Najpogođeniji sektori u vrijeme prvog pa i najnovijeg lockdowna zbog pandemije koronavirusa bili su turizam, ugostiteljstvo i sport. U izradi mjera pomoći gospodarstvenicima pogođenim koronakrizom zato je osim ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, financija Zdravka Marića i rada Josipa Aladrovića, s njima i premijerom Andrejom Plenkovićem sudjelovala i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac koja se netom i sama oporavila od koronavirusa. Zahvaljujući blažim simptomima, oporavak je uglavnom provela radno, uz laptop i telefon. U intervjuu za Nacional ona objašnjava kako su izgledali pregovori s gospodarstvenicima, koliko je izgledno da Vlada prihvati njihov prijedlog smanjenja stope PDV-a, govori o strategiji za oporavak turističkog sektora i povlačenje novca iz EU fondova, ali i o tome kojom će se dinamikom i logikom događati postepeno otvaranje, posebno ugostiteljskih i sportskih objekata koji su u novom lockdownu najlošije prošli.

NACIONAL: Predstavljene su prve mjere pomoći gospodarstvenicima. Tko je sve iz Vlade sudjelovao u izradi tih mjera i na koji će način Ministarstvo turizma i sporta i dalje razrađivati te mjere?

Vlada Republike Hrvatske je do sada izdvojila 10 milijardi kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, čime je očuvano preko 630 tisuća radnih mjesta u oko 107 tisuća poduzeća. Svi u Vladi, s premijerom Plenkovićem, ulažemo maksimalne napore kako bismo odgovarajućim i pravovremenim mjerama pomogli gospodarstvu i utjecali na ublažavanje posljedica ove krize. Sa svojim timom iz Ministarstva turizma i sporta aktivno sam sudjelovala u svim koordinacijama u cilju donošenja što kvalitetnijih mjera kojima pomažemo sektor turizma i sporta. Razradili smo više setova mjera koje smo razmatrali, kako s kolegama u Vladi, tako i sa županima i sa Stožerom. Identificirali smo izvore sredstava i načine pomoći koji su u ovoj situaciji najprimjenjiviji. Posebno je važno naglasiti da smo pokrenuli izradu novog Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta te povezanim djelatnostima kojim, osim financijske podrške, želimo osigurati likvidnost i lakši pristup financiranju, a sve kako bi se stvorili uvjeti za brži oporavak od trenutne krize. Nadam se da ćemo uskoro dobiti zeleno svjetlo za taj program, inicijalno procijenjen na 1,5 milijardi kuna.

NACIONAL: Na sastancima su sudjelovali i Hrvatska udruga poslodavaca, udruga Glas poduzetnika i predstavnici Hrvatske gospodarske komore. No izgleda da nisu baš svi zadovoljni predloženim mjerama.

Smatram da su svi naši dosadašnji sastanci bili konstruktivni. Za mene je jedini logičan način borbe protiv epidemije onaj koji osigurava ravnotežu između očuvanja zdravlja naših građana i očuvanja našeg gospodarstva. Vjerujem da smo u tom kontekstu svi na istoj strani, i Vlada i Stožer i gospodarstvenici, jer bi daljnje pogoršanje epidemiološke slike u konačnici štetilo svima. Mjere ograničavanja se ne donose olako, već uz puno promišljanja i ozbiljnih analiza, ali istovremeno od samog početka ove krize uvijek konkretnim protumjerama nastojimo pomoći gospodarstvu. Zahtjevi gospodarstvenika išli su u smjeru smanjenja stope PDV-a, tzv. covid-kreditiranja, oslobađanja od fiksnih obaveza te produženja mjera za potpore očuvanja radnih mjesta.

Smatram da smo novim paketom mjera vrijednim 2,1 milijardu kuna pokazali da slušamo poduzetnike i da im konkretnim mjerama želimo pomoći. Uz potpore za plaće do 4000 kuna po radniku i covid-kredite, mjerama ćemo nadoknaditi i fiksne troškove onima koji u prosincu imaju pad prihoda veći od 60 posto.

