Nikola Tesla bio je čovjek iznad tjelesnih zadovoljstava, ali je s osobama suprotna spola koristio neku vrstu intelektualnog seksa jer je upuštanje u tjelesni odnos smatrao energetski prerasipnim i emotivno destabilizirajućim”, rekla je Helena Bulaja Madunić, autorica multimedijskog izložbenog projekta Nikola Tesla – Mind from the Future, otvorenog prošlog tjedna u Domu hrvatskih likovnih umjetnika. Autorica tom izložbom koja je nadogradnja njezina krosmedijalnog dokumentarnog filma ‘’Mechanical Figures_Inspired by Tesla’’ (Mehaničke figure_Inspirirane Teslom), želi provesti posjetitelje kroz um slavnog izumitelja i znanstvenika, obilaskom kružnog prostora prstenaste galerije koju je 1933. dizajnirao Ivan Meštrović, jedan od najprominentnijih hrvatskih kipara i Teslin dobar prijatelj.

Prostor i priča konceptualno su podijeljeni u tri glavne prostorije u Hotelu – Lobby, Piano Nobile i Teslinu sobu (Tesla’s Room). Ulaskom u galeriju, posjetitelj ulazi u svijet mašte „kakva treba biti“ pod naslovom Tesla Is Present (Tesla je prisutan), dočekan atmosferom vizije Nature Futuristice koja je izražena dizajnom Lobbyja smještenog u glavnom kružnom prostoru zgrade, prepunog umjetničkih „atrakcija“ ljudskog stvaralačkog uma inspiriranog Teslom. U ovom prostoru je nekoliko djela izloženih kao instalacije žive umjetnosti i prilika da se poigraju konceptom kimatike, umjetne inteligencije, senzornim instalacijama, moždano- računalnim sučeljem…

Helena Bulaja Madunić ispričala je kako je na ideju da se počne baviti Teslom došla slučajno, kada je prije više od deset godina završavala svoj animirani film ‘’Regoč’’. Tada je surađivala s Christianom Beganom, autorom glazbe za taj film i htjeli su nastaviti daljnju suradnju na nekom novom projektu. Odlučili su snimiti dokumentarni film o Tesli. Nabavili su biografiju “Tesla: Čovjek izvan vremena” autorice Margaret Cheney i tada je shvatila, tvrdi, da ne zna ništa o njemu.

“Kada smo se počeli baviti Teslom, to je bilo kao da smo otvorili paralelni sustav u sebi i dobili snagu i pouzdanje za kreativnu igru u kojoj, ako se prepustite, počet će se amplificirati ono za što ste talentirani. On kao da ima kod koji iz vas izvlači najbolje, on je aktivator. Poanta Teslina života i ono što je on htio jest da živimo tango života. Da prihvatimo i dobro i loše, kreativno i destruktivno i da komunikaciju s drugim ljudima nikada ne zatvaramo. Da prihvatimo život na Zemlji kakav je. Smatrao je i da postoji nešto što razlikuje čovjeka od prirode, a to je sustav ideja koji daje čovjeku inicijaciju da bude veći od nje, ali ne i da je ugrozi”, rekla je Helena Bulaja Madunić.

Autorica smatra kako kod Tesle nisu najvažniji njegovi patenti i da mnoge od njih većina ljudi ni danas ne razumije. Tvrdi da njegova genijalnost ne leži u njegovim rezultatima, nego u procesu. “Na svoj životni put krenuo je iz divlje prirode u kojoj je tražio odgovore na konkretna pitanja o fizici i magnetizmu. Odakle njemu ideja da pita takva pitanja pitao se i on sam”, kazala je Helena Bulaja Madunić.

Proučavajući Teslin život otkrila je da s njim ima puno sličnosti. Tvrdi da jednako poput velikog izumitelja voli živjeti u naivnom svijetu. Putem izložbe pokušava dokazati i svoju tezu da je Tesla u istovremeno bio znanstvenik i umjetnik. “Smatram ga zaslužnim za nastanak art decoa. Poznavao je i družio se s dekoraterom Chryslerove zgrade u New Yorku koja predstavlja jedan od najvažnijih simbola art decoa u arhitekturi. Tesla je poznavao brojne umjetnike u New Yorku i uživao u njihovu stvaralaštvu. Neupitan je i njegov utjecaj na razvoj SF žanra u književnosti i filmu. Poznato je i da je pomagao oko specijalnih efekata prilikom snimanja filma ‘Frankenstein’”, ispričala je Helana Bulaja Madunić i dodala da je samom svojom pojavnošću inspirirao ljude.

