Ovogodišnjom Nobelovom nagradom za mir kongoanskom liječniku Denisu Mukwegeu i jezidskoj aktivistici Nadiji Murad naglašena je potreba učinkovitije borbe protiv korištenja seksualnog nasilja kao oružja u ratovima i zonama sukoba, ocjenjuju agencije u petak.

Mukwege, 63-godišnji ginekolog, proveo je veći dio odraslog života pomažući žrtvama seksualnog nasilja raznih zaraćenih skupina u DR Kongu. U svojoj bolnici liječio je tisuće žrtava i zagovarao njihovu dobrobit.

Murad je kao jedna od 3000 jezidskih djevojčica i žena koje su žrtve silovanja i ostalih zlostavljanja fanatika tzv. Islamske države diljem svijeta govorila o zločinima koji su počinjeni nad njom i drugima.

Ta je 25-godišnjakinja 2016. imenovana prvom UN-ovom veleposlanicom čuvanja digniteta žrtava krijumčarenja ljudima.

“Ovo je odlična vijest za nas i naš narod. Nadia je plakala kad sam maloprije razgovarao s njom. Plače i ne može govoriti”, rekao je u izjavi norveškoj televiziji njezin brat Saud.

Nagrada je namijenjena širenju svijesti da žene u ratu trebaju zaštitu i da počinitelji trebaju biti pravno gonjeni i kažnjeni, rekla je predsjednica Norveškog odbora za dodjelu Nobelove nagrade Berit Reiss-Andersen.

“Oboje dobitnika dali su ključan doprinos u skretanju pažnje na takve ratne zločine i borbi protiv njih”, objavio je Norveški odbor obrazlažući nagradu.

“Mukwege je posvetio život obrani žrtava seksualnog nasilja. Nadia Murad je svjedokinja koja govori o zlostavljanju što ih počinili nad njom i drugima. Oboje su na svoj način pomogli da seksualno nasilje u ratu bude vidljivije, tako da počinitelji mogu odgovarati za svoja nedjela”, kaže se u obrazloženju.

Mukwege i Murad izabrani su popisa više od 300 pojedinaca i organizacija nominiranih ove godine za Nobelovu nagradu za mir.

Norveška parlamentarna zastupnica Karin Andersen koja je kandidirala Mukwegea kazala je “da je bilo i vrijeme” da borba protiv seksualnog nasilja dođe u fokus.

“Oni su oboje junaci. Simboli hrabrosti koje moramo slijediti”, rekla je.

Norveška televizija NRK prikazala je kratku snimku iz kongoanskog grada Bukavua, gdje je velika skupina žena ispred bolnice koju je Mukwege osnovao slavila njegovu nagradu.

Silovanje i ništa drugo 

UN je prije deset godina usvojio rezoluciju kojim je seksualno nasilje u oružanim sukobima proglašeno ratnim zločinom. Po Rimskom statutu, kojim je ustanovljen Međunarodni kazneni sud (ICC), također se naglašava da je seksualno nasilje u ratu teško kršenje međunarodnog zakona.

“Denis Mukwege i Nadia Murad riskirali su vlastite živote u borbi protiv ratnih zločina i traženju pravde za žrtve”, kazala je predsjednica Norveškog odbora Berit Reiss-Andersen.

“Svijet može postati mirnije mjesto jedino ako se u vrijeme rata prepoznaju i čuvaju temeljna prava žena”, dodala je.

Nadia Murad imala je 21 godinu kada je su militanti IS-a zauzeli njezino selo na sjeveru Iraka. Ubili su joj majku i šestero braće.

Ona je oteta i postala je seksualna robinja, koja je više puta prodavana u sklopu IS-ove trgovine robljem.

Nakon nekog vremena uspjela je pobjeći uz pomoć jedne sunitske obitelji u Mosulu i postala je glasna zagovornica prava jezida i žena u svijetu.

Godine 2017. objavila je knjigu u kojoj je opisala užasne pojedinosti svoga zatočeništva.

“U nekom trenutku, bilo je samo silovanje i ništa drugo. To vam postane uobičajena svakodnevnica”, napisala je.

Godina u kojoj je prepoznato nasilje nad ženama 

Kako bi pomogao žrtvama silovanja, Mukwege je u gradu Bukavuu, u blizini granice s Ruandom, 1999. osnovao bolnicu Panzi, u kojoj je dosad spasio živote više od 40 tisuća žena, žrtava silovanja koje su počinili vojnici i pripadnici paravojski.

Epidemija silovanja u Kongu započela je u devedesetim godinama prošlog stoljeća, te traje do danas, pogotovo u istočnom dijelu koji se još uvijek nosi s posljedicama kongoanskih ratova, najsmrtonosnijih sukoba nakon Drugog svjetskog rata.

Rat u Kongu napustio je svoj tradicionalni oblik i sada je to rat protiv tijela žena i djece Konga, istaknuo je Mukwege prije dvije godine u razgovoru za Hinu.

“Silovane žene više ne mogu imati djecu i često budu zaražene AIDS-om, a psihički su pogođene i njihove obitelji. Silovatelji tako ciljano uništavaju cijelo društvo”, rekao je.

“Događalo se da porodim djecu začetu silovanjem, da bi kasnije i njih liječio od posljedica silovanja”, rekao je Mukwege.

Murad i Mukwege nagrađeni su Nobelom u godini u kojoj je zlostavljanje žena u svim sferama života izbilo u prvi plan diljem svijeta.

Na upit je li pokret #MeToo bio nadahnuće za ovogodišnju nagradu Berit Reiss-Andersen je odgovorila: “#MeToo i ratni zločini nisu baš ista stvar, ali imaju zajedničku borbu protiv zlostavljanja i patnje žena i najvažnije je da žene prevladaju stid i progovore o tome”.

Tajnik Norveškog odbora Olav Njoelstad kazao je da se nada kako će “nagrada za trud ovo dvoje ljudi, ali i tisuća drugih, pomoći svijetu da se riješi zlih i nehumanih organizacija i dovesti do prestanka korištenja seksualnog nasilja nad djevojčicama, ženama, ponekad i muškarcima, kao oružja u ratu, što je stvarno, stvarno nečovječno”.

Murad i Mukwege će nagradu dobiti na svečanosti 10. listopada u Oslu, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela. Istoga dana će u Stockholmu svoje priznanje primiti laureati za medicinu, kemiju i fiziku, koji su već poznati, i dobitnik za ekonomiju, koji će biti proglašen 8. listopada.