Ovo je situacija s kakvom se nikad nitko nije susreo, moramo raditi zajedno da bismo pronašli nova rješenja. Pritom je važno imati kontinuirane i konstruktivne kontakte s terenom, dati gospodarstvenicima priliku da ukažu i na svoje probleme i na svoje viđenje rješenja. To je i jedan od razloga zbog kojeg sam donijela odluku o osnivanju Savjeta za oporavak i razvoj turizma, realizaciju turističke godine 2021. te unapređenje turističke ponude. U njemu će imati prilike sudjelovati širok spektar dionika iz sektora turizma i vjerujem da ćemo zajedno doći do optimalnih rješenja.

NACIONAL: Koliko je izgledno da bi Vlada podržala prijedlog smanjenja PDV-a, odnosno što na to kaže ministar Marić? Hoćemo li se ugledati na druge zemlje koje su već snizile PDV za vrijeme pandemije?

Ministar Marić u prvom redu vodi računa o stabilnosti državnog proračuna i činjenica je da je u tom pogledu postigao izvrsne rezultate. Jedino se stabilnim proračunom mogu osigurati ove konkretne mjere pomoći hrvatskom gospodarstvu koje kontinuiramo donosimo od proljeća. Politika Vlade Andreja Plenkovića je stabilna i kvalitetna. Prošli petak je i kreditna agencija Fitch upravo to potvrdila. Što se tiče PDV-a, Vlada još od prošlog mandata cijelo vrijeme radi na poreznom rasterećenju. Postoji cijeli niz parafiskalnih i drugih javnih davanja prema središnjoj, ali i regionalnoj i lokalnoj samoupravi koja su teret poduzetnicima. Mnoga od tih davanja tijekom ove godine su odgođena, smanjena ili otpisana. U tom smjeru promišljat ćemo i u budućnosti.

Kao ministrici turizma i sporta cilj mi je da cijelo naše gospodarstvo, a osobito turizam, poveća svoju otpornost i da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija. U tom kontekstu razmatramo sve relevantne mjere.

NACIONAL: Možete li razumjeti ljutnju poduzetnika pa i poduzetnika u turizmu koji su ogorčeni zbog činjenice da država svoje troškove ne smanjuje, odnosno da je sav teret krize pao na leđa poduzetnika od kojih će mnogi biti prisiljeni staviti ključ u bravu?

Prvo bih rekla da država smanjuje svoje troškove i da je svima nama uputa racionalizirati poslovanje kako bismo što veći udio sredstava usmjerili u pomoć realnom sektoru. S druge strane, apsolutno razumijemo da su gospodarstvenici zabrinuti. Zato smo u kontinuiranom dijalogu i s poduzetnicima, kao i s ugostiteljima te sektorom sporta, i upravo kao rezultat dosadašnjih razgovora s predstavnicima gospodarskog sektora i osluškivanja njihovih potreba donesene su nove mjere za pomoć gospodarstvu. Tim paketom novih mjera, vrijednim 2,1 milijardu kuna, obuhvaćene su djelatnosti pandemijom ugroženih dijelova gospodarstva. Sada su mjerama obuhvaćeni svi poslodavci koji su dobavljači i kooperanti restorana, kafića, barova, noćnih klubova, fitness, sportskih i rekreacijskih centara, industrije igara na sreću, organizatora svadbi, ako su imali pad prihoda od najmanje 40 posto, bez obzira na djelatnost. Mjere subvencija od 2000 do 4000 kuna po zaposlenom koristit će od 80.000 do 85.000 radnika koji trenutno ne rade zbog privremene obustave rada tvrtki iz pojedinih područja djelatnosti, te oko 20.000 radnika iz tvrtki koje posluju, no iz branše su dobavljača zatvorenih tvrtki, sa znatno oslabljenom poslovnom aktivnošću. Za to će država osigurati otprilike 320 milijuna kuna, odnosno 470 milijuna kuna kad se pribroje doprinosi. Dakle, i tim smo potezom pokazali brigu i razumijevanje, poduzimajući konkretne aktivnosti kojima nastojimo očuvati radna mjesta.

