Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbilo je prijedlog obrane da se iz spisa kao nezakoniti izdvoje dokazi u slučaju ”Po babi i stričevima” u kojem tužiteljstvo tereti četvoricu bivših ministara za korupciju.

Obrana ima pravo žalbe na tu odluku, nakon čega će postupak biti nastavljen, kazao je u četvrtak nakon sjednice optužnog vijeća zamjenik ravnateljice Uskoka Vedran Libl.

”Bilo je više osnova koje su se još ranije javljali u drugim predmetima za koje već postoji praksa da nisu usvojeni, među kojima i da obrana nije bila pozivana na ispitivanje svjedoka i slično”, rekao je Libl na upit novinara da precizira prijedloge obrane.

Optužnicom koju je Uskok podigao krajem listopada prošle godine obuhvaćeni su bivši HDZ-ovi ministri Darko Horvat, Tomislav Tolušić i Josip Aladrović te potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević iz SDSS-a i županjski gradonačelnik Damir Juzbašić. Nitko od petorice okrivljenika nije došao na sjednicu optužnog vijeća.

Nobilo: Ne postoje dokazi o Miloševićevoj krivnji

Miloševićev branitelj Anto Nobilo rekao je da ne postoji niti jedan dokaz da je njegov branjenik poticao na počinjenje kaznenog djela i dodao da će se o tome raspravljati na idućoj sjednici optužnog vijeća. Optužno vijeće, u konačnici, optužnicu može potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na doradu.

Braniteljica Darka Horvata, odvjetnica Višnja Drenski Lasan precizirala je kako su branitelji zatražili izdvajanje svih dokaza za koje smatraju da su prikupljeni nezakonito, a ne kojima tužiteljstvo temelji optužnicu.

”Radi se o različitim tipovima dokaza koji su prema stavu obrane nezakoniti”, kazala je najavivši žalbu na odluku optužnog vijeća na Visokom kaznenom sudu.

O osnovanosti optužnice protiv bivših ministara i gradonačelnika Županje optužno vijeće počelo je raspravljati nakon što je postupak protiv njih razdvojen od postupka protiv ostalih okrivljenika koji su krajem prošlog prosinca priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom.

Riječ je o Ani Mandac, nekadašnjoj Horvatovoj pomoćnici, osuđenoj na 11 mjeseci zatvora što joj je zamijenjeno radom za opće dobro, bivšoj ravnateljici uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Katici Mišković, uvjetno osuđenoj na devet mjeseci zatvora uz dvogodišnji rok kušnje te bivšem državnom tajniku Velimiru Žunecu osuđenom na uvjetnih 10 mjeseci uz tri godine kušnje.

Njih troje teretilo se za sređivanje dodjele financijskih potpora tvrtkama koje za to nisu ispunjavale kriterije.

Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio u istražnom zatvoru, Uskok tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suokrivljenika nezakonito dodijelio bespovratnih 2,6 milijuna kuna.

Uz Horvata, Mandac, Žuneca i Mišković u tom su kraku slučaja Uskokovom optužnicom obuhvaćeni i Tolušić te Milošević, jer je dio novca dodijeljen pripadnicima srpske nacionalne manjine.

Iz Horvatova slučaja proizašla i istraga protiv Aladrovića 

Iz tog je slučaja proizašla i istraga protiv bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Aladrovića kojega Uskok tereti za pogodovanje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Proširenjem istrage je uz Aladrovića bio osumnjičen i Juzbašić, gradonačelnik Županje i bivši HDZ-ovac, sada nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret. Juzbašića optužnica tereti da je preko Mandac tražio od Aladrovića da pogoduje pri zapošljavanju u HZMO-u, što je Aladrović i učinio dostavivši kandidatkinji zadatke koji će biti postavljeni na testiranju.

Nakon pokretanja istrage Horvat je uhićen kao prvi ministar na dužnosti. Aladrović i Milošević su neko vrijeme ostali na ministarskim funkcijama što je bio prvi slučaj da su pod istragom dvojica vladinih članova, a razriješeni su krajem travnja prošle godine.

Horvat je uhićen nakon što je njegova bivša pomoćnica Mandac, ranije osumnjičena u aferi Vjetroelektrane, na Uskoku posvjedočila da su se sporni poticaji dodjeljivani “po babi i stričevima”.

Kazala je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac.

Početkom listopada Mandac je u aferi Vjetroelektrane sporazumno osuđena na 10 mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje od tri godine, nakon što je priznala krivnju za namještanje potpora prijateljima bivše državne tajnice i kninske gradonačelnice Josipe Rimac.