Podravski poljoprivrednici pobacali su svoje povrće.
Otkupna cijena, naime, ne pokriva im troškove pa su ih na taj način pokušali barem smanjiti, kada već neće zaraditi. Iz plastenika, umjesto na tržište, krastavac je bačen na njive.
Hrpe bačenog povrća
“Bačen je zbog, recimo, naših otkupljivača“, rekao je Željko Vedriš, povrtlar iz Starog Gradaca, za Novu TV, a prenio je dnevnik.hr.
Na nepreglednim hrpama je i drugo povrće.
“Kako primarno proizvodim papriku, najviše se bacilo paprike“, rekao je Ivan Počepan, povrtlar iz Rogovca, za Novu TV.
Otkupne cijene ne pokrivaju troškove
Proizvođači iz okolice Pitomače povrće su pobacali zbog niskih otkupnih cijena.
“Prva klasa išla je po 80 centi, druga po 40 centi, a na kraju bi nam još četvrtinu odbili. Po toj se cijeni doslovno ne isplati proizvesti tu papriku, a kamoli ubrati i proslijediti dalje“, dodao je Počepan.
“Mi s 20 ili 25 centi ne možemo parirati nikome. Naberite tonu krastavaca za 200 eura, gdje je tu voda, gdje je tu prihrana, gdje su tu radnici, gdje smo tu mi?” nastavlja Vedriš.
POLJOPROVREDA NA APARATIMA Klimatske promjene i uvoz ubijaju domaću proizvodnju
‘Satnica berača gotovo se izjednačila s onom inženjera’
Ulazni su im troškovi, objašnjavaju, poskupjeli, satnica berača gotovo se izjednačila s inženjerskom. Otkupna cijena to ne pokriva.
Vedriš kaže da je dosad bacio osam do deset tona.
“Meni je bilo… čovjeku se plače. Ne mogu ja kao proizvođač gubiti pola, a netko se obogatiti na mojoj muci i dići euro više“, rekao je.
Ne krive otkupljivače, ali očekuju pomoć države
Otkupne cijene sada su ipak nešto porasle pa je bacanje stalo, ali pitanje dokad, jer tržište nije stabilno.
“Nalazimo se ispred površine gdje je u proljeće rastao proljetni kupus koji smo, nažalost, morali zaorati. Ponuđena cijena bila nam je 17 centi, a na nju mi nismo mogli odraditi svoje troškove proizvodnje”, rekao je za Novu TV povrtlar Saša Sever.
Očajni povrtlari stoga traže zaštitu države.
“Mi ne krivimo otkupljivače što nam nude strašno niske cijene. Jer jasno nam je da će svatko kupiti gdje mu je jeftinije, ali da bismo zaštitili domaću proizvodnju, treba uvesti, recimo, od 1. svibnja do 1. listopada da se zabrani uvoz, osim kultura koje su nedostatne“, nadodao je Sever.
Raste uvoz povrća
Uvoz hrane skočio je za 11 posto. Samo povrće plaćamo 270 milijuna eura. Istodobno, domaće se baca.
Treće zemlje konkurentnije su jer plaćaju jeftiniju radnu snagu i ne koriste skupa zaštitna sredstva kakve su dužne koristiti zemlje članice Europske unije.
A svu hranu povrtlari nisu mogli ni donirati. Tražili su ih, kažu, da prvo plate porez, piše dnevnik.hr.
Teška godina i za voćare
No, niske otkupne cijene muče i voćare.
Stoga Hrvatska voćarska zajednica (HVZ) smatra da bi se otkupne cijene konzumnih jabuka u ovoj sezoni trebale kretati minimalno između 65 i 70 centi po kilogramu, ovisno o sortimentu, jer ta cijena voćarima donekle omogućava opstanak i pokriva troškove za lanjsku proizvodnu godinu.
“Teška proizvodna godina i vrlo nepovoljni klimatski uvjeti značajno su smanjili prinose u cijeloj EU, a u Hrvatskoj se preliminarno očekuje urod jabuka na nivou prošlogodišnjega“, rekao je za Hinu predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.
To znači da se očekuje urod od 65.000 tona.
Kaže da proizvođači jabuka ove sezone ključnu podršku očekuju od najvećih trgovačkih lanaca i otkupljivača, tako da otkupne cijene budu minimalno na razinama na kojima je započet otkup prošle sezone prije vladine odluke o fiksiranju cijene sorte gala.
‘Otkupna cijena jabuka trebala bi se kretati između 65 i 70 centi po kilogramu’
“Ograničavanje cijena jabuke bilo koje sorte tržišno je nepotrebno jer je isključivo na štetu voćara i tu uredbu treba što prije ukinuti jer bi još jedna prodajna sezona pod fiksiranjem cijena učinila veliku štetu voćarima“, tvrdi Markota.
Napominje kako su europski analitičari koji se bave jabukama konstatirali da je cijena proizvodnje kilograma jabuke u intenzivnoj proizvodnji prešla 70 centi po kilogramu. Nadalje, najave stručnjaka ukazuju da je prodajna cijena jabuke u proteklom razdoblju najmanje rasla u odnosu na drugo voće.
Stoga HVZ smatra da bi se otkupne cijene konzumne jabuka u ovoj sezoni trebale kretati minimalno između 65 i 70 centi po kilogramu jer ta cijena donekle omogućava opstanak i pokrivanje troškova za lanjsku proizvodnu godinu.
Pad proizvodnje jabuka u Hrvatskoj
Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović kaže kako hrvatsko voćarstvo ovogodišnju berbu jabuka, najprodavanijeg voća u hrvatskim trgovinama, dočekuje opterećeno najavom mogućih niskih otkupnih cijena što bi proizvodnju moglo dodatno učiniti nekonkurentnom.
Početkom kolovoza kreće berba sorte gala, a proizvođači već sada šalju upozoravajuće apele kako neće opstati bude li cijena u otkupu manja od 60 centi za kilogram, odnosno smatraju da bi trebala biti oko 70 centi.
Napominje kako u Hrvatskoj proizvodnja jabuka niz godina pada: u najboljim godinama proizvodilo se i više od 100.000 tona (uglavnom oko 90.000 tona) da bi zadnjih godina proizvodnja pala na ispod 50.000 tona. Samodostatnost u proizvodnji za konzumnu potrošnju, kako je naveo, pala je na razini od 70 posto i taj će se trend po svemu sudeći nastaviti.
Kuskunović kaže kako posebno brine što se iz godine u godinu smanjuju i površine s nasadima jabuka. Prije ulaska u EU, kako je naveo, imali smo preko 6000 hektara nasada jabuka, a sada smo na oko 3500 hektara, dok je u intenzivnoj proizvodnji, onoj koja ima navodnjavanje i zaštitu od tuče, svega oko 2000 hektara. U strukturi površina prevladavaju vrlo mali voćnjaci, pa je gotovo trećina manja od hektara.
Napominje kako ovisno o klimatskoj godini proizvodnja oscilira, što govori i o problemima u primjeni tehnologija i novih znanja.
Hoćemo li ove godine jesti skupe jabuke ovisi prije svega o tome kakva će biti cijena kod naših konkurenata, uglavnom iz Poljske, koja je najveći proizvođač, zaključuje Kuskunović.
Komentari