Dalmatinska akcija vraća se na hrvatsku političku scenu, dvadeset godina nakon formalnog gašenja i brisanja iz Registra političkih stanaka i čak trideset godina od kako su promovirali regionalizam i regiju Dalmaciju kao središnji cilj svoga djelovanja, izravno se suprotstavljali prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i zato bili često etiketirani orjunašima i izdajicama domovine. Nova Dalmatinska akcija, pod predsjedanjem kineziologa i kondicijskog trenera Nina Avianija, nekadašnjeg člana SDP-a, izbačenog iz te stranke nakon neuspješne kandidature za predsjednika splitske gradske organizacije SDP-a, ovih dana objavila je svoju listu kandidata za izbore za EU parlament, na kojoj je Aviani na prvom mjestu.

Nino Aviani je Dalmatinsku akciju obnovio koncem 2022. godine uz pomoć nekoliko bivših SDP-ovaca, a na EU izbore ide uz potporu dvojice istaknutih članova stare Dalmatinske akcije, iz vremena predsjednice Mire Ljubić Lorger – Srđana Benzona i Damira Šalova koji su sada u najužem vodstvu nove Dalmatinske akcije. „Dalmatinska akcija konačno ujedinjuje ono što je odavno trebala ujediniti, rascijepanu Dalmaciju u jedinstvenu regiju. Ovim priopćenjem počinje kampanja za ujedinjenje Dalmacije te svih Dalmatinaca i onih koji se tako osjećaju. Dalmatinci su oduvijek bili zaseban, emancipiran i jedinstven narod“, izjavio je Nino Aviani u priopćenju i najavio borbu za Europski parlament na nadolazećim izborima. No još uvijek sve stvari oko Dalmatinske akcije nisu jasne, a najviše se tiču istupa predsjednika Avianija. Dok je u ožujku 2022. Aviani o oživljavanju Dalmatinske akcije tvrdio „Mi smo autonomaši! Samo nas neuke budaletine zovu orjunašima!“, a kasnije dopuštao da se Dalmatinska akcija karakterizira kao autonomaška politička stranka lijeve orijentacije, u razgovoru za Nacional Aviani je negirao autonomaštvo, zalaže se za regiju Dalmaciju koja će imati svoj regionalni parlament i vladu, a stranku Dalmatinsku akciju ne želi pozicionirati kao lijevu. Usto, Nino Aviani nije imao nikakvu potrebu komentirati izjave nekadašnje predsjednice Dalmatinske akcije Mire Ljubić Lorger o tome da su Aviani i njegove kolege „ukrali grb i ime Dalmatinske akcije“, da o revitalizaciji stranke ništa nije znala i da joj se od „Statuta i autonomaške stranke lijeve orijentacije višekratno digla kosa na glavi“.

NACIONAL: Zašto je obnovljena ili nova Dalmatinska akcija odlučila kandidirati svoje kandidate za izbore u EU parlament? Tko su kandidati na listi koju predvodite?

Ima li išta prirodnije nego to da se jedna demokratska stranka koja se bavi politikom kandidira na izborima, temeljeći svoj izborni program na regionalizmu kao europskoj vrijednosti. Uz mene, naši kandidati za EU parlament su magistar prava Damir Šalov i akademski glazbenik, profesor klarineta Srđan Benzon, dvojica iskusnih koji su bili članovi najužeg vodstva stare Dalmatinske akcije, potom pedagoginja Jasmina Vuković, diplomirani matematičar Igor Legaz, prometni tehničar Zdravko Uroda, diplomirana arhitektica Željka Medić, magistar povijesti Domagoj Mijan, magistrica prava Jelena Bakotić Ružičić, sindikalistkinja Ljiljana Šućur, pravnica Branka Kuzman i drvni tehničar Dušan Radica.

‘Zalažemo se za regionalizaciju sustava povijesnih i prirodnih regija, nasuprot HDZ-ovu centralizmu koji uništava Hrvatsku. Regionalizam je europska vrijednost jer smanjuje utjecaj nacionalističkih stranaka’

NACIONAL: Za koje se to europske vrijednosti zalaže obnovljena Dalmatinska akcija?