Potporu hrvatskom gospodarstvu Vlada je dala i kroz pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova tijekom obustave rada za sektore pogođene novim mjerama, ako im je pad prihoda bio veći od 60 posto ovog mjeseca u odnosu na lanjski prosinac. Isto tako, pripremljen je i novi paket tzv. covid-kredita, što su poduzetnici i tražili, i to u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Uz to, u pripremi smo i Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta te povezanim djelatnostima koji će pružiti financijsku potporu malim, srednjim i velikim poduzetnicima.

NACIONAL: Ugostiteljski sektor je jedan od najpogođenijih u ovoj krizi, a jako su loše prošli i vlasnici teretana i svi oni koji nude različite sportske sadržaje, od fitnesa do tenisa i plesa. Hoćete li se zalagati za brže otvaranje kafića i restorana, ali i teretana i sportskih klubova, s obzirom na to da su se mnogi poduzetnici žalili kako se oni strogo pridržavali mjera i da su nepravedno zatvoreni?

Svjesni smo nezadovoljstva svih onih koji će radi epidemiološke situacije privremeno obustaviti svoje poslovanje, ali brojke novozaraženih, hospitaliziranih, i što je svima nama najteže, umrlih, su velike. Slična je situacija u drugim europskim državama. Vjerujem da su ovakve mjere nužne s obzirom na to da se nalazimo u ozbiljnoj fazi epidemije. Restriktivne mjere poduzete su s ciljem sprječavanja širenja zaraze, s fokusom na zaštitu zdravlja ljudi i održivost zdravstvenog sustava. Sve odluke oko restriktivnih mjera donose se promišljeno i koordinirano. Sektori turizma i sporta su nažalost među najpogođenijima trenutnim ograničenjima, ali oni su prepoznati kao mjesta u kojima je teško ograničiti bliske kontakte. Jasno mi je da to nije nikakva utjeha ljudima koji od rada u tim sektorima žive, ali upravo zato smo osigurali mjere pomoći. Isto tako, znam i da su građani, korisnici usluga, nesretni, jer se ne mogu opuštati na načine na koje su navikli, ne mogu se baviti aktivnostima koje su im važne… Ipak, podsjetila bih da se radi o samo nekoliko tjedana te apeliram na strpljenje i pridržavanje mjera jer je odgovornost svakog od nas ključna. Stavljanjem pod kontrolu širenja bolesti brže ćemo moći nastaviti sa sportskim i gospodarskim aktivnostima pod koliko-toliko normalnim uvjetima.

NACIONAL: S obzirom na to da je sport izrazito pogođen, kakve su mjere pomoći sportskom sektoru i mogu li se te mjere odnositi i na privatni sektor u sportu, npr. teretane, škole plesa, tenisa itd.?

Poduzetnici u sportu bit će u programu potpora ravnopravni svim ostalim poduzetnicima u drugim resorima, a za neprofitni dio sektora ćemo, kao i proljetos, osigurati potpore za očuvanje radnih mjesta u sustavu sporta. Od ožujka do lipnja ove godine isplaćeno je više od 17,5 milijuna kuna za naknade za više od 600 pravnih osoba za više od 1300 zaposlenika u sektoru sporta. Kao i tada, usklađeno s mjerama za očuvanje radnih mjesta u svim drugim resorima, vodit ćemo računa o očuvanju radnih mjesta kako za trgovačka društva u sportu tako i za sportske udruge registrirane za sve sportske djelatnosti od sportske rekreacije do vrhunskog sporta.

Uz to, osigurat ćemo i druge oblike pomoći sportskim organizacijama, sportašima i sportskim radnicima kako bi prebrodili ovu krizu i kako bi što spremniji dočekali trenutak kada će sport kao i cijelo društvo početi normalno funkcionirati.

NACIONAL: A kojom dinamikom se može očekivati popuštanje mjera, za što ćete se vi zalagati?

