Čelni čovjek Infinuma, jedne od najvećih hrvatskih IT kompanija, za Business&Banking iz SAD-a otkriva koji će im biti prvi koraci nakon preuzimanja kreativne digitalne agencije ExpandTheRoom (ETR) sa sjedištem u New Yorku
Kad jedna hrvatska kompanija preuzme američku, onda sintagma “američki san” poprima sasvim novo značenje. Upravo to napravio je tim ljudi Infinuma, jedne od najvećih hrvatskih IT kompanija koja je preuzela kreativnu digitalnu agenciju sa sjedištem u New Yorku, ExpandTheRoom (ETR). CEO Infinuma Nikola Kapraljević zbog te se akvizicije za koju je ugovor potpisan u Zagrebu trenutno nalazi u New Yorku, odakle je dao intervjuu za Business&Baking.
Infinum je neovisna nagrađivana agencija za dizajn i razvoj inovativnih digitalnih proizvoda i rješenja čiji su klijenti, između ostalih, Philips, KPMG, Porsche i Warner Brothers, a Kapraljević jedan od osnivača tvrtke koja je krenula kao startup nekoliko prijatelja sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i prerasla u ozbiljnu tvrtku koja danas zapošljava više od 400 stručnjaka iz područja dizajna i razvoja digitalnih proizvoda, a već je nekoliko godina zaredom proglašavana i najpoželjnijim poslodavcem.
Tvrtka je već prisutna u osam ureda u Europi i SAD-u. Nikola Kapraljević, CEO Infinuma, u intervjuu za Business&Banking govori o tome kako akvizicijom ETR-a, kompanije koja radi s klijentima kao što su Reuters, Citibank, ESPN, Business Insider i Honda, žele dobiti još snažniji pristup najvećem svjetskom tržištu za digitalne usluge.
Business&Banking: Infinum već godinama posluje u Sjedinjenim Državama, a sada ste kao hrvatska tvrtka napravili značajnu poslovnu akviziciju u inozemstvu preuzevši kreativnu digitalnu agenciju sa sjedištem u New Yorku, ExpandTheRoom (ETR). Upravo ste u New Yorku. Što će vam biti prvi potezi sada kada ste i službeno preuzeli kompaniju i kako će to operativno izgledati, voditi američku kompaniju iz Hrvatske?
Za nas je to svakako velik i važan korak. Kolege iz ExpandTheRooma u kombinaciji s našima u budućnosti će predvoditi poslovanje Infinuma u New Yorku i Sjevernoj Americi, a James Cole, trenutni CEO ETR-a, postaje CEO Infinum North America. Plan je zadržati sve njihove zaposlenike i postojeće klijente te u narednom periodu integrirati sve pod Infinum brendom. Kako smo već neko vrijeme u razgovorima s vodstvom te njujorške agencije, sve smo procese u ovom tzv. prijelaznom roku definirali pa nam samo ostaju manji detalji koji su više operativne prirode. U New Yorku planiram provesti tjedan dana. Pripremamo druženje za klijente i partnere obje kompanije kako bismo im iz prve ruke objasnili što planiramo u budućnosti i na koji način ćemo im ovim potezom osigurati još višu razinu usluge. Drago mi je da mogu reći da već imamo u najavi dva nova projekta na kojima ćemo raditi zajedno.
‘Veliki projekti za klijente kao što je Citibank puno nam znače u financijskom, marketinškom i iskustvenom smislu’
Business&Banking: Koliko dugo ste planirali i pripremali tu akviziciju i koliko je to bilo komplicirano?
