Još krajem siječnja ove godine, tjednik Nacional pisao je o ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek, navodeći da će Hrvatska Europskoj komisiji morati vratiti čak pet milijardi eura jer tada nije bio potrošen novac iz Fonda solidarnosti za obnovu oštećenih javnih zgrada i kulturne baštine nakon potresa.
Naime, kako je tvrdio izvor za Nacional, “Nina Obuljen dijelila je pare diljem Hrvatske, za obnovu spomeničke baštine i tako dalje”. No, kao što vidimo, ministrica se uspjela izvući iz afere, a ‘deblji kraj’ izvukao je tadašnji ministar graditeljstva Darko Horvat. Još se tada govorilo da je kroz ministartvo Obuljen Koržinek išao najveći dio nenamjenskih sredstava iz tog Fonda.
Nekoliko dana kasnije, o2. veljače ove godine, stigla je vijest da je alokacija Ministarstvu kulture za petrinjski potres povećana na 221 milijun eura. Tada je ministarsku palicu od Ivana Paladine već preuzeo Branko Bačić. Ministarstvu kulture omogućeno je, da se u odnosu na prvotnu alokaciju, kojom je tom ministarstvu bilo dodijeljeno 49 milijuna eura, sada poveća na 221 milijun eura, što znači za 450 posto.
S tim povećanjem, tvrdio je Bačić, Ministarstvu kulture i medija doći će se na 712 milijuna eura ugovorenih radova, što je otprilike iznos za radove koji bi trebao biti u najvećem dijelu realiziran da bi se cijeli iznos Fonda solidarnosti EU za petrinjski potres, koji doseže 319 milijuna eura, u potpunosti utrošio.
Nina Obuljen u društvu ministara koji su ‘debelo podbacili’
Najveći dio sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa, za koji su se premijer Andrej Plenković i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić nedavno pohvalili kako su uspjeli i prije isteka roka potrošiti svih 1,1 milijardu eura, potrošen je za obnovu prometnica, a u Vladi je zadnjih mjeseci vladala panika jer su ministri Vili Beroš i Radovan Fuchs, kao i Nina Obuljen Koržinek, od kojih se najviše očekivalo – debelo podbacili.
Čak tri visoka izvora bliska Vladi i vrhu HDZ-a potvrdila su za Nacional da je Vlada podbacila u ugovaranju obnove bolnica, škola, fakulteta, vrtića i muzeja, a čak i za one zgrade za koje su uspjeli alocirati sredstva, uspjeli su povući samo od 20 do 30 posto sredstava, dok će sav preostali iznos morati platiti Vlada iz državnog proračuna.
Koliko je zapravo sredstava povuklo Ministarstvo kulture i medija?
Kako bismo doznali koliko je ukupno sredstava iz Fonda solidarnosti ugovorilo, odnosno potrošilo, kontakrirali smo Ministarstvo kulutre i medija. Također, zanimalo nas je i koliko je bilo predviđeno prvotnim prijedlogom. Prvom odlukom Vlade RH, ističu, dodijeljena su sredstva za provedbu mjera zaštite kulturne baštine u iznosu od ukupno 165.209.130,00 eura, odnosno za potres u ožujak 2020. godine 116.000.000,00 EUR i za seriju potresa od 29. prosinca 2020. – 49.209.130,00 eura.
Zbog velikog broja prijava, od strane Nacionalnog koordinacijskog tijela odobreno je ugovaranje 400 posto alokacije po zagrebačkom potresu tako da je trenutno u provedbi 155 ugovora u iznosu od 392.693.299,96 EUR dok je po petrinjskom potresu odobreno ugovaranje 450 posto alokacije tako da je u provedbi 139 ugovora u ukupnom iznosu od 248.756.115,88 eura, dodaju.