Mjere su donesene s ciljem zaštite zdravlja građana i zaštite zdravstvenog sustava. Restriktivne mjere nikome nisu drage, ali u ovom trenutku su nužne. Radi trenutne epidemiološke slike koja je uistinu zabrinjavajuća, cilj je u što većoj mjeri smanjiti društvene kontakte. Vjerujem kako ćemo prije svega vlastitom odgovornošću doprinijeti bržoj normalizaciji gospodarskih i društvenih aktivnosti. Nacionalni stožer civilne zaštite uskoro će predstaviti javnosti dokument u kojem će se navesti konkretni, mjerljivi brojčani parametri sukladno kojima će se otpuštati sadašnje mjere. Otpuštanje bi se odvijalo u tri kruga, a ovisit će o prosječnom broju zaraženih tijekom posljednjih 14 dana te o udjelu zaraženih među svim testiranima. To su ujedno i glavni kriteriji koje u obzir uzima i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Dinamika popuštanja mjera ovisit će, dakle, o smanjenju broja novozaraženih.

Ja ću se, naravno, zalagati da mjere koje su usmjerene na „moje“ sektore budu racionalne i proporcionalne kao i da za svaku eventualnu restriktivnu mjeru osiguramo i protumjeru – odnosno pomoć gospodarstvu.

NACIONAL: Pad turističkog prometa bio je oko 50 posto. U kojem roku planirate to nadoknaditi i kakva je strategija za sljedeću godinu?

Turizam je jedna od najpogođenijih industrija zbog osjetljivosti na aktualna ograničenja; to je u osnovi industrija putovanja koja se temelji na mobilnosti ljudi i otvorenim granicama. Dodatno je turizam ugrožen i zbog toga što ga se ne sagledava kao osnovnu potrebu kao što su hrana, lijekovi, edukacija, već nadogradnju, znači nešto čega se prvog odričemo.

No iako je u nekim krugovima postojao otpor prema pokretanju turističkih tokova nakon prvog udara pandemije, pokazalo se da je ljudima turizam vrlo važan kao način očuvanja optimizma, čak bih se usudila reći i psihičke ravnoteže, nakon proljetnog lockdowna.

Hrvatska je prepoznala tu potrebu i mislim da smo pravovremeno reagirali postepenim otvaranjem za turiste. To nam je, u konačnici, donijelo i nezanemariv priljev sredstava u državni proračun. Ova je turistička godina, pogotovo ljetna sezona, pokazala elastičnost i prilagodljivost cjelokupnog hrvatskog turističkog sektora te su ostvareni rezultati bili iznad očekivanja.

Što se tiče vraćanja obujma putovanja na razinu prije pandemije, prema novom Izvješću Europske komisije za putovanja (ETC-European Travel Commission), ono se predviđa do 2024. godine.

Moj je cilj, kao resorne ministrice, osigurati da se hrvatski turistički sektor, kada govorimo o prihodima, vrati na stanje od prije pandemije te da dosegnemo prosjek Europske unije prema bruto dodanoj vrijednosti od turizma do 2026. godine. Također, novom Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine, fokusirat ćemo se na održivost, proizvode dodane vrijednosti te ravnomjerni razvoj Republike Hrvatske. Zalažem se za razvoj turističke ponude i proizvoda koji će omogućiti produljenje sezone i proširenje ponude na manje razvijene turističke krajeve, osobito kontinentalne destinacije, što i čini elemente koji doprinose održivom razvoju turizma. Cilj nam je osigurati da turizam u Hrvatskoj bude inovativan, otporan i održiv, a isto tako, želimo pozicionirati Hrvatsku kao sigurnu, visokokvalitetnu i prema gospodarskim kriterijima još uspješniju destinaciju.

NACIONAL: Može li se predvidjeti kako će izgledati sezona 2021.?

Ono što sada možemo predvidjeti jest da će i iduće turističke godine jedan od glavnih motiva ili čak preduvjeta za putovanje biti sigurnost. Kao ministrica i predsjednica Hrvatske turističke zajednice ukazala sam na potrebu kvalitetnih i ciljanih informativnih kampanja koje će predstaviti Hrvatsku kao sigurnu turističku destinaciju na najvažnijim emitivnim tržištima.

