Agroproteinka je lider u ekološkom zbrinjavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla i biorazgradivog otpada, a još 2017. godine otvorila je prvo bioplinsko postrojenje na higijenizirani biootpad u Hrvatskoj – Agroproteinka Energija-Biowatt

Hladnija vremena su pred vratima, a iako se čini da se energetska kriza u Europi smiruje, postalo je jasno da je potrebno usmjeriti ulaganja i istraživanja u alternativne izvore energije, jer se u nedostatku i visokim cijenama prirodnog plina dio država okrenuo starim tehnologijama i gorivima poput mazuta u termoelektranama. Takva goriva potencijalno mogu štetno utjecati na okoliš i Europsku uniju ponovno udaljavaju od cilja – ugljično neutralni kontinent do 2050.

Odgovornost za racionalnu energetsku politiku trebali bi dijeliti svi: krajnji korisnici, tvrtke i institucije. Pojedinci svojim odnosnom prema potrošnji energenata i resursa općenito mogu zajedno napraviti pomak prema manjim ukupnim potrebama za energijom, dok mnoge tvrtke u svojim pogonima mogu uložiti u proizvodnju energije za svoje potrebe, ali i prodaju u električnu mrežu, kako bi zajednica u kojoj djeluju mogla imati dovoljno energije na raspolaganju. Institucije puno mogu učiniti kroz planiranje i provedbu strateških projekata u energetici, ali i kroz edukaciju građana o održivosti.

Tvrtka Agroproteinka d.o.o. već godinama provodi ulaganja koja obuhvaćaju inovacije u proizvodnji, kako bi cijelo poslovanje bilo održivije, a utjecaj na lokalnu zajednicu pozitivan.

Agroproteinka ne samo da ulaže u obnovljive izvore, već i njezina primarna djelatnost ima doticaj s energetikom jer se preradom dijela životinjskih nusproizvoda s ciljem javnozdravstvene zaštite, dobivaju novi proizvodi, mesno-koštano brašno i tehnička mast koji se koristi kao energenti. S obzirom na to da ni odlaganje ni zakopavanje spomenutih nusproizvoda nije dobro rješenje zbog potencijalnog zagađivanja okoliša i širenja bolesti, veće količine nusproizvoda iz farmi i klaonica na ovaj način dobivaju novu korisnost, ne ugrožavajući ljude ni životinje.

Agroproteinka je lider u ekološkom zbrinjavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla i biorazgradivog otpada, a još je 2017. godine otvorila prvo bioplinsko postrojenje na higijenizirani biootpad u Hrvatskoj, Agroproteinka Energija-Biowatt koje do danas obradom biootpada iz kantina, kuhinja te prehrambene industrije proizvodi toplinsku i električnu energiju, a potonju plasira u elektroenergetski sustav. Takva vrsta pogona naziva se i „waste to energy“, što je dodatna prednost njegove upotrebe – umjesto da bivša hrana propada gomilajući se na odlagalištu, od nje se stvara nova vrijednost i vrlo potreban proizvod.

Agroproteinka je u proteklom razdoblju uložila u novi obnovljivi izvor energije za svoje postrojenje – solarne ploče. U listopadu 2018. godine izrađeno je idejno rješenje za izgradnju fotonaponske elektrane za vlastitu potrošnju snage 611 kWh. Njime su obuhvaćene sve krovne površine od kojih je neke trebalo adaptirati, a kod nekih izmijeniti krovni pokrov i prilagoditi za montažu fotonaponskih modula.

U jesen prošle godine su započeli radovi, a fotonaponska elektrane izgrađena je u proljeće 2022. godine, priključena na elektroenergetsku distribucijsku mrežu HEP-a i puštena u probni rad, pri čemu pokazuje očekivanu proizvodnju električne energije. Ukupna vrijednost radova iznosila je 5.201.878,00 kn. Uložena su sredstva iz EU fondova u iznosu 2.299.481,20 kn, dok je Agroproteinka sudjelovala s 2.902.396.80 kn. Postavljeno je 1852 modula, tj. solarnih panela, u ukupnoj površini preko 3000 m2. Očekuje se ušteda od oko 10 posto energije na godišnjoj razini, kao i proizvodnja od oko 550 000 kWh. Važno je istaknuti da će tvrtka na ovaj način smanjiti emisije CO2 za 147 tona godišnje.

Projekt postavljanja solarnih panela ovim ne staje. U planu je postavljanje panela na četiri sabirališta raspoređena po čitavoj Hrvatskoj. Trenutno je završena faza analize isplativosti, prema kojoj je razvidno da bi troškovi električne energije bili smanjeni za čak 75 posto. Vrijednost investicije za sva četiri sabirališta iznosi 180.041,09 eura, a u planu je i apliciranje za EU fondove. Daljnji planovi podrazumijevaju i natkrivanje parkirnih mjesta na lokaciji u Sesvetskom Kraljevcu.

Postoji velik broj obnovljivih izvora energije o kojima treba razmisliti, jer mogu napraviti značajni pomak prema održivijoj budućnosti. Proizvodnja zelene električne energije u EU je na rekordnoj razini – od ožujka do rujna je 24 posto električne energije u EU proizvedeno iz solarne i energije vjetra. U usporedbi s prošlom godinom, to je uštedjelo potrebu za osam milijardi kubičnih metara fosilnog plina i trošak od 11 milijardi eura. Aktualni cilj EK je smanjenje potrošnje plina za 15 posto do 31. ožujka 2023. godine. Odgovorno i racionalno korištenje energije može značajno doprinijeti njegovu ostvarivanju.