Reakcije ni danas ne jenjavaju, nakon što je Ustavni sud 19. travnja 2024. poručio predsjedniku Zoranu Milanoviću da ne može biti mandatar.

Ustavni sud ga je još u ožujku upozorio “da odgovornost za pravne posljedice ustavnopravno neprihvatljivih odluka snose njihovi donositelji”. Sud smatra da je predsjednik Milanović kršio Ustav zbog nespojivosti njegove kandidature s ustavnim položajem i ovlastima Predsjednika Republike te načelom diobe vlasti te smatraju da je nakon prvog upozorenja Ustavnog suda Milanović uskladio svoje ponašanje s Ustavom, da bi on sada mogao dati ostavku i biti mandatar, ukoliko bi imao potreban broj potpisa.

Izvanredni profesor kaznenog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski, za Jutarnji list je kazao da još uvijek postoji opcija koju Milanović nije iskoristio ukoliko smatra da je Ustavni sud povrijedio njegova prava.

“Predsjednik Milanović u ovoj situaciji ipak ima još jednu pravnu mogućnost, a to je da se obrati Europskom sudu za ljudska prava. Naime, pravo na slobodne izbore, osim našim Ustavom, zajamčeno je i člankom 3. Prvog protokola uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Hrvatska se kao članica tog Protokola od 1997. obvezala da će provoditi slobodne izbore “u uvjetima koji osiguravaju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela”. Premda osobno smatram da je prethodno i posljednje upozorenje Ustavnog suda pravno ispravna reakcija u ovim specifičnim uvjetima uz zamjerku prešturih obrazloženja (temeljito obrazloženje je moglo uslijediti i naknadno), činjenica je da postoje i ozbiljni protuargumenti koje su u oba izdvojena mišljenja iznijeli suci Abramović, Kušan i Selanec“, kazao je Maršavelski.