Dalmatinska akcija zalaže se za regionalizaciju sustava povijesnih i prirodnih regija, nasuprot HDZ-ovu centralizmu koji uništava Hrvatsku. Regionalizam je europska vrijednost sam po sebi jer smanjuje utjecaj nacionalističkih stranaka koje se spremaju urušiti Europu. Naime, nacionalizmi velikih naroda služe skretanju pažnje s unutrašnjih tenzija te za iskorištavanje malih okolnih naroda. Nacionalizam malih naroda u prvom redu služi pljački vlastite populacije i uvijek traženju novih gospodara. Zato je suverenizam u Hrvatskoj smiješan.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili nakon 20 godina od gašenja Dalmatinske akcije reaktivirati tu regionalističku stranku, formalno ugašenu još 2003. godine? Slažete li se s egidom „Povratak otpisanih“, pod kojom su objavu vaše političke aktivizacije na izborima za EU parlament dočekali pojedini mediji?

Ne slažemo se. Kao što je poznato, Dalmatinska akcija je uništena policijskom intervencijom. Probleme koje smo tada u Dalmaciji željeli rješavati ne samo da se nisu ni pokušali riješiti, nego su u međuvremenu postali znatno veći nego prije 20 godina. Vladavinom HDZ-a, Dalmacija je osuđena na monokulturu – turizam, jer je industrija u potpunosti vrlo uspješno uništena. A turizam nije posljedica smislene državne politike, već čiste borbe za puko preživljavanje. Stoga turizam u Dalmaciji ima stihijski karakter.

NACIONAL: Zašto bi nakon dvadeset godina građani trebali dati povjerenje Dalmatinskoj akciji? Što u političkom smislu Dalmaciji i Hrvatskoj donosi povratak Dalmatinske akcije na političku scenu?

Nije naš interes samo da Dalmaciji bude bolje, nego cijeloj Hrvatskoj. Regionalnim ustrojem Hrvatske omogućio bi se brži razvoj države, jer bi regije koje dobro poznaju svoje probleme, raspolažući većim sredstvima, zasigurno učinile više nego današnje županije. Županije služe za kontrolu gradova u kojima HDZ nema većinu. Upravo zbog toga bi građani trebali dati povjerenje Dalmatinskoj akciji.

NACIONAL: Kako je tekla obnova Dalmatinske akcije kad je 2022. nekoliko isključenih članova SDP-a, među njima i vi, i članova koji su napustili SDP, osnovali Dalmatinsku akciju kao „autonomašku političku stranku lijeve orijentacije“?

Prvo, nije autonomašku, nego autonomijsku. I nije lijeve, nego regionalističke orijentacije. Jer od samih početaka u našem programu piše da ćemo za različite probleme koristiti odgovarajuće metode, bilo s lijevog političkog spektra, bilo s desnog političkog spektra, ali uvijek u demokratskog ozračju.

NACIONAL: Zašto vam je bilo potrebno pozivanje na autonomiju i autonomaštvo, kako ste istakli u nekoliko prijašnjih javnih istupa? Pozivanje na autonomaštvo u Dalmaciji može se izravno povezati uz ideje autonomaša i talijanaša iz 19. i početkom 20. stoljeća, koji su se žestoko protivili ujedinjenju Dalmacije s ostalim dijelovima Hrvatske, pod geslom „Slaveni možda, Hrvati nikada“ te uz praksu postojanja Dalmatinskog sabora i Vlade, izravno pod vlasti Beča? Razlikuje li se vaše autonomaštvo od tih ideja i prakse i po čemu?

Mi se ne pozivamo na autonomaštvo. Autonomaštvo je povijesni fenomen koje su organizirale socijalne grupacije koje više u Dalmaciji ne postoje. Problemi Dalmacije su sasvim druge vrste. Upravo u Dalmatinskom saboru vodila se borba za hrvatstvo Dalmacije i hrvatski jezik.

Prvaci Narodne stranke uvijek su isticali da je ujedinjenje Hrvatske moguće jedino među ravnopravnim ljudima. A Franjo Tuđman je očito htio korigirati tekst Biblije, isključujući riječ Dalmacija iz svog vokabulara.

