Trenutno je na čelu USKOK-a Željka Mostečak, kao obnašateljica dužnosti ravnateljice. Njezino imenovanje samo je privremeno. DORH ne daje odgovore, a nema ni natječaja

USKOK, tužiteljski ured za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, još uvijek nema ravnatelja. Aktualna glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske Zlata Hrvoj Šipek nije se oglasila po tom pitanju, piše N1.

Već punih godinu dana, od 20. travnja prošle godine, na čelu USKOK-a kao obnašateljica dužnosti ravnateljice nalazi se Željka Mostečak. Imenovana je nakon što je ostavku dala dotadašnja ravnateljica Vanja Marušić. Ona je bila u prvom dijelu drugog mandata nakon natječaja za ravnatelja USKOK-a s kraja 2022. godine, na kojeg se nije prijavio nitko osim nje.

Zašto nema natječaja?

Bivša ravnateljica USKOK-a, Vanja Marušić, podsjetimo, u travnju ove godine podnijela je ostavku zbog afere s prometnom nesrećom njezinog vozača o čemu nije obavijestila glavnu državnu odvjetnicu što su joj iz DORH-a zamjerili. Na natječaj za ravnatelja USKOK-a u rujnu prošle godine nitko se nije javio.

Dakle, lani u rujnu proveden je novi natječaj jer ga je Mostečak, prema informacijama iz DORH-a, pristala voditi samo šest mjeseci. Pred istek tih šest mjeseci raspisan je natječaj, ali na njega se nije javio nitko. Mostečak je ostala na čelu USKOK-a kao imenovana obnašateljica dužnosti ravnateljice.

Sada je prošla već puna godina dana od kada USKOK nema ravnatelja izabranog u propisanoj proceduri.

Pitanja glavnoj državnoj odvjetnici

N1 navodi da su u posljednjih mjesec i pol dana u četiri navrata pitali DORH planira li provesti novi natječaj za šefa USKOK-a. Glavno pitanje je hoće li Zlata Hrvoj Šipek, koja je još uvijek glavna državna odvjetnica, raspisati natječaj za ravnatelja USKOK-a, te kada bi to trebalo biti.

Podsjetimo, prva žena na čelu DORH-a, Zlata Hrvoj Šipek, izabrana je za glavnu državu odvjetnicu u svibnju 2020. nakon što je njen prethodnik podnio ostavku kada se otkrilo da je bio član masonske lože. Hrvoj Šipek trebala bi dati odgovore na pitanja oko USKOK-a.

Ako pak ne planira raspisati natječaj, piše N1, zanimljivo je zašto to nije učinila nakon lanjskog fijaska s natječajem na koji se nije prijavio nitko.

Pitanje je i kakav je trenutno status Željke Mostečak, odnosno do kada točno vrijedi odluka kojom je imenovana za obnašateljicu dužnosti. No, DORH nije dao odgovore.

Zašto DORH šuti o USKOK-u?

Znači li šutnja iz DORH-a da je Zlata Hrvoj Šipek digla ruke od USKOK-a ili joj trenutačna situacija odgovara budući da će ionako uskoro otići s dužnosti?

Je li unaprijed odlučila da neće provesti natječaj kako joj nasljednik, Ivan Turudić koji bi dužnost glavnog državnog odvjetnika trebao preuzeti 27. svibnja, ne bi predbacivao da je instalirala nekog od svojih ljudi na tu ključnu poziciju u hijerarhiji DORH-a? To su neka od pitanja na koja bi DORH trebao dati odgovore.

Kada će USKOK dobiti novog šefa?

Poznato je da su uvjeti za ravnatelja USKOK-a propisani zakonom, a kandidati uz potvrde da ispunjavaju sve uvjete moraju priložiti i pisanu izjavu da pristaju na sigurnosnu provjeru i provjeru imovnog stanja.

Osoba koja želi biti ravnatelj USKOK-a mora osim pravnog fakulteta i pravosudnog ispita imati 15 godina radnog iskustva u pravosudnim tijelima. Kandidat može biti i osoba koja je isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita, ili ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se je dokazao svojim stručnim radom i na određenom pravnom području kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Zanimljivo je da je novoimenovani glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, koji prema odluci Hrvatskog sabora dužnost preuzima 27. svibnja, također najavio neke poteze koji bi se mogli reflektirati na izbor novog šefa USKOK-a.

Naime, u svom programu rada najavio je moguće prebacivanje kadrova iz jednog pravosudnog sektora u drugi.

“Zagovornik sam ideje protočnosti kadrova unutar pravosuđa te jednostavnije mogućnosti da državni odvjetnici i suci nakon određenog vremena mijenjaju sud za državno odvjetništvo i obrnuto temeljeno ne samo na komplementarnoj prirodi njihovih dužnosti, već i na činjenici da su potrebni isti uvjeti u smislu kvalifikacija, kompetencije i statusa u odnosu na obje profesije”, napisao je Turudić. Pozvao se pri tome i na Preporuke Vijeća ministara iz 2000. o ulozi javnog tužitelja u pravosudnom sustavu. Je li pri tome već imao na umu neke kandidate za čelno mjesto USKOK-a bit će poznato uskoro, javlja N1.