O akviziciji kompanije u SAD-u razmišljali smo posljednjih tri do četiri godine jer smo to definirali kao potez koji će nam pomoći da dalje razvijamo poslovanje. Prije same akvizicije trebali smo se adekvatno pripremiti kako bismo bili spremni za taj korak, pa smo tako odlučili najprije odraditi jednu akviziciju u regiji. Ideja je bila da na taj način naučimo više o samom procesu i kasnije integraciji. To smo i napravili krajem 2021. godine preuzimanjem 3P-a u Makedoniji. Prije dvije godine krenuli smo u ozbiljnu potragu za kompanijom u SAD-u. Upoznavali smo se s akterima na tržištu, radili na networkingu i tražili zanimljivu priliku. Na tome nisam radio sam, nego je sudjelovalo cijelo vodstvo Infinuma. Krajem prošle godine odlučili smo se ući u taj proces s ETR-om, a devet mjeseci kasnije akvizicija je finalizirana. Neke stvari u procesu su ispale kompliciranije ili sporije nego što smo planirali, no uz predodobreni kreditni okvir EBRD-a koji sad imamo, vjerujem da bismo sljedeći put to odradili u tri do četiri mjeseca.
Business&Banking: Niste otkrili vrijednost akvizicije, iako je Jutarnji list spominjao cifru od tri milijuna dolara, ali ste naveli da je financirana kombinacijom vlastitih sredstava i kredita EBRD-a u okviru vrijednom 10,8 milijuna eura koji će se koristiti za ovu, ali i za buduće akvizicije? Imate li u planu i neku novu akviziciju u SAD-u ili negdje drugdje?
Širenje na američkom te tržištu Ujedinjenog Kraljevstva i zapadne Europe u fokusu nam je već neko vrijeme. Razlog je to što najčešće radimo s velikim globalnim brendovima i važno nam je pružiti im najbolju i najkvalitetniju uslugu koju možemo. Često to podrazumijeva lokalnu podršku koja je klijentima iznimno važna. Za sada sigurno nećemo kretati u novu akviziciju u SAD-u jer nam je u primarnom fokusu uspješno provesti integraciju ETR-a, što planiramo raditi postupno i pažljivo.
Nije isključeno da ćemo kreditni okvir EDBR-a koristiti za buduće akvizicije, možda na području Latinske Amerike ili zapadne Europe, no za sada nam je fokus na kvalitetnoj integraciji i širenju poslovanja u SAD-u. Osim akvizicija, sigurno ćemo raditi i na otvaranju novih ureda na strateškim lokacijama. Točnu vrijednost transakcije ne mogu otkriti, no iznos koji je prenio Jutarnji list nije točan.
Business&Banking: Možete li u tehničkom smislu pojasniti je li sada Infinum sa sjedištem u Hrvatskoj vlasnik ETR-a ili ste tu transakciju izveli preko nekih drugih kompanija ili offshore poslovanja?
Infinum je organiziran tako da je hrvatska kompanija krovna, odnosno vlasnik je svih kompanija u ostalih sedam država. U skladu s takvom organizacijom, ovom transakcijom je hrvatska kompanija postala 100 posto direktni vlasnik ETR-a. Cijeli proces bio je značajno kompliciraniji u odnosu na našu prvu akviziciju u Makedoniji. Za početak su pregovori i pronalazak potencijalnih partnera bili izazovniji zbog vremenske razlike. Osnovna načela spajanja i preuzimanja kao što su due diligence, strukturiranje transakcije i njezino financiranje jednaki su bez obzira na to radi li se o međunarodnoj transakciji ili ne. Međutim, sam proces je značajno kompliciraniji jer u svakoj fazi imate tim koji je sastavljen od lokalnih odvjetnika i financijskih savjetnika. Ovaj put smo paralelno ugovarali i kreditni okvir od 10,8 milijuna eura s EBRD-om, koji koristimo za ovu i buduće akvizicije, što je dodalo još jednu razinu kompleksnosti.
Business&Banking: Preuzimanjem ETR-a, koji ima izvrsne reference jer su radili za Reuters, Business Insider, Hondu, ESPN, a najvećim im je klijent Citibank, dobivate mogućnost proširiti poslovanje i prema tim tvrtkama. Rekli ste da je ETR bio fokusiran na korisničko iskustvo i web stranice, dok će s Infinumom svoju ponudu proširiti na sve IT usluge koje nudi i Infinum. Možete li malo pojasniti koji je to spektar usluga i što bi za vas značilo da dobijete takve poslove s, primjerice, Citibankom, koliko bi ti poslovi bili ”teški”?
