Nositeljica izborne liste ‘generacije Z’ na nedavnim izborima za Europski parlament Nina Skočak govori o potencijalnom nastavku svoje političke karijere te najavljuje koga će mladi podržati na predstojećim predsjedničkim izborima.

‘Razmišljam o doktoratu kroz godinu, dvije. Jako me zanima svemirska politika, ‘spaces politics’. To je postala i nova grana politologije. Kako ćemo raspodijeliti svemir, kakve ćemo zakone donositi. Ovo nije šala”, bio je jedan od neobičnih odgovora 26-godišnjakinje Nine Skočak, mlade i ambiciozne nedavne pretendentice na zastupnički mandat u Europskom parlamentu. Na nedavnim europskim izborima vodila je listu “generacije Z”, izbornu listu mladih ljudi, svih od reda mlađih od 30 godina. Napali su na tim izborima šesti mandat HDZ-a, ali na kraju u tom naumu nisu uspjeli. Nisu uspjeli prijeći izborni prag i dobiti pet posto glasova birača u Hrvatskoj kao jedinstvenoj izbornoj jedinici. Ostali su na četiri posto. Nina Skočak diplomirala je na dva studija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, novinarstvu i politologiji, a u Bruxellesu se našla na magisteriju. Najprije je željela upisati glumu na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, ali, kako je rekla, tamo “nije upala”. Za to ju je pripremao i poznati glumac Marinko Leš. Tako je umjesto glume upisala Fakultet političkih znanosti, a kao odlična studentica dobila je i tri nagrade dekana. Govoreći o studiju novinarstva, podsjetila se i riječi koje im je rekla profesorica Gordana Vilović. Gordana Vilović je studentima tada rekla: “Novinarstvo je zanimanje koje se lijepi za prste. Navučete se”. “Tako sam umjesto glume upisala i politologiju. Tako sam gurala od 2016. godine”, rekla je. Magistrirala je u Bruxellesu na politologiji i dobila, kako je u svom CV-u precizno zabilježila, Master of Science in Political Science (Field: European and International Governance) Vrije University Brussels (VUB), flamanskom slobodnom sveučilištu u programu na engleskom jeziku. Danas je zaposlena u Europskoj komisiji kao briselski administrativac.

NACIONAL: Govori se da ste tiktokerica i influencerica. Koje je onda vaše pravo zanimanje?

Imam dva posla. U Bruxellesu radim za jedno savjetodavno tijelo Europske komisije. Okupljamo znanstvenike koji onda savjetuju povjerenike Europske komisije. To mi je primarno zanimanje. Tamo sam već dvije godine u stalnom radnom odnosu. To je projekt koji financira Europska komisija, a obnavlja ga svakih pet godina. Drugo mi je zanimanje na društvenim mrežama. Objavljujem videa na Tik Toku i Instagramu. Na Tik Toku imam 230.000 pratitelja, a 55.000 na Instagramu. Ali prati me i gleda 400.000 ljudi. To je provjerljivo.

NACIONAL: Kako ste dobili taj posao u Europskoj komisiji? Je li posredovala hrvatska država?

Nije nitko posredovao. Posao sam dobila preko LinkedIna, društvene mreže za poslovne ljude. Imala sam intervjue i na njima prošla. Trenutno radim na policyju i PR-u u tom savjetodavnom tijelu Europske komisije. To je tipičan briselski posao. Dolazim u Zagreb skoro svaki mjesec, iako mi je stalni posao u Bruxellesu. Često i putujem, pa sam tako nedavno bila i u Londonu. Radimo sa znanstvenicima koji su u cijeloj Europi. Prije dva tjedna išla sam u Oxford intervjuirati jednu znanstvenicu vezano za umjetnu inteligenciju. Zbog umjetne inteligencije išla sam i u Švicarsku. Volim briselsku atmosferu, međunarodnu atmosferu tog grada. Malo tko od ljudi s kojima se družim rođen je u Bruxellesu. Velika većina ih je ovdje došla raditi i karijerno se razvijati.

‘Meni ne treba stranka da bih širila svoj utjecaj. To je ljudima teško shvatiti. Mogu promovirati svoje ideje putem društvenih mreža na kojima se može okupiti puno lojalnija zajednica’

NACIONAL: U Bruxellesu ste i magistrirali.

U Bruxellesu sam se našla na magisteriju. Prvo sam htjela upisati glumu. Za to sam se pripremila cijelu srednju školu, ali na Akademiju nisam upala iako me je pripremao Marinko Leš, poznati glumac. Upisala sam onda novinarstvo i svidjelo mi se. Profesorica Gordana Vilović na zanimljiv je način definirala tu profesiju: “Novinarstvo je zanimanje koje se lijepi za prste, navučete se’’. Tako sam umjesto glume kasnije upisala i studij politologije. Kada sam upisala drugu godinu novinarstva, upisala sam i prvu godinu politologije. Tako sam gurala od 2016. Na novinarstvu sam dobila tri dekanove nagrade kao najbolja studentica. Razmišljam sada i o doktoratu kroz godinu, dvije. Htjela bih specijalizirati neko područje. Jako me zanima svemirska politika, ‘’spaces politics’’. To je postala nova grana politologije. Kako ćemo raspodijeliti svemir, kakve ćemo zakone donositi. Zanima me kako će izgledati prvi “space low”, svemirska diplomacija, kako ćemo odgovoriti ako nas napadnu izvanzemaljci. Ovo nije šala.