Izložba prikazuje i kako je Tesla dolazio do financija za svoje ideje i projekte. Inženjeri ga nisu razumjeli, a iluzionisti su u to doba bili popularni pa je često radio performanse, tvrdi autorica. “Tesla se bavio stvarima koje nisu konkretne, poput visokih frekvencija i radio valova koje i danas ljudi teško razumiju. U njegovo doba to je bilo još apstraktnije, a da bi napravio nešto konkretno trebali su mu veliki prostor i puno novca. On je znao s kime treba razgovarati, ali da im sve to teško može objasniti. Tu je došao do izražaja i njegov umjetnički karakter jer kad bi ušao u svijet kazališta, toliko se znao zaigrati da je često i sebi naštetio”, rekla je autorica.

Tvrdi kako je Tesla bio svjestan svoje moći i da je sebe vidio na razmeđi na kojoj je mogao postati veliki diktator ili veliki kreator. Smatra kako je svjesno uzeo ulogu malog dječaka, stoga je pretjerivao i djelovao ponekad šarlatanski pa je gubio financijsku podršku. Ali tvrdi da nije umro siromašan jer nije izgubio financiranje, ali o tome nije smio govoriti. “Tesla je bio prepoznat kao vizionar svoga doba. Imao je znanja i ideje koji su futuristička, poput njegova razumijevanja života i čovjeka kao kozmičkog stroja. Dok se Thomas Edison bavio prizemnim stvarima poput dozivanja duhova putem stroja za razgovor s mrtvima, Tesla je htio izumiti projektor iz glave. U tome se vidi njihova paradigmatska različitost. Novac za svoj laboratorij Wardenclyffe je izgubio jer financijaši više nisu htjeli biti javno vezani za njega. No mnogi su se nastavili družiti s njim jer je bio zabavan i jer im je pomagao da potaknu sve svoje talente, poput J.P. Morgana. Njegova kći bila je zaljubljena u Teslu, a on ju je odbijao. On im je demonstrirao na druženjima vikendom čime se bavi, a oni su ga nastavili tajno financirati kako ne bi ugrozili svoju poslovnu reputaciju. Međutim, Tesla je koristio Morganovu kći kako bi mu ostao blizak, a ovaj kad je to shvatio, počeo ga je odbijati kao prijatelja. Na kraju su prekinuli kontakte, a Morganova kći je shvatila da je lezbijka”, ispričala je Helena Bulaja Madunić.

Izložba prikazuje Teslu i kao čovjeka koji je živio u turbulentnim vremenima, dva svjetska rata, uspon totalitarnih režima, svjetska ekonomska kriza… Tvrdi da je za sebe govorio da je veliki humanist koji ne voli ljude. Smatrao je i kako znanje može čovjeka osloboditi od teškog rada, ali je bio svjestan da on u tome neće uspjeti. Izložba je postavljena u domu HDLU, Meštrovićevu paviljonu. “Tesla se volio družiti s ljudima iz svog kraja jer je izučavao u kolikoj mjeri se ljudi iz ovih krajeva razlikuju od ostatka svijeta. O dubini odnosa između njega i Meštrovića možda najbolje govori to što mu je dozvolio da napravi njegov kroki. Iako su bili različitih karaktera, obojica su željela stvoriti nešto veće od sebe. Kada je Meštrović dobio priliku napraviti prostor za stvaranje, današnji HDLU, zadao mu je kružni oblik. Ako usporedite tu zgradu s Teslinom zavojnicom koju je napravio u Colorado Springsu, vidjet ćete sličnosti”, zaključila je Helena Bulaja Madunić.

Posjetitelji imaju priliku “zaviriti u Teslin um” do 20. ožujka 2018. kada će se izložba preseliti u Budimpeštu, Prag, Pariz i New York, gradove u kojima je Tesla ostavio trag. Izložba bi trebala zaokružiti svoj put kao dio hrvatskog paviljona na World EXPO-u 2020. u Dubaiju.