‘Program Dalmatinske akcije isti je kao i prije dvadeset godina, uz male preinake. Ipak je prošlo dvadeset godina pa smo ga trebali prilagoditi vremenu u kojem se nalazimo’, kaže Nino Aviani. FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL

NACIONAL: Kako Statut Dalmatinske akcije definira stranku? Za što će se Dalmatinska akcija zalagati prema čl. 2 Statuta?

Dalmatinska akcija će se zalagati za razvijanje regionalizma svim raspoloživim demokratskim sredstvima, borit će se za regiju Dalmaciju gdje će građani kroz regionalni parlament i vladu odlučivati o svojoj sudbini i sudbini Dalmacije. Sve to kontra centralizma Zagreba nad Dalmacijom koji je desetljećima prisutan na sve načine.

NACIONAL: Zašto je potreban regionalni dalmatinski parlament i dalmatinska vlada? Treba li onda Dalmaciji i vlastiti ustav po uzoru na neke europske regije?

Svaka regionalna samouprava mora imati demokratski izabrano predstavničko tijelo i njegovu izvršnu vlast. To se odnosi na sve regije Hrvatske, a ne samo na Dalmaciju. Nesporno je potreban dokument koji će definirati dosege i ovlasti regionalne samouprave. Pri tome je potpuno nebitno kako će se taj dokument zvati.

NACIONAL: Kako praktično vidite zalaganje za poštovanje i razvijanje regionalizma? Što su vaši uzori u strukturiranju regionalne organizacije u državi? Jesu li to Katalonija ili Bavarska?

Radi se o bitnom restrukturiranju Hrvatske. Naši uzori nisu ni Katalo nija, ni Bavarska, jer nam ne pada na pamet odcjepljenje, a niti natpis slobodna država Bavarska. Mi smo za regionalizam.

NACIONAL: Zašto se onda Dalmatinska akcija nije pojavila sa svojom listom i u 9. izbornoj jedinici koja obuhvaća veliki dio Dalmacije, a sudjelovala je na izborima za Sabor sa svojom listom samo u 10. izbornoj jedinici?

Zahvaljujući ometanju Ministarstva pravosuđa i uprave, istina je, sudjelovali smo samo u 10. izbornoj jedinici, ali ne svojom voljom. Nismo znali hoćemo li se moći prijaviti i u 10. izbornoj jedinici jer nas je doslovno ucijenilo Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu, točnije ministar koji nam je preko svoje preplašene službenice prenio svoju ucjenu. Preneseno nam je da Ministarstvo neće protokolirati ništa što je potrebno za Dalmatinsku akciju, ako iz Statuta promptno ne uklonimo članak 2, stavak 2. koji glasi: „Zbog ovih razloga, Dalmatinska akcija će se, s drugim organizacijama i pojedincima koji se zalažu za poštivanje i razvijanje regionalizma, svim raspoloživim demokratskim sredstvima boriti za regiju Dalmaciju u kojoj će građani kroz regionalni parlament i Vladu odlučivati o svojoj sudbini i sudbini Dalmacije“. Pozitivno rješenje Ministarstva nam je stiglo u trenutku dok smo bili na putu za Zagreb, tako da nismo stigli pripremiti i prijaviti našu listu u 9. izbornoj jedinici.

NACIONAL: Nova Dalmatinska akcija je 2022. imala dvojicu supredsjedatelja, vas i Tomislava Matijaševića, obojicu bivših SDP-ovaca i tajnika Tea Krnića, također bivšeg SDP-ova kotarskog vijećnika. Što se dogodilo s Matijaševićem i Krnićem i zašto su oni isključeni iz Dalmatinske akcije?

Nitko nije isključen iz stranke, obojica su i dalje članovi Dalmatinske akcije. Jedina promjena u stranci je ta da smo na Skupštini stranke 16. prosinca 2022. supredsjednički sistem vođenja stranke promijenili u predsjednički. Bivši tajnik je smijenjen jer ta pozicija traži dosta slobodnog vremena koje on nije imao.

