Roman Omera Raka “Kultna posuda” slojevit je roman i gotovo jedinstvena pojava u hrvatskoj književnosti, istaknuto je u petak navečer na njegovu predstavljanju, priređenom u zagrebačkom Arheološkome muzeju u sklopu tradicionalne manifestacije “Noć knjige”.

Rak, rođeni Šibenčanin, pozornost javnosti privukao je svojim prvim romanom “Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina” posvećenu Faustu Vrančiću, svome sugrađaninu i osobi kojom je fasciniran.

Prvi, a i drugi Rakov roman, objavila je nakladnička kuća “Fraktura”, a njezin glavni urednik Seid Serdarević objasnio je kako nije slučajno da je roman predstavljen baš u Arheološkom muzeju, budući da je njegov glavni lik arheolog Brandt, stručnjak za neolitik, koji tijekom priprema za izložbu o hermafroditima, susreće prelijepu djevoju Miju koja će postati njegova gospodarica i Božica.

Slojevit roman na stilsko-jezično i značenjskoj razini 

Roman “Kultna posuda” slojevit je na stilsko-jezičnoj i značenjskoj razini, rekao je književnik i filmski te književni kritičar Damir Radić. Ocijenio je da je riječ o erotsko-polupustolovnom trileru s jakom autorovom eruditskom komponentom koja rezultira štivom na najboljem tragu Umberta Eca.

Radić je ukazao i na “ultrafeministički aktivizam prisutan u romanu kojemu je cilj revolucionarna promjena svijeta koju će izvesti skupina žena i nakon duga razdoblja patrijarhata uvesti matrijarhat”. Glavni lik Brandt, rekao je Radić, potpuno je svjestan toga revolucionarnoga kretanja budući da je i sam hermafrodit, a u dobi od deset godina po želji majke operiran je i tako je izgubio vanjske karakteristike ženskoga spola.

Dodao je kako je složenost romana velika i onda kada se čini da je, zbog momenta društveno kritičkog antiklerikalizma, zapravo antikršćanski. Ali, ustvrdio je Radić, “i to je varka jer će upravotaj kršćanski sloj biti saveznik u revoluciji koja će uvesti matrijarhat”.

Ključna čeveronožna neolitička kultna posuda iz Danila kod Šibenika

Književnica i nakladnica Milana Vuković Runjić rekla je kako je za roman ključna zapravo četveronožna neolitička kultna posuda iz Danila kod Šibenika u čiju tajnu autor pokušava proniknuti. Za nju je ponajprije riječ o nevjerojatnome ljubavnome romanu koji podsjeća na Antuna Gustava Matoša koji je rekao “kako se velika sreća ne razlikuje od velike tuge”. Posvjedočila je kako do sada nije čitala ni jedan sličan roman kao što je ovaj Omera Raka u kojemu se “poklapaju zemaljski i kozmički ciklusi”.

Autor je istaknuo kako snagu crpi u svome rodnom kraju te da ga osobno zanima arheologija koja je i infrastruktura njegova romana.  Ali, dodao je, za razliku od znanstvenika koji se služe metodološkim aparatom, romanopisac je slobodan dodati i onu transcendentalnu razinu.

Ulomke iz knjige čitali su dramski umjetnici Hrvojka Begović i Frano Mašković.