Hrvatski atletski savez izgubio je domaćinstvo Svjetskog prvenstva u krosu koje je prebačeno u Srbiju, ministrica Brnjac krivi HAS, ali predsjednik Saveza Ivan Veštić ne prihvaća odgovornost, već je suspendirao one koji ga optužuju
Nevjerojatan skandal zadesio je sredinom rujna hrvatsku atletiku. Svjetska atletska federacija tada je Hrvatskom atletskom savezu oduzela domaćinstvo Svjetskog prvenstva u krosu koje se trebalo održati od 8. do 11. veljače sljedeće godine u Medulinu i Puli. Krivac se krije u Hrvatskoj, ali još službeno nije objavljeno tko je to. Ivan Veštić, predsjednik HAS-a, za gubitak domaćinstva optužuje Roberta Franjkovića, predsjednika AK-a Maraton, kluba koji je bio suorganizator projekta. Franjković, s kolegama Elvisom Peršićem, predsjednikom Atletskog saveza Istre, i Matom Mezulićem, predsjednikom Atletskog kluba Medulin, za sve krivi Veštića i traže od njega da podnese ostavku. Mjesec dana nakon toga Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, izjavljuje kako je odgovoran Hrvatski atletski savez, ali neće zbog toga tražiti sankcije. Rekla je da „Ministarstvo turizma i sporta nema zakonsku osnovu za bilo kakvo sankcioniranje jer natjecanje nije organizirano niti će postupati dalje po navedenom pitanju“. Ako znamo da ni Hrvatski olimpijski odbor nema zakonske osnove za bilo kakvu intervenciju unutar nekog sportskog saveza, tako je jasno da će ovaj slučaj biti pometen pod tepih.
Apsurdnosti u ovom slučaju ne manjka. Naime, umjesto Hrvatske, domaćinstvo SP-a u krosu dobila je Srbija i ono će se održati u Beogradu. Veštić kaže da je Svjetska atletska federacija ustvrdila da se financijska strana posla „ne ispunjava adekvatno jer je AK Maraton vršio izmjene budžeta i jer se financijski plan pokazao nedostatnim“. Početni proračun iznosio je 2,5 milijuna dolara, nešto kasnije je smanjen na dva milijuna što je Svjetska atletska federacija odobrila. Veštić tvrdi da je Franjković „predstavio financijski plan za pokriće tog proračuna natjecanja. S vremenom se, međutim, pokazalo da se tu nije radilo o financijskom planu, nego prije o popisu želja“. Ako je to bio popis želja, kako je moguće da je njegov elaborat prošao na Ministarstvu turizma i sporta te na Ministarstvu financija, elaborat koji je trebao, a nije, napraviti HAS? Hrvatska vlada odobrila je gotovo milijun eura iz proračuna za organizaciju SP-a, Franjković tvrdi da su uz novac sponzora došli do milijun i pol dolara i da su bili prilično blizu ostvarenju predviđenog proračuna. Kako je moguće da se onda financijska konstrukcija nije do kraja zatvorila, već se izgubilo domaćinstvo SP-a u krosu? Odnosno, pitanje je kako je moguće da će Srbija u roku od šest mjeseci organizirati SP u krosu dok Hrvatska to nije uspjela u godinu i pol dana. Franjković, između redaka, sugerira ono o čemu se šuška u atletskim krugovima, a to je da je Srbija već mjesecima znala da će Hrvatska izgubiti to domaćinstvo te ga je bila spremna preuzeti. Zanimljivo, Franjković je član Organizacijskog odbora Zagrebačkog maratona te koordinator utrke. Kako to da osoba koju Veštić krivi za gubitak SP-a u krosu dobro funkcionira na Zagrebačkom maratonu, ujedno i državnom prvenstvu u maratonu, gdje ima velike ovlasti i odgovornosti?