NACIONAL: Kad je održana skupština na kojoj ste vi izabran za predsjednika, Srđan Benzon za potpredsjednika, a Damir Šalov za člana najužeg vodstva? Kako je organizirana Dalmatinska akcija? Ima li svoj glavni odbor, gdje postoje gradski ogranci u Dalmaciji i izvan nje? Koliko Dalmatinska akcija ima članova i ogranaka?

Skupština na kojoj sam jednoglasno izabran za predsjednika stranke, a Damir Šalov za člana najužeg vodstva stranke, održana je 16. prosinca 2022. Srđan Benzon je za potpredsjednika stranke izabran na sjednici Predsjedništva, održanom 20. travnja 2024. Dalmatinska akcija nema glavni odbor, već Predsjedništvo. Ogranke imamo u Dubrovniku, Makarskoj, Šibeniku, Zadru i Koprivnici. Broj članova stranke je tajni podatak.

NACIONAL: Dalmatinska akcija se 90-ih godina, pod vodstvom Mire Ljubić Lorger, u jednom mandatu i saborske zastupnice, zalagala za autonomiju Dalmacije, tvrdeći da HDZ pljačka ovu regiju. Tvrdite li i vi isto? Gdje se u hrvatskom političkom spektru smjestila nova Dalmatinska akcija – lijevo, sasvim lijevo, lijevi centar, centar?

HDZ je pravomoćno osuđena kriminalna organizacija za pljačku, nepotizam, utaju poreza, ima još kilometar optužnica, a i danas sustavno pljačka ovu državu. Rekao sam u više navrata, Dalmatinska akcija nije ni lijevo, ni desno, ni centar.

Dalmatinska akcija je regionalna stranka koja će za različite probleme koristiti odgovarajuće metode, bilo s lijevog, bilo s desnog političkog spektra, uvijek u demokratskom ozračju.

NACIONAL: Dalmatinskoj akciji se tijekom 90-ih stalno, bez opravdanog razloga, pripisivalo orjunaštvo. Susrećete li se i vi danas s tim kvalifikacijama i poistovjećivanjem s Organizacijom jugoslavenskih nacionalista koja je u Splitu i Dalmaciji 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća zagovarala jaku Kraljevinu SHS-a i dinastiju Karađorđevića?

ORJUNA nije priznavala nikakve regije, ona je bila za integralnu Kraljevinu Jugoslaviju. A pošto HDZ-ova vlast ne priznaje regije, tako su oni jedini pravi orjunaši u Hrvatskoj.

NACIONAL: Kako se nosite s ostavštinom Dalmatinske akcije koju je državni vrh optužio za terorizam i uništio, a za vrijeme SDP-ove vlade Dalmatinska akcija izbrisana je iz Registra političkih stranaka potpisom tadašnje ministrice Ingrid Antičević Marinović. Kako gledate na montirani sudski proces u kojem je vodstvo Dalmatinske akcije optuženo za terorizam i podmetanje eksploziva u sjedište Dalmatinske akcije u Splitu i koje je sud, nakon dugotrajnog procesa, oslobodio svih optužbi?

To je povijest. Ali ne bih se čudio da se povijest ponovi.

NACIONAL: Strahujete li od takvog scenarija u današnjoj hrvatskoj političkoj zbilji?

Da se bojimo, ne bismo reaktivirali Dalmatinsku akciju.

NACIONAL: Kako se nosite s izjavama Mire Ljubić Lorger da je „užasnuta novom Dalmatinskom akcijom“ o čijoj revitalizaciji ništa nije znala, potom njezinim optužbama da ste „ukrali grb i ime Dalmatinske akcije, što je elementarna krađa“ te da joj se od vašeg „Statuta i autonomaške stranke lijeve orijentacije višekratno digla kosa na glavi“?

Program Dalmatinske akcije isti je kao i prije dvadeset godina, uz male preinake. Ipak je prošlo dvadeset godina pa smo ga trebali prilagoditi vremenu u kojem se nalazimo.

NACIONAL: Kako komentirate izjavu Mire Ljubić Lorger da „ne razlikujete autonomaše od regionalista koji su željeli na pravednim osnovama urediti odnose sa Zagrebom“ i da je vaše „autonomaštvo jedino usporedivo s Miloradom Dodikom“?

Na pitanje o našem autonomaštvu već sam više puta odgovorio.