Kad govorimo o spektru usluga, Infinum je ono što se na engleskom kaže one-stop-shop za digitalne proizvode. To znači da pokrivamo svaku fazu razvoja digitalnog proizvoda, od inicijalne ideje, preko definiranja strategije, dizajna do razvoja i daljnjeg skaliranja ako je potrebno. Svaka ta faza može se gledati kao pojedinačna usluga i može se odraditi s različitim suradnicima, no prema našem iskustvu, rezultati su najbolji kada klijent odabere jednog partnera s kojim će proći cijeli proces. ETR također nudi puni spektar usluga razvoja digitalnog proizvoda, no područje u kojem su osobito dobri je dizajn i korisničko iskustvo, dok mi imamo vrlo jake tehničke timove. Infinum u svojim redovima ima stručnjake za puno veći izbor tehnologija nego što je ETR do sada imao na raspolaganju. Zato ćemo zajednički moći preuzeti i neke tipove projekata za koje je recimo njima do sada nedostajalo specijaliziranog tehničkog znanja i vještina. S druge strane, iako mi imamo jak dizajnerski tim, ETR-ov uski fokus na korisničko iskustvo i vještine njihovih ljudi dodatno će ga obogatiti, što će nas ojačati i s te strane. Ne bih komentirao “težinu” poslova koje preuzimamo zajedno s ETR-om, ali u svakom slučaju veliki, kompleksni i dugoročni projekti za klijente kao što je Citibank puno nam znače u svakom smislu – financijskom, marketinškom i pogotovo iskustvenom. Rad na takvim projektima omogućuje nam da pokažemo svoju stručnost, a našim ljudima da rade zaista inovativne i zanimljive stvari.
Business&Banking: Poseban naglasak stavit će se na IoT projekte, u kojima već imate iskustvo iz rada za Philips, kojem ste izradili središnju aplikaciju za upravljanje pametnim uređajima te pretvaranju Philipsovih uređaja u pametne kućanske aparate. Jesu li na tome radili hrvatski stručnjaci i kako to uopće funkcionira?
Philips nam je vrlo važan klijent s kojim njegujemo dugogodišnju suradnju, a to je i ujedno najveći projekt na kojem radimo. Na platformi i popratnim aplikacijama za povezivanje Philipsovih kućanskih aparata su radili hrvatski stručnjaci, dedicirani timovi unutar Infinuma koji rade isključivo na projektima vezanim uz Philips. Treba napomenuti da se tu zapravo radi o nekoliko različitih kompanija od kojih su najveći Signify i Versuni, koje su obje proizašle iz Philipsa te koriste taj brend, no u međuvremenu su promijenile vlasnike i prošle rebranding. U slučaju sustava pametne rasvjete Philips MasterConnect, naši stručnjaci čine većinu tima koji konstantno radi na tom proizvodu. Najjednostavnije rečeno, Signify projektira i proizvodi hardver, odnosno pametne žarulje, senzore, prekidače i sve dijelove koji čine taj sustav, a Infinum razvija popratni softver. Mi omogućujemo da dijelovi sustava komuniciraju međusobno, kao i da instalateri rasvjete upravljaju cijelim sustavom putem jednostavne aplikacije na telefonu ili tabletu. Očekujemo da ćemo u budućnosti imati još više posla u IoT segmentu.
‘Nije isključeno da ćemo kreditni okvir EDBR-a koristiti za buduće akvizicije na području Latinske Amerike ili Europe’
Business&Banking: U kojim ćete sve segmentima raditi na proširenju korištenja umjetne inteligencije?