NACIONAL: Na izborima za Europski parlament vodili ste listu “generacije Z”. Kakva je ta vaša lista?

To je generacija ljudi rođenih poslije 1996. godine. To je inače i sociološki pojam.

NACIONAL: Bili ste na granici da uđete i u Europski parlament. U tom slučaju oduzeli biste jedan zastupnički mandat HDZ-u, pa bi HDZ u Europskom parlamentu imao 5 umjesto 6 europskih mandata. Koliko ste glasova dobili?

Naša lista dobila je 30.000, a ja nešto preko 20.000 preferencijalnih glasova. Nažalost, naša lista nije uspjela prijeći izborni prag od 5 posto glasova birača. Ostali smo na nekih 4 posto. Nedostajalo nam je desetak tisuća glasova. Priznajem da inače nisam fan HDZ-a.

NACIONAL: Gdje sebe onda vidite u političkom spektru od ljevice do desnice? Kako mislite širiti vaš politički utjecaj?

Rekla bih da sam lijevi centar. U svakom slučaju, navijam za progresivnu opciju. Meni ne treba stranka da bih širila svoj utjecaj. To je ljudima teško shvatiti. Mogu promovirati svoje ideje, osnovati i cijeli pokret preko društvenih mreža. Danas se preko društvenih mreža može okupiti puno veća i lojalnija zajednica nego preko tradicionalnih formata stranaka. Pogotovo ako ciljate na mlade, sumnjam da će mladi sada pohrliti u neku stranku, osim naravno mladeži HDZ-a koja tu praksu “nasljeđuje” iz obitelji.

NACIONAL: Zašto niste ušli u neku stranku, SDP ili Možemo!?

Bila sam članica SDP-a, ali sam ga napustila. Ništa mi se u SDP-u nije svidjelo. Em način na koji postupaju prema mladima. Em tamo nisam vidjela ničiju, pa ni moju šansu. To je tradicionalna stranka, a nisam uočila nijednu karizmatsku ličnost, lidera i vođu. Nisam imala nikakvu motivaciju ostati u SDP-u. Ušla sam u SDP-u još u vrijeme kada je predsjednik bio Zoran Milanović, a onda je došao Davor Bernardić. Tada sam i napustila SDP. Nije mi se sviđao način na koji je SDP djelovao. Stranka te pokušava ukalupiti. Ne možeš imati drugačije mišljenje, ne možeš se istaknuti. Moraš se boriti protiv ljudi koji su već 50 godina u stranci iako si mlađi, sposobniji, karizmatičniji. Pedeset ljudi je ispred tebe jer su duže u stranci. To je sustav koji nije podoban za ovo tisućljeće. Zapravo, u Hrvatskoj nijedna stranka ne otvara prostor za političko djelovanje mladih ljudi.

‘Bila sam članica SDP-a, ali sam ga napustila. Ništa mi se u SDP-u nije svidjelo. Pogotovo kako postupaju prema mladima’, rekla je Nina Skočak novinaru Nacionala Draganu Đuriću | Foto: Sasa Zinaja/NFoto

NACIONAL: Koje vas vještine legitimiraju za vođenje nekog sektora u politici? Je li to ekonomsko područje, područje kulture ili nešto treće?

Ekonomija nije područje mog interesa. Osim kulture, jako me zanimaju digitalne tehnologije i zelene politike kao i ženska prava. Ne zanima me vojska pa ne bih bila ministrica obrane. Najzanimljivija mi je međunarodna politika.

NACIONAL: Što vam je posebno zanimljivo u međunarodnoj politici?

Europske politike, odnosi među državama. Suradnja s Kinom, SAD-om. Zapravo, najviše me zanima digitalna tehnologija, digitalni podaci i zaštita podataka, GDPR. Većina naših podataka prestala je biti u našem vlasništvu. Nije ni u europskom vlasništvu. Najčešće Kinezi i Amerikanci trguju europskim podacima. Europa je slabija karika u razvoju digitalnih tehnologija, razvoju aplikacija, softvera. Zanima me na primjer na koji način kineske kompanije oblikuju europsku sadašnjicu i plasiraju svoje proizvode kod nas. Na koji način algoritmi mijenjaju naše ponašanje. U Hrvatskoj još uvijek raspravljamo o abortusu, a svijet je otišao daleko naprijed od takvih tema. U svijetu čak ni desnica više ne raspravlja o toj temi. Meni je o tome suludo uopće raspravljati.

NACIONAL: Ali i u liberalnom SAD-u pojedine države počele su zabranjivati pobačaj.

I to je točno, ali to smatram zabrinjavajućim i retrogradnim. Po svemu sudeći, suočeni smo i s retradicionalizacijom društva. Ne znam kako bih to drugačije shvatila.

