Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek demantirala je u četvrtak da je to ministarstvo izradilo nacrt Zakona o medijima, niti ga je uputilo u bilo kakvu proceduru, već je izradilo tekst kao polazište za raspravu unutar radne skupine.

Sastanak radne skupine je održan 5. srpnja, najveći broj članova je dostavio svoje komentare, oni će se razmotriti i krajem kolovoza će se sazvati sljedeći sastanak, rekla je Obuljen nakon sjednice vlade.

“Ništa od onoga što je izneseno u javnosti nije točno ni istinito, izražavam veliko žaljenje da se plasiraju neistinite teze o zakonu za kojim smatra da mora biti donesen konsenzusom svih dionika i koji bi trebao značajno unaprijediti status novinara i novinarske profesije a onda i omogućiti dodatne poticaje i potpore nakladnicima”, istaknula je.

O jednoj od spornih tema, upisniku, rekla je da su razgovarali s novinarskim udrugama, koje su rekle da ne bi trebao biti u zakonu, a ona im je rekla da će se složiti ako bude takav stav svih. “Apsolutno ništa tu nije bilo sporno niti je išta bilo postavljeno kao nametanje rješenja”, dodala je.

Za predloženu potporu tiskanim medijima rekla je da je vrlo neutralna jer smatra kako bilo kakve potpore medijima moraju biti neutralne. “U tom smislu ovdje se predlaže model koji se odnosi na distribuciju dnevnog tiska gdje je najveći trošak za nakladnike, a ne potiče se ni državno oglašavanje”, napomenula je.

Demantirala je i da bi digitalni porez bio usmjeren protiv bilo kojeg hrvatskog nakladnika, već se tiče velikih multinacionalnih platformi na koje se prihodi za oglašavanje prebacuju, a ni na jedan način tu zaradu ne vraćaju kroz poreze.

Hrvatsko novinarsko društvo u četvrtak je oštro osudilo radnu verziju tog zakona, ocijenivši da predstavlja nezapamćeno državno uplitanje u novinarske slobode, narušavanje podjele između nakladnika, urednika i novinara te državno uplitanje u novinarsku samoregulaciju.

Obuljen je izrazila uvjerenje da će se, kad zakon bude prezentiran, vidjeti kako donosi brojna unapređenja za status novinara, a razočarana je što je HND tako postupio.

Po njezinim riječima, na sastanku radne skupine zamolila je predstavnike HND-a i Sindikata novinara da ne posegnu metodologijom koju su imali kada su radili Zakon o elektroničkim medijima.

“Treba u duhu uvažavanja saslušati sve komentare i onda ćemo zajedno odlučiti što je najbolje i koji je najbolji zakonodavni okvir. Ova tiskovna konferencija i način na koji je HND reagirao u najmanju ruku neprofesionalan, da ne kažem nešto drugo”, ustvrdila je.

Dodala je i kako su jučer dobili dopis predsjednika HND-a koji je zatražio da do 2. kolovoza odgovore na njihova pitanja, a nakon toga će odlučiti o daljnjim koracima. “Tako se ne razgovara unutar radne skupine, nego sjednemo svi zajedno, razgovaramo i tražimo najbolja rješenja.”

Upitana o tome da bi prema prijedlogu novinar trebao otkriti svoj izvor informacija rekla je da se, želeći spriječiti tužbe protiv novinara ovim zakonom odgovornost prebacuje na nakladnike i urednike, a samo u iznimnim okolnostima će se moći poduzeti pravne korake protiv novinara.

“U Hrvatskoj prečesto imamo tužbe protiv novinara, to nije dobro, oni su najnezaštićeniji i nešto moramo napraviti. Ako prebacujemo odgovornost na nakladnika i urednika onda mora biti obveza novinara da osobama koje će sutra biti pravno odgovorne otkrije svoj izvor”, rekla je.

“Ako ne želimo ići tim putem, nećemo, ali onda moramo biti svjesni da riskiramo da se nastavi trend prevelikog broja tužbi protiv novinara”, poručila je ministrica.

Smatra i kako je ključ za jačanje povjerenja u medije javna i transparentna objava o njihovom vlasništvu i financiranju. “Sve nas mora zabrinuti da je povjerenje u medije u Hrvatskoj niže u usporedbi s prosjekom EU i zato je važno da svojim zakonskim tekstovima pomognemo podizati to povjerenje tako da što više podataka o financiranju i vlasništvu postane javno dostupno”, rekla je.

Država ‘ispod stola’ želi donijeti Zakon o medijima koji promovira cenzuru. HND i SNH oštro protiv