Nacional je dobio uvid u pritužbu koju je zagrebačka odvjetnica Višnja Drenški-Lasan proteklog tjedna podnijela Europskoj komisiji, nastavljajući time jednogodišnju borbu odvjetnika u kaznenim postupcima protiv odredaba Zakona o kaznenom postupku koje im, prema njihovim tvrdnjama, osporavaju pravo na godišnji odmor jer im ne ostavljaju dva tjedna u kolovozu u kojima ne bi morali provjeravati službenu elektroničku poštu i zbog sudskih rokova pisati odvjetnička pismena. Odvjetnica Višnja Drenški-Lasan u ožujku prošle godine zbog istog je razloga Ustavnome sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti i za privremenom obustavom važenja tog zakonskog članka, a obratila se i pučkoj pravobraniteljici, ali učinjeno nije ništa, pa je odlučila poslati pritužbu i Europskoj komisiji, u kojoj tvrdi kako je postojećim zakonskim rješenjem, odnosno člankom 172a Zakona o kaznenom postupku, “odvjetnicima koji su samozaposlene osobe povrijeđeno pravo na godišnji odmor”.

“Sustav nam se pokazuje dvoličnim: govorimo o važnosti obitelji i djece i da želimo povećati broj stanovnika, a s druge strane poslodavci ‘jašu’ na zaposlenicima da rade 24 sata. Ali ljudi moraju provesti vrijeme s obitelji i djecom. Negdje treba povući granicu i reći: ‘Hajdemo uspostaviti pravednu ravnotežu’”, objasnila je u nedjelju u izjavi za Nacional odvjetnica Višnja Drenški-Lasan, objašnjavajući svoju odlučnost da se izbori protiv onoga što naziva diskriminacijom odvjetnika u kaznenopravnim postupcima u odnosu na odvjetnike u građanskome pravu, o čemu je Nacional pisao još u lipnju prošle godine. Još tada su odvjetnici koji se bave kaznenim pravom pokrenuli pobunu zbog novog Zakona o kaznenom postupku koji ih stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na odvjetnike koji se bave isključivo parničnim postupcima, i to zato što im onemogućava odlazak na godišnji odmor. Naime, izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku iz 2022. godine propisan je način dostave odluka i dopisa odvjetnicima koji zastupaju okrivljenike u kaznenim postupcima putem sustava e-komunikacije i propisano je da oni sve te odluke i dopise moraju podići u roku svega osam dana, ali i bez ikakve ljetne pauze. Nasuprot tome, odvjetnicima koji se bave parničnim postupkom Zakonom o parničnom postupku propisan je rok za podizanje odluka u sustavu e-komunikacije u roku 15 dana, a također je zakonom uređena i svojevrsna ljetna stanka pa tako rokovi za žalbu u parničnim postupcima ne teku od 1. do 15. kolovoza kada većina odvjetnika koristi godišnji odmor.

Odvjetnica Višnja Drenški-Lasan u ožujku prošle godine zbog istog je razloga Ustavnome sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti i za privremenom obustavom važenja spornog zakonskog članka. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Ministarstvo pravosuđa pak tvrdi kako je, u odnosu na parnične postupke, u kaznenima propisan dvostruko kraći rok za podizanje pismena zato da bi se “spriječilo odugovlačenje postupka”. U odgovoru koji je Ministarstvo pravosuđa ministra Ivana Malenice u lipnju prošle godine poslalo Nacionalu stoji, među ostalim, i ovo: “Pri razmatranju prikladnog roka protekom kojeg se presumira dostava, uzimana je u obzir okolnost kratkih rokova, primjerice vezanih za odluke o oduzimanju slobode, zbog čega se razlozi za propisivanje dužeg roka za preuzimanje pismena iz elektroničkog poštanskog pretinca, ako se žalba podnosi u roku od tri dana od dana dostave odluke, neće moći obrazložiti.”

U tekstu objavljenom 10. lipnja 2023., Nacional je izvijestio kako je Višnja Drenški-Lasan Ustavnom sudu podnijela Prijedlog za ocjenom ustavnosti odredaba Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na rokove za dostavu odluka putem e-komunikacije i prijedlog da se privremenom mjerom, do odluke Ustavnog suda, navedena odredba obustavi od primjene. Osim toga, Uredu pučke pravobraniteljice podnijela je prijavu za diskriminaciju, a najavila je i spremnost, uz podršku kolega odvjetnika, obraćanja sve do Europske komisije i Europskog suda za ljudska prava.