NACIONAL: S vašom izbornom listom izašli ste samo na izbore za Europski parlament. Zašto niste sudjelovali i na izborima za Sabor?

Nema šanse da bih se mogla natjecati za hrvatski parlament. Meni bi za te izbore trebalo 120 ljudi samo da ih stavim na izborne liste u svim izbornim jedinicama. Logistički to je meni bilo nemoguće. Mogla bih se natjecati samo u svojoj izbornoj jedinici, ovdje u Zagrebu. Jednostavno me više zanimaju međunarodne politike. Na to valjda imam pravo. Na izborima za Europski parlament cijela je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, pa je bilo lakše pronaći kompetentnu ekipu za izlazak na te izbore. Nadalje, kako bih se u Hrvatskoj mogla baviti reguliranjem velikih tehnoloških kompanija poput Mete, Amazona i Facebooka? Nikako. To se mora regulirati na europskoj razini.

NACIONAL: Nakon parlamentarnih europskih izbora, u studenome se u Hrvatskoj održavaju i predsjednički izbori. Što vaša generacija misli o predsjedničkim izborima?

Predsjednički izbori su najzanimljiviji izbori. To su i personalni izbori u kojima se suočavaju ne samo stranke nego i osobe, persone. Zato očekujem da će kampanja biti zanimljiva, a imat ćemo i superkandidate.

NACIONAL: Zasad je kandidaturu najavilo dvoje kandidata, aktualni predsjednik Zoran Milanović i nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić. Ima li šanse Marija Selak Raspudić postati predsjednicom?

Njena kandidatura je super. Marija Selak Raspudić meni je kul. Ona je kao konzervativac, ali u stvarnosti to nije. Javno je ustala u obranu prava žena na pobačaj, a to nije obilježje konzervativaca. Napokon, ona je i žena, a kao osvjedočeni konzervativac u svjetonazorskom smislu ne bi se uopće bavila politikom. Bilo bi dobro da se kandidira i Kolinda Grabar-Kitarović, ali ne znam hoće li se ona uopće kandidirati.

‘Znate, Kolinda je simpatična i ljevičarima i desničarima. Zar nije? Mlađa generacija obožava Kolindu. Simpatična je žena. Draga je i smiješna, a hrvatski predsjednik i nema neke značajne ovlasti’

NACIONAL: HDZ još nije najavio svog predsjedničkog kandidata, pa možda ni ta opcija nije isključena. Ona je pobijedila bivšeg predsjednika Ivu Josipovića, ali je izgubila od predsjednika Zorana Milanovića. Mislite li da bi ona imala ikakve šanse u novom srazu sa Zoranom Milanovićem?

Kolike su njene šanse da ovaj put pobijedi Zorana Milanovića, to ne znam. Jednostavno smatram da bi bilo odlično imati više žena u izborima za predsjednika države. Znate, Kolinda je simpatična i ljevičarima i desničarima. Zar nije? Mlađa generacija obožava Kolindu. Simpatična je žena. Draga je i smiješna, a predsjednik i nema značajne ovlasti. Glavna uloga predsjednika je predstavljati državu, a njegova je uloga iznimno važna u kriznim situacijama kao vrhovnog zapovjednika.

NACIONAL: Znači li to da nemate dobro mišljenje o predsjedniku Zoranu Milanoviću?

Nije da nemam dobro mišljenje o Zoranu Milanoviću. I on mi je ok. Nije da ga ne volim, ali ga i ne obožavam.

NACIONAL: A kako doživljavate ove javne rasprave predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića?

Svađaju se i ne žele sjediti za isti stol. Djeluje mi to djetinjasto i neozbiljno. Moram priznati da mi je predsjednik Milanović zanimljiv kao osoba. Jako je pametan, ali i zabavan. U svojim nastupima ima visoku razinu humora. Zoran Milanović je karizmatična ličnost, a Plenković nije toliko. Generalno volim karizmatične ljude, a predsjednik i treba imati karizmu. Na prošlim izborima dobro ga je okarakterizirao i slogan “predsjednik s karakterom”. On zna da mu je to najjači adut.

NACIONAL: Sigurnosna situacija u svijetu nije dobra. Rat je u Ukrajini, a i u Gazi žestoki su sukobi uz puno žrtava među civilima, posebno palestinske djece.

Pogledajte i online hakerske napade. Ti su hakeri napali KBC u Zagrebu, pa onda su blokirali i aerodrom u Splitu. Baka mi kaže da ne može kupiti lijekove, jer ne rade on line sustavi za recepte. Kada pričamo o sigurnosti, malo tko govori o toj vrsti sigurnosti o kojoj nam zavisi svakodnevni život. Nadležne institucije trebaju to temeljitije istražiti. Tu razinu sigurnosti možemo svakodnevno osjetiti. Da vam netko danas zabrani pristup e-mailu, nanio bi vam više štete nego da vam onemogući pristup nekoj cesti. Politika i dalje raspravlja u tradicionalnim okvirima. Misli se da su politika samo ratovi i sukobi, a sad se veliki dio problema događa i rješava na Facebooku. Selimo se u virtualni svijet interneta i kako postoji zaštita na ulicama, mi moramo biti i on line zaštićeni.