Hrvatski premijer Andrej Plenković po zapovjednoj liniji snosi punu političku odgovornost za to što je pridonio tragediji koja se koncem proteklog tjedna dogodila u zagrebačkoj osnovnoj školi u Prečkom, s cijenom jednog mladog ljudskog života, nekoliko ozbiljnije ranjenih osoba i prvorazrednom kolektivnom traumom teško sagledivih posljedica.

To se može tvrditi bez ikakve zadrške jer se administracija Andreja Plenkovića, resorno donedavno predvođena ministrom zdravstva Vilijem Berošem, oglušila i propustila provesti ključne preporuke Europske komisije u području zaštite mentalnog zdravlja, a posebno u pogledu zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih.

Otkriva to Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030., dokument koji je neposredno nakon tragedije u Prečkom Nacional dubinski istražio, a koji je donesen u studenome 2022. te u svom ključnom dijelu decidirano propisuje obavezu izrade Akcijskog plana za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih.

Što naprosto nije bilo u fokusu, a još manje prioritet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Štoviše, njegova donedavnog ministra zdravstva Vilija Beroša Uskok je nedavno uhitio pod teškim optužbama da je bio glava kriminalne hobotnice koja je izvlačila novac od preplaćenih javnih natječaja za nabavu kirurških robota.

A to je samo jedan od pokazatelja koji mogu navesti na zaključak da je bivši ministar zdravstva Vili Beroš bio previše zaposlen zgrtanjem novca iz već oglodanog zdravstvenog sustava da bi se brinuo za mentalno zdravlje nacije.

Sadržaj Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. otkriva još neke šokantne detalje – da su premijer Plenković i njegov donedavni ministar zdravstva Vili Beroš, od trenutka njegova donošenja, itekako bili upućeni u podatak da je Hrvatska po pitanju zaštite mentalno oboljelih osoba u donjem dijelu ljestvice zemalja EU-a i da se u Hrvatskoj drastično povećao broj onih kojima je potrebna psihološka pomoć, ali nijedan od njih dvojice nije smatrao važnim provesti čak ni jednostavan prvi, ali ključni potez – povećati broj odnosno godišnju kvotu predviđenih specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Jedan istaknuti hrvatski psihijatar, koji je zbog straha za svoj posao zasad odlučio ostati anoniman, tvrdi da je zbog takvog odnosa prema mentalnom zdravlju, Europska komisija već uputila Hrvatskoj svojevrsnu opomenu.

Posebno je zabrinjavajuće što Vlada nije osigurala adekvatnu zaštitu za najranjivije skupine, a to su upravo djeca i mladi. Štoviše, spomenuti dokument otkriva da je Hrvatska umjesto da hvata korak s Europskom unijom, gotovo potpuno zakazala kad je riječ o ulaganjima u podizanje kvalitete usluge za zaštitu mentalnog zdravlja, posebno djece i mladih.

Na stranici 37 tog Strateškog okvira vidljivo je koliko je Hrvatska još daleko od zadanih ciljeva, odnosno, koliko joj nedostaje kapaciteta.

Primjerice, iz tog se dokumenta vidi koliko u Hrvatskoj nedostaje odgojno-obrazovnih djelatnika predškolskih ustanova, učeničkih domova i škola za koje je provedena edukacija o prepoznavanju problema mentalnog zdravlja. Takvih je djelatnika 2021. bilo 2350 na razini cijele Hrvatske, a do 2030. Hrvatska bi trebala dostići brojku od njih 10.000.

Prema službenim podacima u tom Vladinom dokumentu, kako se vidi na stranici 39, obuhvat školske populacije probirom na mentalne poremećaje u ambulantama školske i adolescentne medicine iznosio je 2022. godine – nula, a do 2030. cilj je zahvatiti 50 posto populacije.

Isto tako, obuhvat odrasle populacije probirom na mentalne poremećaje u ambulantama obiteljske medicine iznosio je 2022. godine – također nula, a cilj je do 2030. godine dostići 30 posto populacije.

U Hrvatskoj je, primjerice, kako se vidi iz tog dokumenta, 2021. broj zdravstvenih pokazatelja na području zaštite mentalnog zdravlja koji se kontinuirano prate, iznosio svega četiri, a cilj je do 2030. pratiti 10 pokazatelja.

FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Jedan je od pokazatelja koji nisu navedeni u tom dokumentu, ali koji zorno ilustrira odnos Vlade prema problemu mentalnog zdravlja mladih, činjenica da Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Kukuljevićevoj ulici u Zagrebu još uvijek nije osposobljena pa ta klinika zapravo sada djeluje u okviru Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan na Jankomiru, ali je veliki dio njenih kapaciteta razmješten na drugu lokaciju.

Pritom u tom dokumentu Ministarstvo vrlo precizno navodi podatke iz kojih se vidi da su svjesni hitne potrebe za povećanjem svih mogućih kapaciteta, posebno za mentalnu zaštitu mladih.

„Inozemna i domaća empirijska istraživanja jasno pokazuju trendove povećanja potreba za mentalno-zdravstvenom skrbi. Prema recentnim istraživanjima, u sljedećoj dekadi očekuje se porast broja osoba narušenog mentalnog zdravlja uslijed pandemije. Posebno zabrinjava podatak objavljen o dvostruko višoj incidenciji psihičkih poremećaja među djecom i mladima. Za RH se očekuje porast od oko 20 posto, prije svega među mladima, potom ženama, ali i ostalim ranjivim skupinama“, stoji u Vladinu dokumentu.

U tom se dokumentu navodi i da visoka prevalencija i često kronični tijek mentalnih poremećaja te početak poremećaja u adolescenciji ili mlađoj odrasloj dobi, dovode do golemog zdravstvenog i ekonomskog opterećenja društva mentalnim bolestima. Iz pokazatelja bolničke statistike, tvrde dalje, proizlazi da su mentalne bolesti, posebno depresija, sve veći problem s obzirom na rast stope hospitalizacija.

„Stopa hospitalizacija zbog depresije u Republici Hrvatskoj udvostručila se u posljednjih petnaest godina. Mentalni poremećaji vodeći su po broju dana bolničkog liječenja. Najveći broj dana bolničkog liječenja ostvaruju oboljeli od shizofrenije. Gorući je društveni problem u Republici Hrvatskoj i visoka stopa suicida“, striktno se navodi u dokumentu, ali ti svi podaci nisu bili dovoljni Vladi, Ministarstvu zdravstva, a ni Ministarstvu obrazovanja da se pomaknu s mrtve točke.

Ilustracije radi, pao je broj kreveta za smještaj mentalno oboljelih u bolnicama, dnevne bolnice nemaju još dostatne kapacitete, a broj mobilnih timova – koji su se prema tom dokumentu trebali uspostaviti – ostao je na nuli.

Tako se na 15. stranici dokumenta nalazi tablica iz koje proizlazi da je broj kreveta na odjelima psihijatrije u općim bolnicama sa 620 1995. godine spao na svega 360 kreveta 2019. godine, odnosno, u te 24 godine smanjio se za 260 kreveta. No smanjio se i broj kreveta u specijalnim psihijatrijskim bolnicama koje su 1995. imale 3643 mjesta, a 2019. tek 2416, odnosno, čak 1227 ili oko 30 posto manje.

Administracija Andreja Plenkovića, resorno donedavno predvođena ministrom zdravstva Vilijem Berošem kojeg je USKOK nedavno uhitio pod sumnjom da je bio glava koruptivne hobotnice koja je isisavala novac iz zdravstvenog proračuna, propustila je provesti ključne preporuke Europske komisije u području zaštite mentalnog zdravlja. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

No u istom dokumentu, na stranici 16, navodi se: „Prosječno trajanje bolničkog liječenja psihijatrijskih bolesnika smanjuje se u svim tipovima bolničkih ustanova osim u specijalnim psihijatrijskim bolnicama.“ Drugim riječima, nema opravdanja za smanjivanje broja kreveta u psihijatrijskim bolnicama.