“Podsjećamo da se putem Ministarstva kulture i medija obnavljaju brojne zgrade državne imovine, ali i sve javne zgrade (uredi) i ustanove kulture Grada Zagreba što je prema prvoj odluci bila nadležnost grada Zagreba. Međutim, nakon što smo uočili ozbiljna kašnjenja u pokretanju predradnji i postupaka, putem Ministarstva smo preuzeli obnovu javnih zgrada u Zagrebu (uz izuzetak zdravstva i obrazovanja) i zgrada državne imovine zbog čega je trebalo povećati alokaciju Ministarstvu kulture i medija”, navode.
Naknadnom odlukom Vlade RH Ministarstvu kulture i medija dodijeljena su sredstva za provedbu mjera zaštite kulturne baštine u iznosu od ukupno 275.000.000,00 eura – za potres u ožujku 2020. godine 215.000.000,00 eura i za seriju potresa od 29. prosinca 2020. godine 60.000.000,00 eura, dodaju.
Ističu pritom kako su sva dodijeljena sredstva realizirana, a njihov iznos je premašen. “Nastavak financiranja će biti osiguran iz nacionalnih sredstava”, kažu iz Ministarstva kulture i medija za Nacional.
Koliko je iznosa već iskorišteno?
Ministarstvo Nine Obuljen zamolili smo da nam precizira koliko se od tog iznosa koristi ili je već iskorišteno za obnovu zgrada kulture i kulturne baštine te koliko je od toga obnovljeno crkvi, koliko muzeja, koliko drugih zgrada – pa i zaštićenih zgrada u kojima djeluju ministarstva, uredi Vlade i drugih institucija.
Mjere zaštite, ističu, provode isključivo na nepokretnoj i pokretnoj baštini koja ima utvrđeno svojstvo kulturnog dobra ili su dijelom kulturno-povijesne cjeline koja ima status kulturnog dobra.
“Zagrebački potres – ustanove u kulturi:
– Ustanove u kulturi, osnivač RH: 19 projekata
– Ustanove u kulturi suosnivač RH: 5 projekata
– Grad Zagreb, ustanove u kulturi: 14 projekata
– Ostale jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: 8 projekata
– Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: 15 projekata
– Udruge: 1 projekt
Zagrebački potres – upravne zgrade:
– Tijela državne uprave: 29 projekata
– Grad Zagreb, upravne i druge javne zgrade: 11 projekata
Zagrebački potres – zgrade vjerskih zajednica: 53 projekta
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Petrinjski potres – ustanove u kulturi:
– Ustanove u kulturi, osnivač RH: 1 projekt
– Ostale jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: 23 projekta Petrinjski potres, upravne zgrade:
– Tijela državne uprave: 4 projekta
– Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: 27 projekta
Petrinjski potres – zgrade vjerskih zajednica: 84 projekta”, navode.
Zanimalo nas je i koliki je postotak financiranja ostvaren za projekte obnove zgrada muzeja, zaštićenih zgrada, a koliko u obnovi crkvi. Ističu kako realizacija raste na dnevnoj razini stoga, prema podacima od 15.6.2023. dostavljenim po zadnjem izvještavanju korisnika po zagrebačkom potresu, ukupna realizacija je bila 59,56 %. Dana 26. lipnja ukupna realizacija iznosila je 63,73 %.
Ministrica kulture o obnovi: “Nema te imaginarne države koja može ići od kuće do kuće i obnavljati”
“Podaci po kategorijama kulturnih dobara su prema zadnjem izvještaju.
– Ustanove u kulturi – osnivač RH: 51,11 %
– Ustanove u kulturi – suosnivač RH: 70,67 %
– Grad Zagreb – ustanove u kulturi: 67,49 %
– Ostale jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: 82,95 %
– Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: 30,31 %
– Udruge: 46,05 %
Zagrebački potres – upravne zgrade:
– Tijela državne uprave: 50,51 % (uglavnom samo projektna dokumentacija)
– Grad Zagreb, upravne i druge javne zgrade: 55,96 %
Zagrebački potres – zgrade vjerskih zajednica: 69,65 %.