Umjetna inteligencija je širok pojam s vrlo širokom primjenom, a u zadnje vrijeme to se područje rapidno razvija i privuklo je pozornost široke javnosti. Inovacije su naš posao tako da to područje pratimo već dugo i konstantno se educiramo kako bismo svojim klijentima uvijek mogli ponuditi ono najnovije što tehnologija omogućuje i pomagati im razvijati njihovo poslovanje. Iz tog razloga u Infinumu već neko vrijeme imamo ML/AI tim (machine learning/artificial intelligence) koji raste i dalje razvija svoje sposobnosti. U poslu umjetnu inteligenciju koristimo na razne načine – od jednostavnih alata koji nama omogućuju da svoj posao radimo brže i bolje jer neke dijelove možemo automatizirati, do korištenja machine learninga za obradu i analizu velike količine podataka, čime proizvode koje radimo za klijente možemo učiniti boljima. Projekti na kojima smo sudjelovati su vrlo širokog spektra, recimo optimizacija cijena hotelskih soba, chatbotovi za potrebe korisničke podrške, obrada i agregiranje podataka za potrebe odjela ljudskih resursa itd. Razvoji u umjetnoj inteligenciji kojima svjedočimo danas tek su početak i jako je važno pratiti sve novosti, učiti i usavršavati se u tom području, kao i kroz rad otkrivati nove moguće načine njezine primjene.
Business&Banking: Američkom akvizicijom Infinumovi konsolidirani prihodi rastu za nešto više od 20-ak posto u odnosu na 2022. godinu te će u 2023. iznositi 28-29 milijuna eura. No i prošle i pretprošle godine svu ste dobit, koja je u 2021. iznosila oko 21 milijun kuna, a iz prethodnih ste godina imali zadržanu dobit u iznosu skoro 26 milijuna kuna, uložili u daljnji rast i poslovanje. Pretpostavljam da vam dobit uopće nije glavni motiv, već želja za stvaranjem i širenjem granica biznisa. Kako biste vi to definirali? Je li vam novac uopće važan u životu?
Svakom je vlasniku tvrtke važna dobit, odnosno pozitivno poslovanje. Međutim, istina je da se u nekom trenutku prestane raditi samo o novcu, a više o tome da budeš dobar u tome što radiš, da stvoriš nešto novo i drugima također pružiš priliku da rastu i ostvaruju nove uspjehe. Primarni cilj nam je stvoriti mjesto gdje ljudi uživaju i žele raditi, razvijaju se, grade svoje karijere i gdje su za to lijepo plaćeni tako da si mogu u životu priuštiti stvari koje vole. Da bismo to mogli ostvariti, primarni preduvjet je da je Infinum profitabilna kompanija.
‘Optimizacija cijena hotelskih soba i chatbotovi za potrebe korisničke podrške neki su od projekata umjetne inteligencije’
Business&Banking: Devedesetih, a i kasnije, sve do danas, u medijima su se uglavnom mogle gledati slike hrvatskih tajkuna i bogataša koji su trošili novac na luksuzne vile, automobile i jahte te na razuzdane zabave. Na što troše nove generacije? I što vi osobno smatrate luksuzom, osim slobodnog vremena kojeg pretpostavljam baš i nemate?
Svatko troši na ono što njega čini sretnim i svatko ima svoju definiciju luksuza. U pričama koje spominjete čak ne smatram da je problem na što se novac trošio, nego što sustav dozvoljava da troše ljudi koji nisu zaslužili i često su do novca došli na krive načine. Osobno jesam ljubitelj automobila, a uvijek ću rado potrošiti i na kvalitetnu hranu i zabavu. Ono što me zaista čini sretnim, sada kad sam u poziciji da to mogu, to je da s onime što stvaramo pomognem onima koji imaju mnogo manje. Zato mi je Infinum Foundation jako važan projekt kroz koji pomažemo djeci i mladima kojima je to potrebno. Ponosan sam što je jedna grupica volontera, naših zaposlenika, već do sada s njime uspjela postići. Recimo, od lani je Infinum Foundation i službeno postao zaklada i uveli smo stipendije za deset obećavajućih učenika slabijeg imovinskog statusa. Slobodno vrijeme ne smatram luksuzom jer ni posao ne doživljavam kao “neslobodno” vrijeme, sve je to dio života. Volim provoditi vrijeme sa svojom obitelji i trudim se to činiti što više, ali ne moram strogo odvojiti to dvoje. Na primjer, suprugu i djecu ponekad povedem sa sobom na poslovno putovanje i to spojimo s vikendom. Važno je samo dobro se organizirati i uskladiti očekivanja, onda se za sve nađe vremena.