Na ta i mnoga druga pitanja tražili smo odgovore od Ivana Veštića i Hrvatskog atletskog saveza, ali oni su se oglušili na 14 pitanja koliko smo im uputili na tu temu. S druge strane, HAS je privremeno suspendirao Peršića i Mezulića do okončanja stegovnog postupka, a razlog tome su njihovi istupi u medijima kojima su se suprotstavili Veštiću. Ako ništa drugo, vrlo je lako objasniti angažman Atletskog saveza Srbije. Naime, atletika je jedan od sportova u koje je srpski predsjednik Aleksandar Vučić odlučio uložiti velik novac. Rezultati su vidljivi, Atletski savez Srbije bio je domaćin Europskog prvenstva u dvorani 2017., Svjetskog prvenstva u dvorani 2022., a sada je dobio domaćinstvo Svjetskog prvenstva u krosu. Vučić je u kolovozu prisustvovao Svjetskom atletskom prvenstvu u Budimpešti, gdje je nastupilo devet srpskih atletičara, a hrvatskih državnika nije bilo iako je nastupilo osmero hrvatskih atletičara. Hrvatski atletičari, prvi put nakon 18 godina, nisu osvojili ni jednu medalju, Srpkinja Ivana Vuleta postala je svjetska prvakinja u skoku u dalj. Prema onome što smo saznali, manji je problem što nije bilo hrvatskih državnika, veći je što Veštić u Budimpešti nije posjetio hrvatske atletičare. Dapače, čelnici Hrvatskog atletskog saveza sastali su se s Jonom Ridgeonom, direktorom Svjetske atletske federacije, a taj sastanak prošao je u neugodnoj atmosferi i prekinut je nakon desetak minuta, što govori kakvo mišljenje čelnici Svjetske atletske federacije imaju o HAS-u.
Veštić je od 2014. godine predsjednik Hrvatskog atletskog saveza, prošle godine započeo je treći mandat, godinama prije bio je u splitskoj politici zadužen za sport. On je od 2005. do 2007. godine bio pročelnik Ureda za sport u vrijeme kada je splitski gradonačelnik bio HDZ-ovac Zvonimir Puljić. Nakon Puljićeva prijevremenog odlaska gradonačelnik je postao HDZ-ovac Ivan Kuret, a Veštić je zadržao svoju poziciju. No 2009. dolazi do smjene vlasti u Splitu i gradonačelnik postaje Željko Kerum. Tih dana splitski mediji javljali su kako je Veštić, kada su proglašeni izborni rezultati odnosno pobjeda Keruma, bio uz novog gradonačelnika. Da mu se to isplatilo, govori i činjenica da je 2009. postavljen za Kerumova savjetnika za sport, a krajem 2012. Ivan Veštić postao je novi predsjednik Povjerenstva koje je u to vrijeme raspravljalo o modelima dokapitalizacije i daljnje privatizacije Hajduka.
HAS je privremeno suspendirao Peršića i Mezulića do okončanja stegovnog postupka jer su se istupima u medijima suprotstavili Veštiću
Pred početak prvog mandata u splitskom poglavarstvu Veštić je bio predsjednik Atletskog sportskog kluba Split, za koji je tada nastupala Blanka Vlašić. Ona je tada imala 23 godine da bi od 2007. počela njena dominacija u skoku u vis. Čak 15 godina kasnije Blanka Vlašić i Ivan Veštić našli su se na suprotnim stranama. U rujnu 2021. godine ona je objavila kako se namjerava kandidirati za predsjednicu Hrvatskog atletskog saveza tvrdeći da „kao netko tko je najvažniji dio svoje karijere već ostvario, ne treba funkciju radi funkcije“, uz napomenu: „Smatram da izbor svih tijela i odbora treba biti definiran po jasnim kriterijima prema kojima će ih birati sve članice Saveza, upravo kako bismo u budućnosti izbjegli mogućnost da ja ili bilo tko drugi na funkciji u ruke dobije apsolutnu moć i zatvoren sustav koji radi samo u interesu pojedinaca.