Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac pokrenula je inicijativu namijenjenu kolegama u Vladi, ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu i ministru zdravstva Viliju Berošu, u kojoj predviđa izmjenu školskog kurikula i značajno povećanje fonda sati predmeta tjelesne i zdravstvene kulture, doznao je Nacional. Osim toga, u njenom prijedlogu predviđeno je da se u školski sustav ponovno vrati davno ukinuta obvezna obuka plivanja za svu djecu u nižim razredima osnovnih škola, a očekuje se da će na ovu temu uskoro, moguće već ovog tjedna, biti organizirani operativni sastanci na razini Vlade. Potreba za ovim potezom dodatno je povećana u proteklih godinu dana jer je primijećeno da je zbog pandemije koronavirusa dodatno opala ionako slaba fizička aktivnost djece u školskoj dobi, što nosi niz dugoročnih posljedica na njihove navike, ali i na zdravlje.

U usporedbi s drugim zemljama Europske unije Hrvatska danas stoji iznimno loše i nalazi se na dnu ljestvice: učenici od prvog do trećeg razreda osnovnih škola tjelesni odgoj pohađaju tek 105 školskih sati, odnosno ukupno 79 sati godišnje, a u višim razredima osnovnih škola i u srednjim školama brojka je još niža i iznosi 70 školskih sati, odnosno 53 sata na godinu. Izvješće Eurydicea ‘’Tjelesna i zdravstvena kultura i sport u europskim školama’’ potvrdilo je ove podatke i Hrvatsku smjestilo u donji europski razred te ukazalo da neke zemlje imaju čak dvostruko više obveznih sati tjelesne i zdravstvene kulture – Francuska 108 sati, Austrija 102 sata, Poljska 96 sati.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs zatekao je situaciju u kojoj hrvatska po broju sati tjelesnog odgoja u školama značajno zaostaje za drugim zemljama Europske unije. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Cilj prijedloga o kojemu bi se više resora trebalo izjasniti, a Vlada donijeti konačnu odluku, jest pronaći modele kako bi se učenici svakog dana bavili nekom tjelesnom aktivnošću. Kao prvi konkretan korak trebala bi uslijediti izrada akcijskog plana za zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje. Kao jedan od uzora nameće se Finska gdje je još 2000. započela provedba projekta nazvanog ‘’Škola u pokretu’’ koji je u međuvremenu dao fantastične rezultate. U njega je u međuvremenu uključeno više od 90 posto učenika u toj zemlji, a detaljna istraživanja pokazala su da povećanje različitih vrsta tjelesnih aktivnosti nije djelovalo samo na zdravlje djece, nego je imalo pozitivan učinak i na pedagoškom polju. Djeca lakše svladavaju školsko gradivo, ishodi učenja su postali bolji, a okruženje u školama postalo je miroljubivije i smirenije. Finski koncept sastoji se od triju cjelina: stvaranja aktivne kulture koja predviđa svakodnevnu fizičku aktivnost u školi i oko nje, razvoja pedagoških metoda kojima je ova aktivnost ukomponirana u druge predmete i korištenje nastave u prirodi ili novih tehnologija za veću mobilnost i zdravije navike te poticanja učenika na fizički angažman i za vrijeme školskih odmora ili izvan nastave.

Od Ministarstva znanosti i obrazovanja očekuje se jači angažman u provedbi mjera koje su ionako predviđene Nacionalnim programom športa od 2019. do 2026.: osim povećanja fonda obveznih sati tjelesne i zdravstvene kulture, ondje je navedeno i omogućavanje i poticanje što više sportskih izvannastavnih aktivnosti, provedba programa ‘’Hrvatska pliva’’, povećanje broja škola koje provode program ‘’Univerzalne športske škole’’ i ‘’Vježbaonice’’, isplatu naknade za povećani opseg stručnog rada u školskim športskim društvima, uključivanje sportskih udruga u rad u školama, omogućavanje rada kineziologa u dječjim vrtićima i slično. Barem dio ovih promjena, uvjereni su u Ministarstvu turizma i sporta, mogao bi se i trebao početi uvoditi već početkom sljedeće školske godine.