Business&Banking: S obzirom na činjenicu da imate 400 zaposlenih i tvrtke po cijeloj Europi i u SAD-u, možete li malo opisati svoj radni i životni tempo? Koliko često ste u avionu?
Jednim dijelom sam ga upravo opisao. Nije to ništa posebno, radim i živim tempom u kojem se osjećam ugodno. Naravno da to uključuje nešto više putovanja, ali nije da živim po hotelima i zračnim lukama. Srećom, danas imamo puno alata koji nam omogućuju rad na daljinu, tako da svi naši zaposlenici u raznim zemljama mogu uvijek biti u kontaktu i uspješno rade zajedno na projektima. Jasno, ništa ne može zamijeniti susret uživo, zbog čega i putujem više sada kada sam CEO, no sasvim sigurno ljudi nekih drugih profesija putuju i puno više od mene.
Business&Banking: Završili ste FER, ali rast kompanije i proširenje na takva tržišta kao što je i američko zasigurno zahtijevaju i izvrsne menadžerske sposobnosti, a pretpostavljam da, kad ste s kolegama osnivali kompaniju, niste odmah računali da ćete postati velika globalna kompanija? Jeste li taj menadžerski dio usvajali ”po putu” ili ste se dodatno educirali? Naime, i sami ste zapravo krenuli kao programer s visokim tehnologijama, ali ste se preorijentirali na vođenje projekata, organizaciju posla, nove klijente i razvoj poslovanja. Koliko je teško upravljati s toliko ljudi?
Najtočnije bi bilo da sam se dodatno usavršavao i obrazovao ‘’po putu’’. Na samim počecima, svi smo u Infinumu radili sve, od programiranja do pregovaranja i prodaje. S vremenom su se iskristalizirali naši interesi, kao i potrebe kompanije, a kako smo rasli, tako smo se i svi mi prilagođavali tim promjenama. Nije lako upravljati ljudima, bez obzira na to koliko ih je, mislim da je toga svjestan svaki menadžer. Ono što možete napraviti da si olakšate je da se okružite kvalitetnim stručnjacima kojima vjerujete i s kojima prakticirate otvorenu komunikaciju. Takvu kulturu u Infinumu gradimo od početka. Ona zahtijeva visoku razinu komunikacije i stalno usavršavanje, ali na kraju se isplati.
Business&Banking: Od 400-tinjak zaposlenih, koliko imate stranaca, a koliko hrvatskih građana, koji je otprilike prosjek godina vaših zaposlenika i na koji način dolazite do kadrova? I imate li u kompaniji strance koji su zbog Infinuma došli živjeti u Hrvatsku?
Trenutno u Infinumu radi oko 270 hrvatskih građana, 20-ak Makedonaca i isto toliko Crnogoraca, 20-ak Slovenaca i onda su u manjem broju zastupljeni Englezi, Amerikanci i državljani drugih zemalja. Prosjek godina trenutno nam je 31. Imamo nekih slučajeva gdje su stranci koji rade u Infinumu doselili u Hrvatsku, ali tu se uglavnom radilo o nizu okolnosti. Zapošljavamo više stranih državljana iz zemalja u kojima nemamo urede i oni najnormalnije mogu raditi kod nas bez mijenjanja prebivališta. Kako bismo privukli i zadržali kvalitetne zaposlenike, jako puno ulažemo u to da stvorimo radno okruženje u kojem se ljudi osjećaju zadovoljno i mogu dati najbolje od sebe. Imamo budžete za edukaciju i dodatnu opremu, nudimo mogućnosti rada s različitih lokacija i fleksibilno radno vrijeme, kao i niz drugih pogodnosti koje smišlja i dalje razvija naš HR tim. Važna potpora u zapošljavanju nam je i Infinum Academy, besplatni tečajevi dizajna i programiranja koje pohađaju brojni studenti. Tamo steknu praktično znanje i iskustvo rada na projektima poput onih u pravom radnom okruženju, a najbolji ostanu i raditi u Infinumu.