Štoviše, liječnici s kojima je Nacional razgovarao upozorili su da Hrvatska ne raspolaže ni s dovoljnim brojem psihijatrijskih bolnica. U Hrvatskoj djeluju samo Klinika za psihijatriju Vrapče i specijalne bolnice, Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot Popovača“, Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb „Sveti Rafael Strmac“, Psihijatrijska bolnica Ugljan te Psihijatrijska bolnica Rab, kao i Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež koja je trenutno raseljena i raštrkana zbog potresa.

Hrvatska 2022., izuzev pilot projekta, nije imala nijedan mobilni tim, što je jedna od najvažnijih preporuka Europske komisije u borbi za zaštitu mentalnog zdravlja. Ministarstvo zdravstva Strateškim okvirom zadalo si je cilj do 2030. imati 30 mobilnih timova koji će zbrinuti 15.000 korisnika i 30 stručnjaka uključenih u mobilne timove. No još je posve daleko od toga jer taj model uopće nije zaživio.

Zanimljiv je i podatak o broju prisilno hospitaliziranih osoba. U dokumentu se navodi da je broj prisilno hospitaliziranih osoba, prema dostupnim podacima za 2018. godinu, iznosio 1020 osoba, a cilj je do 2030. smanjiti taj broj na manje od 900. Ali teško je iz Vladinog dokumenta razumjeti kako bi se to trebalo postići – jer taj dokument izgleda više kao lista želja nego kao neka ozbiljna provedbena strategija.

Službeno je zabilježen nedostatak sustavne podrške zaštiti mentalnog zdravlja mladih. Kao uopće i broj specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije koje Ministarstvo zdravstva odobrava na godišnjoj razini. U cijeloj Hrvatskoj postoji tek 49 specijalista dječje i adolescentne psihijatrije dok je broj specijalizanata 20.

Nacionalu su to otkrili ugledni hrvatski psihijatri koji su željeli ostati anonimni. I oni su upozorili da je upravo po preporukama Europske komisije 2022. donesen Strateški okvir zaštite mentalnog zdravlja do 2030., ali da gotovo ništa od zaključaka iz tog dokumenta nije provedeno.

Potvrđuje to i Izvješće pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter za 2023. godinu, koje je predano Hrvatskom saboru u ožujku 2024.

U tom izvješću, u poglavlju „Mladi“, navedeni su zabrinjavajući podaci. Jedan od osnovnih je da Hrvatska ima samo 49 specijalista dječje i adolescentne psihijatrije i da još uvijek nije donesen Akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih.

„Potrebe mladih u području mentalnoga zdravlja prepoznate su u strateškim dokumentima poput Strateškoga okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine i provedbenim dokumentima poput ranije spomenutog Provedbenog programa. Ipak, valja primijetiti kako Akcijski programi najavljeni Strateškim okvirom, među kojima su i Akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih, Akcijski plan za područja unaprjeđenja mentalnog zdravlja, prevenciju, rano otkivanje i liječenje mentalnih poremećaja te Akcijski plan za implementaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici, još nisu doneseni“, decidirano se navodi u Izvješću pučke pravobraniteljice.

Da je takav „Akcijski plan“ itekako potreban, svjedoče alarmantni podaci navedeni u tom izvješću o broju mladih s ozbiljnim depresivnim simptomima, simptomima anksioznosti, stresa, porastu broja mladih ovisnika o alkoholu i drogama, broju mladih nasilnika, ali i onih koji se samoranjavanju i, što je najgore, broju onih koji razmišljaju o samoubojstvu, planiraju ga ili su ga već pokušali izvesti.

„Istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta u Zagrebu tijekom školske godine 2022./23. na uzorku od 3261 učenika/ca drugih razreda srednjih škola iz Osijeka, Vinkovaca, Rijeke, Splita, Dubrovnika, Varaždina, Velike Gorice i Zagreba, pokazalo je da ih 21 % iskazuje ozbiljne depresivne simptome, 31 % simptome anksioznosti, a 17 % ozbiljne simptome stresa. Alarmantni su podaci prema kojima se čak 21 % namjerno samoranjava i nanosi si bol, isto toliko ih je barem jednom ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 14 % izradilo je plan samoubojstva, dok ih je sedam posto pokušalo počiniti samoubojstvo.

