Njemačka će uvesti novčane kazne za tvrtke koje nabavljaju dijelove ili sirovine u inozemstvu od dobavljača koji ne ispunjavaju minimalne standarde zaštite ljudskih prava i okoliša, najavio je u petak tamošnji ministar rada.

Vlada će obavezati tvrtke da same provjeravaju svoje lance opskrbe. Francuska je sličan model uvela 2017. godine.

Berlin planira uvoditi zakon u fazama – od 2023. primjenjivat će se na tvrtke s više od 3000 zaposlenih, a od 2024. i na one s više od 1.000 zaposlenih, prema dokumentu u koji je Reuters dobio uvid.

Samo za velike igrače

Tvrtke s manje od tisuću zaposlenih bit će izuzete, pokazuje dokument.

“Ovo je trenutno najjači zakon u Europi koji radnike štiti od izrabljivanja”, izjavio je ministar rada iz redova Socijaldemokratske stranke (SPD) Hubertus Heil na tiskovnoj konferenciji.

“Kompanije više neće smjeti vagati između ljudskih prava i svojih ekonomskih interesa”, poručio je Heil.

Iako detalji novčanih kazni još nisu utvrđeni, Heil je kazao kako bi mogle dosegnuti do 10 posto prometa, što znači da bi se u nekim slučajevima moglo raditi o milijunskm iznosima.

Zakon je ipak znatno razvodnjen pod pritiskom kršćanskih demokrata kancelarke Angele Merkel koji su blokirali prijedlog socijaldemokrata da se oštećenima omogući podnošenje tužbi protiv njemačkih tvrtki radi naknade štete, podsjeća Reuters.

Zakon je, kazao je ministar Heil, osmišljen da bi se birokracija svela na minimum, te je “razuman kompromis”.

Hoće li to naštetiti konkurentnosti

“Njemački ustav kaže da dostojanstvo svih ljudskih bića mora biti nepovredivo”, rekao je ministar Heil, “ne samo dostojanstvo Nijemaca”.

„Ovo je dobar dan za ljudska prava”, poručio je ministar rada.

Poslovna udruženja upozoravala su da bi zakon mogao naštetiti konkurentnosti tvrtki koje su žila kucavica najvećeg europskog gospodarstva.

Samo div njemačke automobilske industrije Volkswagen ima više od 40 tisuća  različitih dobavljača diljem svijeta.