‘Nikad se nismo na to ni fokusirali niti očekivali pomoć od Vlade. Moj stav je da se država treba što manje uplitati’
Business&Banking: Vi i vaši poslovni partneri Tomislav Car i Matej Špoler spadate u generaciju koja je upisala srednju školu krajem 90-ih i završila fakultete, to jest FER negdje do kraja 2000. No IT tehnologija napreduje strelovitom brzinom. Kako se nosite s tom brzinom promjena i napredaka tehnologije i kako, iz čega i od kuda sve učite, s obzirom na to da zbog posla morate stalno pratiti trendove i usavršavati se?
Ne radi se tu samo o tehnologiji, iako je ubrzani napredak tu stvarno najočitiji. Prošla su vremena kada su ljudi mogli završiti fakultet, zaposliti se i onda taj posao raditi do mirovine bez nekog specijalnog ulaganja u stjecanje novih znanja. Ni liječnici nisu svoje obrazovanje završili sa studijem medicine; ako ne prate nova istraživanja i što rade njihovi kolege, propuštaju priliku da nauče nove načine kako da nekome pomognu. Danas je na raspolaganju toliko materijala iz kojih se može učiti, mnogi su i besplatni. Blogovi, YouTube, na kraju i društvene mreže ako znate koga pratiti. U Infinumu smo oduvijek njegovali kulturu dijeljenja znanja, tako da imamo zajedničku “knjižnicu” kroz koju kolege mogu dati na raspolaganje knjige koje imaju i koje su njima bile korisne. Nedavno smo pokrenuli i platformu Infinum Learn na kojoj imamo mini tečajeve iz raznih tema u području tehnologije i šire. Timovi redovno održavaju interne prezentacije kroz koje oni koji su usvojili neko novo znanje to pokazuju i drugima. U ovom poslu smo već toliko dugo da smo vidjeli mnoge trendove koji su došli i prošli. Uostalom, postojimo duže nego iPhone. Osim samog učenja specifičnih stvari, važno je donekle imati i “nos” za trendove, prepoznati koji je prolazan, a koji će imati veći utjecaj na ono što radimo, kao što je danas to recimo slučaj s umjetnom inteligencijom i strojnim učenjem.
Business&Banking: Kad je riječ o poslovnom segmentu, kao mladom čovjeku koji se bavi visokom IT i digitalnom tehnologijom, koliko su vam komplicirane administrativne procedure u Hrvatskoj, to jest koliko vam to zadaje glavobolje i možete li to usporediti s procedurama u SAD-u? Je li tamo jednostavnije ili teže poslovati kad je riječ o državnoj administraciji i u čemu je razlika?
Kad smo tek počinjali, mislio sam da je Hrvatska jako komplicirana, no onda sam shvatio da je situacija relativno slična i u ostalim državama. I sve to ima neke svoje prednosti i mane. Ne mislim ni da je američki način fantastično rješenje unatoč ogromnom fokusu na biznis. Hrvatska ima ogroman potencijal jer je vrlo ugodna država za život, a istovremeno je i jako sigurna. Dok ne krenete malo više putovati, ne cijenite to dovoljno.
Business&Banking: Treba li država/vlada više poticati kompanije poput vaše i što zapravo očekujete od države kad je vaše poslovanje u pitanju? Ili, primjerice, porezna, obrazovna ili bilo koja druga politika? I je li vas itko iz vlade ili nekih ministarstava, na primjer, ikad pitao: Kako vam možemo pomoći?