Pritom je zabilježen porast razine suicidalnosti u odnosu na prvi krug tog istraživanja provedenoga na istome uzorku godinu ranije. Dodatno, 77 posto tih učenika/ca konzumira alkohol, 49 posto se opija, a preko 20 posto upustilo se u nasilničko ponašanje poput udaranja druge osobe ili prijetnje nasiljem barem jednom tijekom života“, stoji u izvješću pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.

Nova ministrica zdravstva Irena Hrstić suočena je s kritikama da je prekoračila ovlasti kad je odlučila posjetiti ubojicu iz Prečkog te da je time potencijalno ugrozila istragu. FOTO: Josip Mikacic/PIXSELL

U tom izvješću ističe se i sljedeće: „Podaci u području promicanja i zaštite mentalnoga zdravlja mladih govore o nedostatno dostupnoj, sustavnoj podršci.“

Prema podacima koje su naveli, od svih mladih koji su sudjelovali u istraživanju Eurobarometra za RH, samo ih je devet posto primilo pomoć psihijatra, sedam posto psihologa, dok nitko nije naveo da je primio pomoć psihoterapeuta.

Takve su podatke potkrijepili i rezultatima još jednog istraživanja, koje je proveo Forum za slobodu odgoja u sklopu projekta „Let’s Talk – rodno osjetljiv pristup mentalnom zdravlju mladih”, koje je uz fokus grupe mladih obuhvatilo i intervjue sa stručnjakinjama/cima u području mentalnoga zdravlja mladih.

„Njime su identificirane prepreke poput dugog čekanja termina, koncentracije odgovarajućih ustanova u Zagrebu, nedostatnog financiranja podrške, manjka osoblja i ovisnosti o projektnom financiranju studentskih savjetovališta i udruga koje se bave mentalnim zdravljem“, upozorava se u izvješću pučke pravobraniteljice.

Podaci o nedovoljnoj dostupnosti zaštite mentalnog zdravlja za djecu i mlade ne čude s obzirom na dramatično upozorenje pučke pravobraniteljice:

„Konačno, godinama se upozorava i na manjak specijalista dječje i adolescentne psihijatrije, kojih je, prema Provedbenome programu razvoja dječje i adolescentne psihijatrije u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u RH za razdoblje 2023.-2024., u 2023. godini bilo 49, što nije dostatno za zadovoljavanje postojećih potreba, a neke ih županije niti nemaju.“

Zbog toga je pučka pravobraniteljica izdala Preporuku 37, koja glasi:

„Ministarstvu zdravstva, da poveća broj predviđenih specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije na godišnjoj razini.“

Ministarstvo zdravstva se dok mu je na čelu bio Vili Beroš, uhićen u aferi s preplaćenom kirurškim robotima, potpuno ignorantski odnosilo prema tom problemu pa su do kraja 2024. umjesto preporučenih 15 do 20 specijalizacija godišnje, raspisali samo 10 specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije.

U Izvješću se navodi i da Provedbeni program predviđa uspostavu Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači kao bolničke ustanove na nacionalnom nivou za prisilni smještaj i liječenje neubrojivih maloljetnih osoba, što je pučka pravobraniteljica pozdravila jer je na isti problem upozorila i u svom izvješću za 2021. godinu.

„S druge strane“, istaknula je, „unatoč prijedlogu koji je u javnome savjetovanju iznijelo Hrvatsko društvo za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri Hrvatskome liječničkome zboru, da se na razini RH u sljedećih pet godina predvidi raspisivanje petnaest do dvadeset specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije godišnje, dokument kao ciljnu vrijednost za kraj 2024. godine predviđa dodatnih deset specijalizacija.“

Od pozitivnih stvari navela je da se kroz godinu provodio niz inicijativa važnih za zaštitu mentalnog zdravlja, poput uspostave psiholoških timova u Domu zdravlja Zagreb-Istok i Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, provedbe programa PoMoZi Da među odgojno-obrazovnim radnicama/cima, pokretanja programa probira/ranog otkrivanja rizika za mentalno zdravlje školske djece, kao i pokretanja edukacija stručnjaka iz područja zaštite mentalnog zdravlja i školske medicine o jačanju roditeljskih kompetencija u zaštiti mentalnog zdravlja djece.