“ Problem je, čini se, bio taj što je o svojoj namjeri Blanka Vlašić prvo informirala Ivana Veštića. Vidi vraga, odjednom u medije curi informacija kako Blanka Vlašić kreće u Veštićevo rušenje, ali se objavljuju komentari kako ona nije još sposobna za tu funkciju. Iako je najavila kandidaturu 14 mjeseci prije izborne skupštine, u međuvremenu je shvatila da neće imati previše šanse pa je od kandidature odustala, a k tome je i zatrudnjela. Nakon toga razmišljala je da se kandidira za predsjednicu Atletskog sportskog kluba Split gdje je Veštić do sredine 2021. bio predsjednik. Naime, tada je umjesto Veštića predsjednik postao Goran Vuković, a direktor Vedran Pavičić. Nakon samo tri mjeseca njih dvojica daju ostavku i Vuković u obrazloženju ostavke traži nešto što nije dobio, a to je „osobna odgovornost za situaciju u koju je klub doveden pod dosadašnjim dugogodišnjim djelovanjem bivšeg predsjednika“ jer „klub ima problematične aspekte u svom poslovanju“. Veštić se tada vraća, sada je izvršni dopredsjednik ASK-a, a problematično je to što ASK nema predsjednika. Naime, Klub ne saziva izbornu skupštinu, a pretpostavlja se da je razlog to što se pribojavaju kandidature Blanke Vlašić.
Atletski sportski klub Split nema predsjednika, Veštić je izvršni dopredsjednik, a izborna skupština se ne održava jer se pribojavaju kandidature Blanke Vlašić
Pa kako je Veštić uopće postao predsjednik Hrvatskog atletskog saveza prije devet godina? Nakon što je 2014. dotadašnji predsjednik Luciano Sušanj dao ostavku, za predsjednika su se kandidirali Veštić i odvjetnik Marijan Hanžeković, tada predsjednik AK-a Dinamo-Zrinjevac koji je od 2004. do 2012. godine bio član Izvršnog odbora Hrvatskog atletskog saveza. Prilično iznenađujuće, Veštić je uvjerljivo pobijedio Hanžekovića s 92 glasa naspram 44. Za Hanžekovića je problem bio što se u utrku za predsjednika uključio samo mjesec dana prije izborne skupštine dok je Veštić već vrijedno lobirao među predstavnicima atletskih klubova. Hanžekoviću nije pomoglo ni obećanje da će marketingu HAS-a svake godine priskrbiti milijun kuna te ojačati položaj atletike u Hrvatskom olimpijskom odboru i Međunarodnom atletskom savezu.
U prvim godinama nakon izbora oponirao je Zlatku Mateši, predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora. Tako je glasovao protiv proračuna HOO-a za 2017. godinu jer nije bio zadovoljan sredstvima dodijeljenim HAS-u, dodajući kako je HAS svake godine zakinut za osam milijuna kuna te kako se atletskim novcem podmiruje nešto drugo, a „od Hrvatskog atletskog saveza nema razvijenijeg saveza“. Veštićeve kritike utihnule su nakon što je 2020. godine izabran u Vijeće HOO-a iako se njemu neprihvatljivo financiranje Saveza nije promijenilo. Godine 2018. vrlo je lako ponovo izabran za potpredsjednika jer nije imao protukandidata, a prošle godine na izborima je osvojio 201 glas dok je njegov protukandidat Duje Bonacci osvojio 78 glasova. Bonacci je tada objavio zanimljive podatke, primjerice, kako su se od 2018. naglo i značajno povećali troškovi tekućeg i investicijskog održavanja kao i uredske opreme i namještaja u HAS-u. Glasače na izbornoj skupštini HAS-a to očito nije zanimalo. Veštiću, očito, skandal s gubitkom Svjetskog prvenstva u krosu neće škoditi. A Hrvatska, koja dosad nije dobila domaćinstvo europskog ili svjetskog atletskog prvenstva, sigurno ga u skoroj budućnosti zbog tog skandala neće ni dobiti.
Komentari