Temperatura vode najduže hrvatske rijeke Save u Zagrebu porasla je za čak četiri stupnja!  Proteklih 70 godina temperatura vode je znatno porasla, a taj je porast u posljednjih 25 godina zabrinjavajući, ističe se u istraživanju objavljenom u međunarodnom znanstvenom časopisu Water.

Za razdoblje od 1948. do 2020. minimalna temperatura Save u Zagrebu iznosila je 2,29 Celzijevih stupnjeva, srednja 12,11 stupnjeva, a maksimalna 24,2 stupnja. No porast postaje uočljiv kad se promatrana razdoblja razdvoje na ono 1948. – 1987. i 1988. – 2020., upozorava se u članku koji potpisuju hidrolozi Ognjen Bonacci i Tanja Roje-Bonacci sa Sveučilišta u Splitu i Ana Žaknić-Ćatović s kanadskog Sveučilišta Toronto Scarborough.

Kako javlja hrt.hr, za prvo razdoblje minimalna temperatura vode iznosi 1,79, koja u drugom naraste na 3,18 stupnjeva. Srednja temperatura u prvom razdoblju iznosila je 11,26 stupnjeva, a u drugom se popela na 13,63. Najviša razlika zabilježena je kod prosječne maksimalne temperature. Ona je s 22,9 stupnjeva Celzijevih za posljednjih tridesetak godina porasla na 26,7 stupnjeva, odnosno za gotovo četiri stupnja u odnosu na prethodno razdoblje.

Trendovi rasta niza maksimalnih godišnjih temperatura vode Save u Zagrebu iznose 0,757 stupnjeva Celzijevih na 10 godina, ističu autori.

KLIMATSKE IGRE: Svjetski rekordi koje ne želimo oboriti

Hidroelektrane u Sloveniji

Uočen je zabrinjavajuće snažan trend povećanja broja dana u godini sa srednjom dnevnom temperaturom vode iznad 20 stupnjeva. Ta viša temperatura vode sve se češće javlja ranije tijekom godine, traje dulje i završava kasnije, često se produžujući do rujna.

Dok je do 1989. taj broj u prosjeku iznosio oko 25 dana godišnje, u novijem razdoblju od 2004. do 2020. porastao je na 80 dana godišnje. Čak je tijekom tri godine (2007., 2011. i 2017.) bilo više od 100 dana sa srednjom dnevnom temperaturom vode iznad 20 stupnjeva, ističe se.

Autori uočavaju veze porasta temperature Save s porastom temperatura zraka uzrokovanim globalnim klimatskim promjenama i smatraju da se time pojava samo djelomično može objasniti.

Uočen je i trend smanjenja minimalnih protoka Save, ističu autori i napominju da je Sava ključni ekološki, društveni i gospodarski resurs grada Zagreba koji, nažalost, i dalje nije dovoljno prepoznat i adekvatno tretiran.

Tu tvrdnju podupiru činjenicom da je to istraživanje prvo takve vrste i da je pitanje jakih promjena u temperaturnom režimu Save dosad nedovoljno istraženo.

U Sloveniji je izgrađeno osam malih hidroelektrana na Savi dosad. U planu je izgradnja još jedne hidroelektrane Mokrice, koja će biti najbliža Zagrebu. Nismo pronašli nijednu objavljenu studiju o njihovu utjecaju na hidrološki režim, posebice toplinski režim Save u Hrvatskoj, ističu.

Analize upućuju na realno očekivanje daljnjeg porasta temperatura Save, posebice tijekom ljetnih mjeseci te trend smanjenja protoka. Stoga je hitno potrebno proučiti potencijalne posljedice takvog intenziviranja ponašanja na ekološke procese u rijeci, na podzemne vode u pripadajućem vodonosniku koji opskrbljuje Zagreb vodom te na urbane procese u Zagrebu ili nekim njegovim dijelovima, posebice onima koji se nalaze uz rijeku, zaključuje se.

KLIMATSKE PROMJENE ‘Plaža Zlatni rat i dalje će se smanjivati i mijenjati svoj izgled’