„U Exportdrvu u Rijeci gledatelje čeka jedan neobičan vremenski stroj. Putovat ćete kroz vrijeme zajedno s nama, prijateljicama koje svoje i obiteljske ranjive, a katkad i komične priče iz tinejdžerskih dana, umjesto na kavi, izlažemo pod reflektorima. Naše priče na taj način postaju i vaše, i priče vaših susjeda, a iskustva žena kroz povijest povezuju se u našim licima. Velika je to i lijepa odgovornost.”

Tako dokumentarnu predstavu „Cure“ koja će u režiji Tjaše Črnigoj biti premijerno izvedena u subotu 9. rujna 2023. s početkom u 20 sati u prostoru Exportdrva najavljuje Sendi Bakotić, jedna od autorica i izvođačica. Riječ je o projektu u koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca, Kolektiva Igralke i Zavoda Vidne, a partneri su Slovensko mladinsko gledališče i Maska iz Ljubljane.

Dokumentarna predstava „Cure“ nastaje prema ispovijestima žena triju generacija: izvođačica u njihovim tridesetima, njihovih majki koje imaju oko šezdeset godina i njihovih baka koje imaju oko osamdeset godina. Kroz osobne priče žena ocrtava se promjena vremena i društveno-političkih sistema.

U Hrvatskoj su danas reproduktivna i spolna prava žena ozbiljno ugrožena i nameće se pitanje kamo idemo, hoće li odrastanje budućih generacija biti sve sličnije odrastanju naših baka? Osim kroz razgovore s bakama i mamama, autorice su se pri stvaranju predstave inspirirale i kroz radionice sa sadašnjim tinejdžericama koje odrastaju u Rijeci.

„Cure“ su svojevrstan angažirani ritual u skladištu drva „Exportdrvo“. Igralke pred nama ocrtavaju drvo koje podsjeća na obiteljsko drvo, a u suštini je nešto drugo – drvo ženskih linija“, kaže redateljica i dramaturginja Tjaša Črnigoj.

Nakon predstave „Bakice“ (2020.) ovo je druga suradnja riječkog Kolektiva Igralke i redateljice Tjaše Črnigoj. Ovog puta autorice se bave temama odrastanja, prvih seksualnih iskustava i spolnog odgoja nekoliko generacija žena. Zanima ih što različitim generacijama znači “izgubiti nevinost”, koliko ih je bilo strah neželjene trudnoće i kakvu su podršku imale u svojem otkrivanju spolnosti. Kroz intimno iskopavanje obiteljskih povijesti, autorice i izvođačice susreću i sram i užitak i šutnju, svejednako nudeći poziv na razgovor o stvarima o kojima inače ne pričamo.

“Sve smo htjele pričati o tim stvarima. Iako smo šutjele. Ili se sramile. Ili nismo imale s kim. Sada na scenu stavljamo ono što inače skrivamo”, ističe izvođačica i suatorica Anja Sabol.

Uz redateljicu i dramaturginju Tjašu Črnigoj i izvođačice Sendi Bakotić, Anu Mariju Brđanović, Anju Sabol i Vandu Velagić,  autorstvo potpisuje i Tijana Todorović, ujedno i suautorica koncepta i kostimografkinja. Scenograf je Ivan Botički, autorica videa Mara Prpić, a oblikovanje svjetla potpisuju Marin Lukanović i Tjaša Črnigoj.

„Cure“ se tematski nadovezuju na predavanje-performans „Spolni odgoj II: Borba“ Tjaše Črnigoj koji je nastao u produkciji Nove pošte (Maska i Slovensko mladinsko gledališče) i Mesta žensk u Ljubljani te s njim čine diptih. “Borba” je dio šireg ciklusa predavanja-performansa o seksualnom užitku žena, nastao je u partnerstvu s Kolektivom Igralke te rekonstruira borbu za reproduktivna prava žena u Jugoslaviji.

Potrebno je napomenuti kako predstava „Cure“ nije primjerena za mlađe od 14 godina.

Podsjetimo, Kolektiv Igralke čine četiri prijateljice i diplomantice studija Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci u klasi Rade Šerbedžije i Lenke Udovički: Sendi Bakotić, Ana Marija Brđanović, Anja Sabol i Vanda Velagić. Ove profesionalne glumice iza sebe imaju i završene fakultete socijalne antropologije i menadžmenta u kulturi, komparativne književnosti i rusistike te logopedije, a samostalno provode vlastite projekte kao autorice i producentice.

Godine 2019. predstavljaju se edukativnom dječjom „Plastikom fantastikom“ u režiji Alise Debelić, a nakon „Bakica“ (2020.) kao najznačajnija predstava uslijedila je „Crna vuna“ (2022). Ova dokumentarna predstava nastala u suradnji s korisnicima Udruge za beskućnike i socijalno ugrožene osobe Oaza koji u predstavi i nastupaju, a predstava je ove godine nominirana za nagradu za humanizam u kazalištu Baščovjek. Igralke se posvećuju stvaranju društveno angažiranih (dokumentarnih, edukativnih, improvizacijskih), istraživačkih (antropoloških, etnografskih), kritičkih i toplih, osnažujućih projekata.