Sada je to i učinila, jer postojeće odredbe nisu promijenjene, pa je Višnja Drenški-Lasan proteklog tjedna poslala službenu pritužbu Europskoj komisiji. U dokumentu, među ostalim, navodi kako članak 172a Zakona o kaznenom postupku “propisuje da će se smatrati da su sudske odluke ili dopisi dostavljeni istekom osmog dana od dana zaprimanja u sigurnosni elektronički poštanski pretinac primatelja što se smatra neposrednom dostavom. U stvarnosti to znači da od tog trenutka počinju teći rokovi za izjavljivanje pravnih lijekova.”

Višnja Drenški-Lasan tvrdi kako je “tim zakonskim rješenjem odvjetnicima koji su samozaposlene osobe povrijeđeno pravo na godišnji odmor jer isti moraju 365 dana u godini biti vezani na elektronički poštanski pretinac, a sve kako ne bi svojim propustom počinili štetu stranci koju zastupaju.” “Navedenim zakonodavnim rješenjem povrijeđeno je pravo koje se štiti člankom 31. Povelje Europske unije o temeljnim pravima koje pravo svakom radniku garantira radne uvjete kojima se čuva njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo i pravo na ograničenje najduljeg radnog vremena, na dnevni i tjedni odmor te na plaćeni godišnji odmor. Navedeno zakonodavno rješenje protivno je i članku 2. Europske socijalne povelje te Direktivi 2003/88 EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenog 2003.”, tvrdi odvjetnica u pritužbi, dodajući i kako takva odredba ima i šire posljedice nego što su problemi odvjetnika s godišnjim odmorom. “Tu nije riječ samo o uskraćivanju prava na godišnji odmor, nego i na uskraćivanju prava okrivljeniku da ga brani odvjetnik kojeg odabere”, izjavila je za Nacional. Još u Nacionalovu tekstu iz lipnja prošle godine Višnja Drenški-Lasan upozorila je kako u pitanje dolazi kvaliteta obrane okrivljenika: “Općepoznata je činjenica da kazneni postupci, pogotovo oni iz nadležnosti USKOK-a, traju dugo i da je riječ o najsloženijim predmetima i najobimnijim predmetima koji dosegnu i desetke tisuća stranica – primjerice, samo presuda u predmetu kolokvijalno nazvanom Agram ima oko 550 stranica. U takvoj situaciji, uz pretpostavku da je okrivljenik pristao da mu žalbu piše drugi odvjetnik dok je njegov branitelj na godišnjem odmoru, nemoguće je naći odvjetnika koji bi na to pristao zato što u roku za izjavljivanje žalbe ne bi mogao ni pročitati predmet, a kamoli napisati žalbu. Upozoravamo na činjenicu da svaki okrivljenik ima pravo na izabranog branitelja u kojeg ima povjerenja, koji mu je bio na raspravama i koji poznaje njegov predmet, pa se ne može očekivati da će u situaciji kada je potrebno pisati žalbu ili neki drugi pravni lijek pristati da mu žalbu na presudu piše neki drugi odvjetnik.” Baš takav problem iskrsnuo je odvjetnici Višnji Drenški-Lasan u vrijeme prošlogodišnjega godišnjeg odmora. “U vrijeme kad sam lani trebala ići na odmor, stigle su mi tri presude. Na svu sreću, bile su oslobađajuće, pa nije trebalo pisati žalbu. Ali isto su tako mogle biti i osuđujuće i kako bih tada koristila godišnji?” pita se Višnja Drenški-Lasan.

Ministar pravosuđa Ivan Malenica donio je zakon kojim je propisan način dostave odluka i dopisa odvjetnicima koji zastupaju okrivljenike u kaznenim postupcima. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