Intenzivnijim promocijskim kampanjama na ciljanim tržištima Hrvatska mora biti prepoznata i kapitalizirati činjenicu da ima dobru povezanost svim vrstama prijevoza, a posebice cestovnu, što je vrlo važno za turizam, s nama značajnijim emitivnim tržištima. Sigurnost je i do sada bila naš brend koji ćemo nastaviti izgrađivati i prilagođavati novim uvjetima. Vjerujem da u nadolazećoj godini, uz cjepivo i pridržavanje epidemioloških mjera, možemo očekivati željeni turistički promet.

Naravno, sve dobre prakse koje smo već usvojili moramo dodatno razviti, a imamo ih uistinu mnogo. Izdvojila bih naš inovativni instrument EnterCroatia koji smo razvili s Ministarstvom unutarnjih poslova kao i tim u kojem sudjelujemo s MVEP-om i Ministarstvom zdravstva, koji je zadužen za intenzivnu komunikaciju o epidemiološkoj situaciji s drugim državama. U sljedećoj sezoni planiramo se još više koncentrirati na vraćanje povjerenja turista u Hrvatsku kao sigurnu destinaciju kroz razvoj konkretnih sigurnosnih protokola, označavanje turističkih objekata posebnim markicama sigurnosti, osiguravanje dostupnosti testiranja za turiste i slično. Naravno, o svemu tome moramo pravovremeno informirati emitivna tržišta kako bismo zadržali prednost pred konkurentskim destinacijama.

NACIONAL: Često se mogu čuti kritike kako je hrvatsko gospodarstvo previše ovisno o turizmu. Smeta li vas takav pogled?

Hrvatska je turistička zemlja i to će uvijek biti, to nam omogućava naš geografski položaj, prirodne ljepote, kulturna bogatstva. Zapravo, gledano globalno, cijela je Europa izrazito turistički kontinent. Turizam je sektor koji jako puno doprinosi, treba jasno istaknuti da turizam u Hrvatskoj ništa ne oduzima ostalim granama gospodarstva, nego upravo obrnuto, on im daje dodatni impuls.

Upravo zbog toga smatram svojom prvom zadaćom pravilnu valorizaciju hrvatskog turizma, kako bi se u predstojećem razdoblju, koje je na neki način i novi početak za sve nas, turizam prvo opravio od šoka pandemije, a paralelno i razvio svoj puni potencijal te dao poticaj razvoju ostalih sektora hrvatskog gospodarstva.

NACIONAL: Koji sektori se mogu dodatno razvijati i tko može pokrenuti te inicijative?

Daljnje povezivanje turističke ponude te stvaranje kvalitetnog turističkog proizvoda dodatno može razvijati sektor poljoprivrede kao i sektor tehnologije. Poticanjem zelenih i održivih investicija u turizmu dodatno se razvija i sektor građevine, kao i tržište nekretnina. Inicijative kreću kroz suradnju svih sektora i upravo je jedan od ciljeva Ministarstva turizma i sporta jačanje suradnje s drugim sektorima u cilju kvalitetnijeg razvoja gospodarstva u cjelini.

NACIONAL: Koliko sektor turizma i sporta može povući iz EU fondova, s obzirom na to da se novac za turizam do sada nije mogao izravno povlačiti?

Od početka mandata ističem važnost korištenja punog potencijala europskih sredstava koja će nam biti na raspolaganju u sljedećem desetljeću kako bismo ova dva sektora učinili održivim te im omogućili daljnji rast na zdravim temeljima. Ovdje nam je iznimno bitan Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Vrijednost Instrumenta za oporavak i otpornost za Hrvatsku iznosit će preko 9 milijardi eura, od čega 6 milijardi eura bespovratno. Ozbiljno smo pristupili osiguravanju sredstava za oporavak i otpornost turizma. Sredstvima koje osiguramo želimo omogućiti reformski i pozitivan utjecaj turizma na cjelokupno gospodarstvo i naše tradicionalne turističke regije. Nastojat ćemo omogućiti financiranje onih projekata koji će doprinijeti oporavku nakon krize, povećanju razine bruto dodane vrijednosti kroz odmicanje od sezonalnosti i overturizma.

Drugi važan izvor financiranja za koji se također aktivno pripremamo jest Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine, u kojem je Hrvatskoj na raspolaganju iznos veći od 12,6 milijardi eura.

Veseli me što smo uspješno dogovorili uključivanje Ministarstva turizma i sporta u sve radne skupine koje će raditi na operativnim programima i time osigurali bolju početnu poziciju za financiranje naših projekata.

NACIONAL: Može li nam neka članica EU-a biti dobar primjer u povlačenju EU sredstava baš za razvoj turizma?

Kao primjer u povlačenju EU sredstava, posebice za razvoj turizma, možemo izdvojiti Italiju. Na nedavnom bilateralnom online sastanku s talijanskim ministrom kulture i turizma Dariom Franceschinijem predložila sam osnivanje Mješovite radne skupine za turizam u cilju još uspješnije suradnje Hrvatske i Italije u području turizma. S Italijom prepoznajemo široke mogućnosti suradnje kroz razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi u području posebnih oblika turizma s naglaskom na kulturni, ekološki, eno-gastro, ciklo, kongresni, zdravstveni, aktivni i zimski turizam.

NACIONAL: Stalno se priča o povezivanju zelene i plave Hrvatske, kako bi domaća poljoprivredna i prehrambena industrija trebale procvjetati zahvaljujući turizmu. Postoji li neki konkretan plan i paket mjera?

Takav paket već i postoji, a u narednom razdoblju, ciljanim marketinškim i komunikacijskim kampanjama orijentirat ćemo se na njegovu kvalitetniju promociju. Povezivanjem zelene i plave Hrvatske stvaramo kvalitetan turistički proizvod i doprinosimo razvoju poljoprivrede u Hrvatskoj, ali i takozvanom „izvozu na kućnom pragu“. Naime, turizam je u Hrvatskoj izvozna industrija, ne samo zbog velikog udjela inozemnih gostiju, nego i zbog prilika za promociju niza domaćih proizvoda. Kroz turizam pozitivno djelujemo na promicanje autohtonih proizvoda vrhunske kvalitete, vina, ulja i raznih delicija koji istovremeno dodatno poboljšavaju doživljaj Hrvatske kao kvalitetne destinacije. Ove godine se takav pristup pokazao posebno uspješnim u segmentu nautičkog turizma – nautičari su ploveći našim Jadranom istraživali i unutrašnjost, posjećivali OPG-ove na kojima su imali prilike kušati autohtonu gastronomsku ponudu, ali i ponešto naučiti o hrvatskim tradicijskim običajima. U daljnjem razdoblju nastojat ćemo poticati upravo takva povezivanja koja osim spomenute turističke dodane vrijednosti destinacije pridonose i jačanju drugih sektora u hrvatskom gospodarstvu.

NACIONAL: Unatoč negativnim efektima, je li ova situacija i ubrzala neke procese, poput primjerice digitalizacije određenih usluga čak i u sektoru turizma?

Upravo je najvidljivija promjena koju je koronakriza donijela ubrzana digitalizacija; uvela je brojne novosti u turističko poslovanje. Hrvatska je već prepoznala potrebu za digitalizacijom turizma – primjerice, kroz sustav eVisitor, zatim inovativni instrument EnterCroatia koji osigurava turistima jednostavniji ulazak u Hrvatsku, potom kroz portale croatia.hr i entercroatia kojima je cilj upoznavanje posjetitelja s aktualnostima u našoj zemlji. U skladu s novim trendovima, Hrvatska turistička zajednica orijentirala se na online promociju. Usluge su prilagođene trenutnim okolnostima u kojima se prvenstveno traži veća zdravstvenu sigurnost turista. Hrvatska je pokazala kako može biti predvodnik u inovacijama i razvoju ponuda koje predstavljaju budućnost turizma.

