Tiflološki muzej u Zagrebu, jedan je od rijetkih specijalnih muzeja u Europi koji se bavi problematikom osoba s invaliditetom, poglavito osoba oštećena vida, obilježava respektabilnih 70 godina postojanja.
Iako je ideju o stvaranju Muzeja još u 19.-tom stoljeću potaknuo učitelj i tiflopedagog Vinko Bek, veliki borac za prava slijepih osoba, osnivač Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu te urednik prvih tifloloških časopisa, te 1888. čak započeo sa skupljanjem predmeta za svoju privatnu zbirku koju je nazivao “Hrvatskim sljepačkim muzejom”, sam muzej tada nije oživio, ali su postavljeni čvrsti temelji. Muzej je konačno otvoren 1953. godine u Bosanskoj ulici 36, velikom zaslugom slijepog znanstvenika prof. dr. Franje Tonkovića i njegove supruge Danice. Na toj je lokaciji 1956. g. otvoren i prvi stalni postav. Drugi stalni postav otvoren je 1959. g., nakon preseljenja u novu zgradu, tada u vlasništvu Saveza slijepih Jugoslavije, u Draškovićevoj ulici 80 u Zagrebu, u kojoj se Muzej i danas nalazi. Treći stalni postav bio je otvoren za javnost 1976. g., a četvrti 2008. g. Kako bi obilježili ovu važnu obljetnicu, u Tiflološkom muzeju danas se otvara izložba Iskoraci – 70 godina
Tiflološkog muzeja predstavljamo dugogodišnje djelovanje muzeja, koji se od muzeja snažnog karitativnog djelovanja preobrazio u muzej jednakih mogućnosti.
Ravnateljica Tiflološkog muzeja, Nina Sivec povodom otvaranja izložbe, u emisiji Kulturna gošća Radio Nacionala, rekla je: “Izložba prikazuje raznolikost programskih aktivnosti muzeja tijekom sedamdeset godina, od njegova osnutka i početka sakupljanja predmeta zbirke, potom jedinstvenog koncepta taktilne galerije, interaktivnih stalnih postava muzeja pa sve do suvremenih muzeoloških pristupa, koja su pridonijela prepoznatljivosti i respektabilnosti Tiflološkog muzeja”. Nastavila je: “Na izložbi će biti predstavljen dio fundusa muzeja koji su pratili određene prekretnice odnosno iskorake u djelovanju muzeja, poput prvih skulptura iz naše taktilne galerije, koje su se još šezdesetih godina prošlog stoljeća smjele dodirivati, što je svakako bio iskorak u muzejskom okruženju u to vrijeme, brojne fotografije, dokumenti te neki predmeti iz fundusa muzeja koji su bili izloženi na prvoj pokretnoj izložbi pedesetih godina prošlog stoljeća.”
Komentari