Izložba “Arkadije u Arkadiji”, novi stalni postav knjižare Arkadija Školske knjige koji uključuje radove “Arkadijski otok” slikara Stipe Nobila i “Arkadijski val” Vatroslava Kuliša, svečano je otvorena u srijedu u knjižari na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

Izložbu slika hrvatskih kolorista Nobila i Kuliša otvorio je Vedran Mlikota pročitavši tekst predsjednika Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužula, koji u njemu podsjeća “na bogate slojeve povijesnih i kulturnih značenja koji povezuju svijet grčke i rimske antike, europske renesanse i hrvatske kulture i književnosti do danas”.

Žužul je prilikom otvorenja poručio da je Arkadija “u svijesti onih Hrvata koji su u davnini mislili o europskoj kulturi i proizvodili kulturu opstanka i nacionalnoga identiteta“, dodavši da će “gradom zavladati kebab“, izađu li knjižare iz središta grada.

“Moglo bi se dogoditi da kultura napusti središte grada jer smo svi komercijalizirali svoju dušu i postojanje”. U to ime, istaknuo je da Školska knjiga “brine o hrvatskome identitetu“.

Goran Stanzl/PIXSELL

Zahvalio je i ‘crvenoj Rijeci’ i gradonačelniku Rijeke koji je donio odluku da se knjižare i kulturna mjesta plaćaju pedeset posto manje od komercijalne vrijednosti, kazavši da u Zagrebu o tome “nitko ne vodi računa”, te da knjižare dobro posluju i kad rade s nulom jer rade kao “izlog i mjesto kulture”.

Najavio je i otvorenje knjižare “Marul” u Splitu, koja će se u 215 kvadrata palače Milesi otvoriti za mjesec dana.

Knjižara Arkadija ime je dobila po drevnome i mitskome mjestu koje su mnogi umjetnici i učenjaci u svojim radovima interpretirali, a tako je nazvana i rimska Akademija utemeljena 1690.

Po riječima Ante Žužula, akademija Arcadia “s vremenom prerasta u obnoviteljski pokret koji se širi Europom okupljajući mnogobrojne umjetnike i učenjake među kojima su bili Johann Wolfgang Goethe i veliki Hrvat svjetskoga glasa Ruđer Bošković“.

Stipe Nobilo je kazao da sam, kao slikar, “izmišlja ljepotu”, misleći na svoje radove koji se ne temelje na postojećim predjelima, već kreiranima po uzoru na postojeće.

Goran Stanzl/PIXSELL

“Ja slikam makiju i izmišljene mletačke katastre, gdje se ne vidi trag ljudske ruke”, kazao je, dodavši da mu je drago što će njegova slika izvješena u Arkadiji biti dostupna mnogima.

Likovni kritičar Milan Bešlić kazao je da je medij slike, zahvaljujući Nobilu i Kulišu “vitalan”, u doba kad se likovna produkcija više temelji na performansima.

“Mislim da je među tom dvojicom autora hrvatski medij slike vitalan medij u suvremenome multimedijalnom kontekstu“, poručio je.

Školska knjiga objavila je i monografiju Nobila, o kojemu su pisali Tonko Maroević i Luko Paljetak, te u suradnji sa zagrebačko Modernom galerijom i Kuliša, o kojemu je pisao Igor Zidić. Slikare-koloriste povezuje boja.

“Osnovna odrednica kolorističkoga slikarstva upravo je svjetlost, koja definira arkadijski zavičaj. Nije slučajno Školska knjiga oba slikara ukoričila u veoma iscrpnima i temeljito pripremljenim monografijama”, kazao je Bešlić o izdanjima.

Goran Stanzl/PIXSELL