Predsjednik odbora za vanjsku politiku njemačkog parlamenta Bundestaga Norbert Röttgen  smatra da bi europska reakcija na incident s trovanjem ruskog oporbenjaka Alekseja Navaljnog trebala uključivati ​​odbijanje dovršetka plinovoda Sjeverni tok 2.

To je mišljenje izrazio u intervjuu objavljenom u subotu za novine Rheinische Post.

“Kamen temeljac cjelokupne europske strategije trebao bi biti nedovršavanje Sjevernog toka 2”, smatra Röttgen.

Prema njegovu mišljenju, prodaja energetskih resursa egzistencijalno je pitanje za Moskvu.

“Dovrši li se Sjeverni tok 2, bit će to ‘posljednja kap’ koja će dokazati da će incident s Aleksejem Navaljnim ostati bez posljedica”, rekao je Röttgen.

Pozvao je Njemačku i Francusku da razviju zajedničku politiku prema Rusiji.

“Razgovor o zajedničkoj europskoj strategiji u odnosu na Rusiju ići će samo ako Njemačka i Francuska napuste svoje jednostrane korake”, ocijenio je.

Röttgen je poznat po kritičkim izjavama protiv Moskve. Kandidat je za predsjednika Kršćansko-demokratske unije, iako se njegove šanse da bude izabran procjenjuju skromnima. Kongres stranke koji će iznjedriti novoga čelnika, trebao bi se održati u prosincu.

S druge strane, prema riječima Njemačkog poslovnog udruženja za Istok (Der Ost-Ausschuss Deutschen Wirtschaft) Olivera Hermesa, prekid izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 kao reakcija na incident s Aleksejem Navaljnim koštao bi europske tvrtke milijarde eura i doveo do gubitka radnih mjesta, prvenstveno u istočnim regijama Njemačke.

Njegove riječi citirao je u petak navečer TV kanal ARD.

Hermes je napomenuo da će moguće odbijanje provedbe projekta završiti parnicom, jer su dobivene sve građevinske dozvole.

“Ne vjerujemo da se te dozvole mogu retroaktivno ukinuti”, rekao je on.

Predsjednik njemačke udruge plinske industrije Timm Koehler primijetio je da će “ako se gradnja zaustavi, ulaganja u iznosu od osam milijardi eura morati biti otpisana”, te da će se za izgradnju spojnih cjevovoda morati platiti dodatnih četiri milijarde eura.

“U slučaju prekida izgradnje, cijene plina u EU-u znatno će porasti, jer će nedostatak opskrbe dovesti do viših cijena”, rekao je Koehler.

Europska komisija u četvrtak je signalizirala da neće uvesti nove sankcije zbog onoga što Njemačka naziva trovanjem ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog vojnim otrovom, naglasivši da Rusija mora osigurati temeljitu istragu.

Europska unija osudila je navodno trovanje Navaljnog usred poziva da se Rusija kazni zbog uporabe vojnog otrova iz sovjetskog doba, istog onog za koji Velika Britanija tvrdi da je korišten u trovanju ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja 2018. godine.

Glasnogovornik Europske komisije (EK) Petar Stano u četvrtak je rekao da zasad nema istrage Navaljnijevog slučaja te da Rusija mora pokrenuti neovisnu istragu i kazniti počinitelje. O idućim koracima Moskve će ovisiti i daljnje djelovanje EU-a, dodao je.

Stano je istaknuo kako je 27 država članica već počelo razgovore o potencijalnoj reakciji pa naglasio da se Rusija u prošlosti nije pokazala u istrazi ubojstava kritičara Kremlja poput Anne Politovske, Sergeja Magnitskog ili Borisa Nemcova.