Njemački Ustavni sud objavio je u petak da predsjednik neće moći potpisati zakon o ratifikaciji Europskog fonda za oporavak sve dok sud ne razmotri podnesenu tužbu protiv plana oporavka Unije.

U objavi najvišeg njemačkog suda, koja je uslijedila nakon što su oba doma parlamenta ovaj tjedan ratificirala zakon, ne navodi se vremenski okvir u kojem se može očekivati pravna odluka.

Protivnici plana oporavka EU-a, uključujući desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD) i skupinu Savez građanske volje, tvrde da se otvaranjem vrata zajedničkom zaduživanju zemalja članica krše europski ugovori.

Ministar financija Olaf Scholz, ključni zagovornik projekta, rekao je da je Europski fond za oporavak prvi korak prema “fiskalnoj uniji” u kojoj će članice bloka prenijeti više ovlasti Bruxellesu iz svojih nacionalnih prijestolnica.

Pet tužitelja podnijeli su u petak tužbu najvišem njemačkom sudu protiv europskog fonda, rekao je glasnogovornik suda. “Danas su podnesene hitna žalba i ustavna tužba”, dodao je glasnogovornik.

Nema vremenskog ograničenja u kojem se sud mora oglasiti, ali bi mu moglo trebati do tri mjeseca.

To znači da bi se ratifikacija u Njemačkoj mogla odgoditi do lipnja. Time bi se još stigao ostvariti cjelokupni plan Europske komisije da preuzme zajednički dug i na ljeto isplati prve tranše novca za oporavak.

Bundestag, donji dom parlamenta, usvojio je u četvrtak njemački ratifikacijski zakon s neuobičajenom velikom većinom od gotovo 75 posto. Gornji dom Bundesrat učinio je isto u petak. No mora ga potpisati predsjednik Frank-Walter Steinmeier kako bi mogao stupiti na snagu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u parlamentu da će plan EU-a stvoriti važan alat za prevladavanje pandemije koronavirusa, ali je inzistirala na tome da to mora biti jednokratan događaj koji se neće ponoviti.

Europskoj komisiji bit će dozvoljeno prikupiti do 750 milijardi eura na tržištima kapitala i novac proslijediti državama članicama koje su najteže pogođene u pandemiji kroz isplate vezane uz zajednički dogovorene planove reformi i ulaganja – dijelom u bespovratnim sredstvima, a dijelom u zajmovima.