U pogledu digitalizacije, novina uvedena s koronom koja je sada već postala gostima uobičajena jest contactless i touchless iskustvo boravka u hotelima. To će, vjerujem, postati standard za sve, ne samo za hotele. Smatram da će izmijenjeni obrazac planiranja putovanja s naglaskom na online rezervacijama smještaja i preferiranjem lastminute rezervacija, ostati i nakon koronakrize. Upravo zato je važno goste stalno objektivno i jasno informirati o našim protokolima sigurnosti i o epidemiološkoj situaciji, kako bi imali jasnu sliku o aktualnom stanju u određenim regijama i kako bi se na temelju provjerenih informacija odlučili na dolazak u Hrvatsku u što većem broju.

Također, primjećujemo kako su neki hrvatski hoteli i iznajmljivači već ponudili svoje usluge tzv. digitalnim nomadima – ljudima koji mogu obavljati svoj posao s bilo kojeg mjesta na svijetu, uz računalo i dobru internetsku mrežu – u vidu, primjerice, najma hotelskih soba kao radnih prostora s dodatnim uslugama poput kvalitetne wi-fi mreže, korištenja konferencijskih sala i slično, kako bi produktivnost u kombinaciji s radom izvan ureda bila na boljoj razini.

NACIONAL: Od početka stavljate naglasak na kontinentalni i zdravstveni turizam. Može li Hrvatska iskoristiti svoje komparativne prednosti, posebno sada, i postati destinacija za oporavak od korone, posebno što i sada ima stranaca koji su došli u Hrvatsku jer se ovdje osjećaju sigurno i jer ovdje nije bilo policijskog sata kao u nekim drugim zemljama? I sami kažete da neki hoteli unajmljuju svoje sobe kao uredske prostore.

Selektivni oblici turizma, poput cikloturizma na kontinentu, i u tom kontekstu stvaranje kvalitetnog i cjelovitog turističkog proizvoda, područja su koja ćemo jačati i dodatno razvijati. To su aduti iduće turističke sezone. U kontekstu pandemije i „novog normalnog”, uloga turizma u ruralnom razvoju važnija je nego ikad. Turizam u ruralnim područjima pruža velike mogućnosti za osiguravanje fizičke distance i uživanje u prirodi, a turisti upravo traže manje naseljena i pomalo izolirana odredišta, iskustva i aktivnosti na otvorenom. Dokaz tome je i podatak kako je zaključno s listopadom popunjenost u OPG-ima 74 posto, dok je prosjek svih ostali smještaja u noćenjima 45 posto.

Također, zdravstveni turizam ima iznimno velik potencijal za razvoj kao cjelogodišnji turistički proizvod, osobito kad se radi o stranim turistima koji su, prema istraživanjima, u ovom segmentu izdvajali 20 do 30 posto više financijskih sredstava. Naša zemlja posjeduje i komparativne prednosti za razvoj tog oblika turizma, ne samo stoga što je to proizvod s visokim potencijalom rasta zbog svjetskog trenda starenja populacije i sve izraženije orijentacije društva na zdravi život, već i zato što imamo dobru reputaciju zdravstvenih usluga, konkurentne cijene i kvalificirani kadar.

NACIONAL: I sami ste prebrodili koronu, kakve ste simptome imali i kako ste se liječili?

Na sreću nisam imala ozbiljnije simptome. Temperatura, glavobolja i osjećaj opće slabosti bili su prisutni nekoliko dana. Drago mi je što sam ipak uspijevala svoje obveze obavljati od kuće te biti na raspolaganju kolegama u Vladi i svojem timu.

NACIONAL: Smatrate li opravdanim podnošenje prijave protiv Maria Valentića i Šimuna Cimermana zbog prosvjednog vježbanja u crkvi?

Znam da ograničavanje sportsko-rekreacijskih aktivnosti nije jednostavno prihvatiti, pogotovo profesionalnim i rekreativnim sportašima i djeci. Nama ih nije bilo jednostavno donijeti. Ipak, ponavljam, mjere su donesene u cilju smanjivanja društvenih kontakata, a ponajprije u cilju zaštite zdravlja građana i zaštite zdravstvenog sustava, kao i osiguravanja kontinuiteta u školama, posebno za mlađu djecu. Rekreativne aktivnosti na otvorenom nisu zabranjene, štoviše poželjne su. Prostor crkve po mojem mišljenju nije mjesto za bilo kakve oblike prosvjeda.