Nikad nas nitko nije kontaktirao, no nikad se nismo na to ni fokusirali niti očekivali pomoć vlade ili drugih institucija, tako da se radije ne upuštam u rasprave o politici. Moj stav je da se država treba što manje uplitati i samo nam omogućiti konkurentan okvir za poslovanje i život, u odnosu na druge države. U tom području moram izdvojiti pozitivan primjer Američke gospodarske komore u Zagrebu. Imam dojam da oni konstantno razgovaraju s poduzetnicima i generiraju dobre ideje i prijedloge koje komuniciraju državi jer u e-mail inboxu stalno viđam njihove prijedloge.
Business&Banking: Gdje vidite potencijale za razvoj hrvatskog gospodarstva? I koje su po vama hrvatske tvrtke perjanice gospodarstva?
Ja sam u velikoj mjeri fokusiran na tehnologiju i u tom sektoru vidim hrpu klinaca koji su odrastali zajedno sa mnom, čije priče pratim unazad desetak godina i koji uistinu ostvaruju vrhunske rezultate. Neke od tih kompanija su Photomath, Rimac Automobili, Nanobit i Productive. Za CircutMess i Rentlio pak mislim da su na odličnom putu da to postanu. Ako bih morao izdvojiti neke druge, onda mi u turizmu pada na pamet Maistra s kojom smo i surađivali, zatim Mon Perin i Meneghetti. Obožavam ići u Istru i posebno mi je drago vidjeti kompanije koje posluju u zajedničkom dijalogu s lokalnim zajednicama, a projekti koje razvijaju mahom obogaćuju i podižu cijele destinacije. Treba nam više toga. Sad već pretjerujem s nabrajanjem, ali JGL mi je isto super priča.
Business&Banking: Je li Hrvatska ipak poželjnije mjesto za život od SAD-a? I ima li potrebe uopće razmišljati u tim kategorijama ili će nove generacije živjeti kao digitalni nomadi po cijelom svijetu?
Hrvatska je prekrasno mjesto za život, no malo si lažemo kad tvrdimo da nigdje drugdje nije lijepo. IT uz svoje mogućnost rada na daljinu, ali i prihode koji su veći u odnosu na prosjek, daje jako lijepe uvjete za život u Hrvatskoj. Dojam mi je da posljednjih godina svjedočimo manjem odljevu IT stručnjaka, a vrlo često kad netko odlazi se radi upravo o tome da želi isprobati život u drugim državama. Dakle, više je to digitalno nomadstvo, a ne odlazak zbog uvjeta i plaća.
Business&Banking: Zanimljivo je da vi dolazite iz Našica, Tomislav Car i Josip Bišćan iz Karlovca, a Matej Špoler iz Zagreba. Mogu li upravo kompanije poput vaše poticati mlade ljude da ostanu živjeti u manjim gradovima, gdje je kvaliteta života u mnogim segmentima kvalitetnija, ako im se tamo otvaraju ovakve perspektive?
Nije da posebno potičemo život u manjim gradovima, ali sretni smo što smo zaposlenicima mogli dati tu mogućnost. S obzirom na to da je kod nas u potpunosti podržan rad na daljinu, u vrijeme pandemije nekoliko njih se vratilo u svoje rodne, manje gradove i tamo su i ostali živjeti. Osim Zagreba imamo urede u Varaždinu i Rijeci jer smo tamo skupili kritičnu masu zaposlenika za koju otvaranje ureda ima smisla. Svi kolege koji ne žive u Zagrebu imaju i budžet za putovanja tako da mogu posjećivati glavni ured kada to požele. To može biti iz nekog poslovnog razloga, ali i samo zato da održavaju vezu i druže se sa svojim timom. Svatko bira život kakav mu odgovara, a super je kada posao ne mora biti prepreka u tome.
Komentari