Nadzorni odbor HRT-a je na sjednici u petak pokrenuo nadzornu aktivnost u vezi s mogućim prekoračenjem ovlasti odgovornih u razrješenju urednika emisije ‘Otvoreno’ Domagoja Novokmeta te je zatražio pismena očitovanja od glavnog urednika HTV1 Brune Kovačića i ravnatelja programa HRT-a Renata Kunića.

Pozivajući se na Statut HRT-a, u obrazloženju NO-a navodi se kako je propisana ovlast nadležnog glavnog urednika da predlaže imenovanja urednika emisije, programskog projekata, deska i slično te je istovremeno propisana ovlast ravnatelja programa HRT-a da odlučuje o zaprimljenom prijedlogu glavnog urednika te prihvati ili odbije njegov prijedlog za imenovanjem urednika emisije, programskog projekta, deska i slično.

‘Prema vjerodostojnom tumačenju Nadzornog odbora, odredba Statuta HRT-a, jednako se odnosi i na ovlast glavnog urednika da predloži razrješenje urednika emisije, programskog projekata, deska i slično’, odnosno navodi se kako je ovlast ravnatelja Programa da odluči o zaprimljenom prijedlogu glavnog urednika te prihvati ili odbije njegov prijedlog za razrješenjem urednika.

‘Svaka povreda članka 33.  Statuta HRT-a mogla bi ujedno značiti i ozbiljno prekoračenje ovlasti ako bi se imenovanje ili razrješenje urednika emisije, programskog projekta, deska i slično, obavljalo bez prethodnog prijedloga nadležnog glavnog urednika, tim više što je člankom 29. stavkom 3. Statuta HRT-a propisana dužnost glavnog urednika da u skladu sa zakonom, općim aktima HRT-a te novinarskim profesionalnim standardima, poštuje samostalnost novinara i drugih autora programa koji se proizvode, emitiraju, objavljuju ili na drugi način pružaju kao audio, audiovizualna ili multimedijska usluga, dok takva obveza nije Statutom propisana za ravnatelja PJ Program’ ističe se u obrazloženju NO-a.

Dodaje se kako  bi se svako imenovanje ili razrješenje urednika emisije, programskog projekta, deska i slično, bez prethodnog prijedloga glavnog urednika, moglo ‘smatrati protustatutarnim utjecajem poslovodnih funkcija na novinarsku i/ili uredničku samostalnost’.

Taj zaključak NO usvojen je većinom glasova – odnosno s pet glasova Za,

Osim pismenih očitovanja, NO je zatražio i presliku pisanog i obrazloženog prijedloga glavnog urednika HTV1, Brune Kovačevića, kojim predlaže razrješenje urednika emisije ‘Otvoreno’, ali i presliku pisane i obrazložene te odluke ravnatelja programa  Renata Kunića.

Kako se neslužbeno doznaje, do isteka roka za predaju očitovanja u ponedjeljak 26. lipnja u 12 sati, NO je stiglo samo pismeno očitovanje Renata Kunića.

Odluka NO-a o pokretanju nadzora uslijedila je nakon što je vodstvo HRT-a 14. lipnja priopćilo kako Domagoj Novokmet više neće uređivati ‘Otvoreno’ navodeći kako je ‘zbog profesionalnoga uredničkog propusta, ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Renato Kunić donio  odluku temeljem koje Domagoj Novokmet više neće obavljati poslove uređivanja te emisije.

‘Ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije zaključio je da je nepozivanjem druge strane, predstavnika Uskoka, došlo do profesionalnoga propusta, odnosno da emisija nije bila u skladu sa standardom javnoga medijskog servisa’, isticalo se u odgovoru vodstva Hrvatske radiotelevizije. Odgovor  HRT-a uslijedilo je nakon pisma USKOK-a upućenog Domagoju Novokmetu kao reakciju na emisiju emitiranu ‘Otvoreno’ koja bavila se temom korupcije u sportu.

Gosti emisije, između ostalih, bili su Damir Vrbanović, okrivljenik u dva kaznena postupka vezana za korupciju u sportu i Čedo Prodanović, branitelj okrivljenika u tim korupcijskim predmetima.

‘Predstavnik USKOK-a nije bio u studiju iako je upravo USKOK nadležan za procesuiranje korupcije, pa tako i korupcije u sportu. Naime, USKOK nitko nije kontaktirao, niti je predstavnik USKOK-a pozvan da sudjeluje u emisiji.

Iako se više sudionika ograđivalo da ne mogu govoriti o sudskom postupku koji je u tijeku, glavna tema emisije bio je upravo sudski postupak koji se protiv Zdravka Mamića i drugih okrivljenika na temelju optužnice USKOK-a vodi pred Županijskim sudom u Osijeku. Tako se u emisiji u više navrata raspravljalo i komentiralo postupanje USKOK-a u konkretnom predmetu, a USKOK nije imao mogućnost da javnosti prezentira svoju stranu priče’, isticalo se u pismu USKOK-a.