Po petrinjskom potresu ukupna realizacija je 37,47% (15.6.2023.), a 47,86 %. (26.6.2023).
Petrinjski potres, ustanove u kulturi:
– Ustanove u kulturi, osnivač RH: 53,40 %
– Ostale jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: 29,07 % Petrinjski potres, upravne zgrade:
– Tijela državne uprave: 49,28 %
– Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: 24,54 % Petrinjski potres, zgrade vjerskih zajednica: 44,16 %”, odogovorili su iz Ministarstva kulture i medija.
Obnova crkvi nakon potresa
Je li bilo moguće ostvariti veći postotak financiranja kod obnova crkvi, upitali smo ministarstvo Nine Obuljen. “Svi prijavljeni projekti koji su zadovoljavali uvjete poziva su ugovoreni u procijenjenom iznosu, a po provedenim nabavama su po iznosu kojim je nabava rezultirala dodijeljena manja ili veća sredstva. Ugovori su svakodnevno ažurirani dodacima ugovoru u odnosu na opravdane zahtjeve korisnika”, kratko su odgovorili.
A na pitanje je li točno da je obnovu crkvi bilo puno jednostavnije i lakše ugovoriti zato što crkveni projekti ne podliježu pravilima javne nabave, tvrde: “Nije točno. U skladu sa Zajedničkim nacionalnim pravilima za Fond solidarnosti Europske unije, vjerske zajednice nisu obvezne nabave provoditi u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi nego nabave provode u skladu s Pravilima o provedbi postupaka nabava za neobveznike Zakona o javnoj nabavi”.
Zanimalo nas je mogu li navesti jesu li po parametrima koji su usporedivi projekti obnove crkvi koji su ugovarani bez javne nabave i projekti obnove npr. muzeja i sličnih zgrada jeftiniji ili skuplji? Pritom smo ih zamolili za konkretne primjere troška.
Ponovili su da su za obnove vjerskih objekata provedene javne nabave u skladu s Pravilima o provedbi postupaka nabava za neobveznike Zakona o javnoj nabavi.
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
“S obzirom na opseg posla koji još uvijek traje nismo u mogućnosti raditi analize i davati zaključke. Tijekom provedbe projekata nismo uočavali značajna odstupanja u vrijednosti radova osim na iznimno kompleksnim kulturnim dobrima. Osim toga, ugovoreni iznosi su rezultat provedenih nabava o kojima korisnik dostavlja dokumentaciju tijelu odgovornom za provedbu financijskog doprinosa. Povjerenstvo za provjeru nabave Ministarstva kulture i medija je provjeravalo nabave unutar projekata u skladu sa Zajedničkim nacionalnim pravilima, u skladu s navedenim propisima i pragovima koji su propisani”, ističu.
Koliko je iz Fonda solidarnosti povučeno za obnovu Zagrebačke katedrale te u kojem postotku se ona financira iz tog Fonda, a koliko iz drugih, zaključno smo upitali Ministarstvo kulture i medija. “Obnova zagrebačke katedrale u ovom trenutku jedan je od najzahtjevnijih projekata obnove kulturne baštine u svijetu što su potvrdili stručnjaci Međunarodnog povjerenstva za protupotresnu obnovu koje je nekoliko mjeseci nakon zagrebačkog potresa osnovalo Ministarstvo kulture i medija. Iznos ugovorenih sredstava po projektu ‘Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite katedrale Uznesenja Marijina, Kaptol 31, Zagreb’ iznosi 25.216.509,05 eura”, ističu dodajući kako je do sada ukupno realizirano 17.228.940,38 eura, odnosno 87,74 posto.
‘Ako netko treba platiti zato što će Hrvatska morati vratiti pet milijardi eura, to je Nina Obuljen’
Potpredsjednik SABH-a: S ministricom kulture teško se dogovoriti o obnovi spomenika NOB-u
Komentari