U pritužbi Europskoj komisiji ona navodi kako je “navedenim zakonodavnim rješenjem povrijeđeno pravo koje se štiti člankom 31. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (…), koje pravo svakom radniku garantira radne uvjete kojima se čuva njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo i pravo na ograničenje najduljeg radnog vremena, na dnevni i tjedni odmor te na plaćeni godišnji odmor.” Navedeno zakonodavno rješenje, tvrdi dalje Višnja Drenški -Lasan, “protivno je i članku 2. Europske socijalne povelje te Direktivi 2003/88 EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenog 2003.” Višnja Drenški-Lasan u svojoj pritužbi objašnjava kako “zakonodavac nije predvidio vremenski period u tijeku kalendarske godine u kojem neće teći rokovi za izjavljivanje pravnih lijekova ili poduzimanje drugih radnji, odnosno vrijeme u kojem se neće smatrati da je dostava pismena suda nakon proteka zakonom propisanog roka od 8 dana obavljena. Zbog navedenog odvjetnik tijekom svih 365 dana mora provjeravati svoj elektronički pretinac, neovisno o tome koristi li godišnji odmor ili ne, jer se po isteku osmog dana od dana primitka pismena u elektronički pretinac smatra da je ono dostavljeno te počinju teći rokovi za poduzimanje procesnih radnji (…)”. Odvjetnica zaključuje kako odvjetnici zbog takvog rješenja “nemaju više ni božićne ni novogodišnje praznike, ni godišnji odmor jer moraju pisati žalbe i druge podneske kako za stranku ne bi nastupila šteta”. Odvjetnica u pritužbi podsjeća kako je “elektronska komunikacija prisutna i u drugim državama članicama EU te neke od njih imaju i sudske praznike tijekom kojih se ne vrše dostave, osim najhitnijih pismena, i time omogućava svim sudionicima kaznenog postupka da ostvare svoje pravo na godišnji odmor.”

Na pritužbu Europskoj komisiji Višnja Drenški-Lasan odlučila se nakon što u Hrvatskoj dosad nisu uspjeli drugi legalni načini odvjetničke borbe za dva tjedna mirnog godišnjeg odmora. Ona je, naime, 9. ožujka prošle godine Ustavnom sudu uputila prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 19. i 45. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, kojim je u ZKP uveden sporni članak 172a, s prijedlogom za donošenje privremene mjere obustave primjene tih članaka zakona. Na upit Nacionala iz lipnja prošle godine, Ustavni sud odgovorio je kako o donošenju privremene mjere “nije u mogućnosti dati traženi odgovor” te da će “odluku o zahtjevu odnosno prihvaćenom prijedlogu donijeti u pravilu u roku od godinu dana. Odluka u navedenom ustavnosudskom postupku planira se donijeti do kraja godine.“

‘Konvencijsko i europsko pravo je iznad zakona RH, a ZKP u ovom obliku kosi se s Direktivom, Poveljom EU-a o temeljnim pravima i Europskom socijalnom poveljom’, kaže Višnja Drenški-Lasan

Odluka do kraja prošle godine nije donesena, a Višnja Drenški-Lasan strahuje da u dogledno vrijeme neće ni biti: “Privremenu mjeru nismo dobili, a Ustavni sud dosad nije ništa poduzeo. Predmet je u radu, trebao bi biti riješen u godinu dana. Ali to se bliži, brzo će godina, a ništa se ne pomiče; idu izbori, raspuštanje Sabora, a uskoro i izbor novih ustavnih sudaca… Bojim se da će spis završiti u ladici i da neće biti riješen. Po meni, spomenuti propis protivan je pravu EU-a i zato sam smatrala nužnim da se obratim Europskoj komisiji”, objasnila je za Nacional Višnja Drenški-Lasan. Ona je i pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter podnijela prijavu zbog diskriminacije odvjetnika u kaznenim postupcima. Iz pravobraniteljičina ureda odgovorili su kako su “otvorili predmet”, ali “ne vode ispitni postupak jer nisu u mogućnosti postupati s obzirom na to da je pitanje na Ustavnom sudu.”

Višnja Drenški-Lasan predvidjela je za Nacional kako bi EK mogla reagirati na njezinu pritužbu. “Više je razina instrumenata. Pretpostavljam da će najprije od mene zatražiti obavijesti, poput dokumentacije na koju sam se u pritužbi pozvala. Potom treba utvrditi je li problem u njihovoj domeni, a potom postoji više mogućnosti djelovanja, od diplomatskih kontakata, stručnih upozorenja i službenih mišljenja, pa sve do krajnje mjere, pokretanja postupka pred Sudom Europske unije”, kazala je, osnažujući dodatno svoju argumentaciju: “Ja sam građanka Europe i Hrvatske. Ustavne odredbe su jasne, hijerarhija prava je jasna, načelo vladavine prava je jasno: konvencijsko i europsko pravo je iznad zakona Republike Hrvatske, a ZKP u ovom obliku kosi se s Direktivom, Poveljom EU-a o temeljnim pravima i Europskom socijalnom poveljom”.

Višnja Drenški-Lasan podnijela je prijavu i pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter zbog diskriminacije odvjetnika u kaznenim postupcima. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL