulatović inicijatorica i voditeljica manifestacije, smatra kako je ovogodišnja programska knjižica Noći muzeja ujedno i topografski pokazatelj tema i potencijal koji se može uzeti za polazišnu točku budućeg Muzeja glazbe.

“To je nešto što hrvatska javnost čeka dugo, ali i što je već prisutno u našoj sredini kao imaginarni muzej s mnogim zbirkama instrumenata i drugih predmeta vezanih uz glazbu”, istaknula je. Hrvatska sigurno ima potencijal za jedan takav muzej jer hrvatski muzeji godinama njeguju vrijednost glazbe, dodala je.

Vesna Jurić Bulatović drži kako domaća muzejska zajednica može biti zadovoljna dinamikom koja se osjeća u muzejskoj struci, među ostalim i zato što je Hrvatska posljednjih nekoliko godina postala bogatija za nekoliko muzeja.

“Noć muzeja je presedan u hrvatskom društvu, u vremenu estradizacije i spektala, relativizaciji vrednota i sustava vrijednosti, jedna je manifestacija uspjela afirmirati prave vrijednosti i objediniti kulturu”, istaknuo je predsjednik HAZU Zvonko Kusić.

Izrazio je zadovoljstvo što HAZU sudjeluje u ovogodišnjoj temi, osobito zato što su dva istaknuta člana Akademije, Ivan pl. Zajc i Jakov Gotovac, stvorila djela trajne vrijednosti.

Izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Ivo Lovrić, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport rekao je da svojim programima u Noći muzeja, muzeji pokazuju da nisu samo čuvari kulturne baštine nego i poticatelji moderne kulture i suvremenog života.

Okupljene na svečanosti otvorenja pozdravili su predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić i izaslanica hrvatske predsjednice, Renata Margaretić Urlić, savjetnica za društvene djelatnosti i mlade.

Pedeset lokacija Noći muzeja samo u Zagrebu
Među dvjestotinjak lokacija diljem Hrvatske, samo u Zagrebu Noć muzeja održat će se na pedeset lokacija, od središta grada do Novog Zagreba, do kojeg se može doći i besplatnim prijevozom ZET-a.

Osim stalnih i vjernim posjetiteljima manifestacije već dobro poznatih stalnih postava, muzeji su pripremili niz događanja vezanih uz glazbu, koncerata, slušaonica, glazbenih radionica.

Muzej Mimara temi je posvetio dvije prigodne izložbe “Simfonija slika i nota” i “Orguljska baština Hrvatske, orgulje umjetničke radionice Heferer”, dok je Moderna galerija poseban naglasak stavila na glazbene motive iz stalnog postava.

Etnografski muzej uz izložbu “Izgubljeno i nađeno: indonezijsko kazalište svitaka” donosi ples s otoka Jave i koncert javanske glazbe te ugošćuje vokalnu etno grupu “Čipkice”.

Uz uobičajeno bogatu ponudu i nekoliko paralelnih izložbi, među kojima su upravo i retrospektiva Dalibora Martinisa te “Salon de Fleurus” i “Sfinga velegrada”, Muzej suvremene umjetnosti posebnu je pozornost posvetio glazbenom programu s nastupima, među ostalim, Le Zbora i zbora umirovljenika Druga mladost.

HAZU je pripremio program u svojih šest jedinica, a na svečanom otvorenju Noći muzeja u atriju Palače ugostio je violinista maestra Oresta Shourgota koji je, uz glasovirsku pratnju Domagoja Gušćića, svirao na Guarnerijevoj violini King koja je, kao donacija slavnog hrvatskog violinista Zlatka Balokovića, u vlasništvu HAZU.

Arheološki muzej privukao je mnoštvo posjetitelja, među ostalim, i novim stalnim postavom srednjovjekovne zbirke i organizira radionicu tiskanja na Gutenbergovom tiskarskom stroju, Hrvatski državni arhiv nekoliko predavanja uz projekciju filma “Ciguli miguli”, a Hrvatski prirodoslovni muzej izložbu “Zvukovi kukaca”.

U Noći muzeja tradicionalno sudjeluju obrazovne institucije – dok će studenti Muzičke akademije svojim nastupima obogatiti niz programa, FER-ovci organizirao je slušaonicu glazbe iz starih računalnih igrica, a Akademija likovnih umjetnosti predavanje “Zvuk i slika”.

Mnogim građanima Noć muzeja je prigoda da besplatno razgledaju aktualne izložbe – u Klovićevim dvorima tek otvorenu retrospektivu Dimitrija Popovića, izložbu “Orašar – najljepša božićna bajka” u Muzeju za umjetnost i obrt, te “Ravnoteža” Antona Franza Hoegera u u Galeriji Prsten Doma hrvatskih likovnih umjetnika .

Muzej suvremene umjetnosti donosi niz izložbi, među kojima Salon de Fleurus i Sfinga velegrada te retrospektiva Dalibora Martinisa, a otvara i jednu novu – slovačkih umjetnika Rudolfa Sikora i Juliusa Kollera.

Predah od umjetnosti i zagrijavanje od niskih temperatura posjetitelji će dobiti s pomoću zimskih slastica, čajeva i kuhanog vinam, a Muzej Zagrebačke pivovare u nastajanju će u skladu sa svojim usmjerenjem ponuditi – pivo.

One više sportski orijentirane privući će Muzejsko-memorijalni centar Dražen Petrović, a one izumima i astronomiji Tehnički muzej “Nikola Tesla”, uz ritam swinga.

U Noć muzeja tradicionalno su se uključile i obrazovne institucije, studenti Muzičke akademije sviraju na nekoliko lokacija, Fakultet elektrotehnike i računarstva pušta glazbu iz starih računalnih igara, a Akademija likovnih umjetnosti među ostalim organizira likovno-glazbene radionice.

Zagrebačka publika moći će pogledati i što se događa u drugim hrvatskim muzejima – uz pomoć Smart Guide vodiča i 3D naočala moći će ih razgledati u prolazu Oktogon.

Prošlogodišnju Noć muzeja posjetilo oko 340 tisuća ljudi, od čega u Zagrebu 145 tisuća, a rezultati s ovogodišnjeg izdanja znat će se idućih dana.