Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever u srijedu je izrazio bojazan da bi se Vlada mogla poslužiti preporukama Europske komisije (EK) kao argumentom za promjene u mirovinskom sustavu već ove godine, odnosno da će povećati penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu i ubrzati pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina.

NHS se protivi izjednačavanju dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene, uzimajući u obzir trenutni položaj žene u hrvatskom društvu. To bi se sada, kaže Sever, moglo ubrzati tako da bi već 2028. i muškarci i žene punu starosnu mirovinu stjecali sa 67 godina, a što je bio prijedlog Vlade Tihomira Oreškovića.

Na konferenciji za novinare Sever se očitovao na prijedlog reformskih mjera u okviru Nacionalnog programa reformi 2017. vezanih uz najavljene promjene u mirovinskom sustavu. Taj program Vlada do 15. travnja treba dostaviti EK-u, koji od Hrvatske očekuje provedbu odgađanih strukturnih reformi u cilju održavanja gospodarskog rasta.

Izrazio je bojazan da će izvješće EK-a Vladi poslužiti kao argument za “nepotrebne i za građane nepovoljne promjene u mirovinskom sustavu”, do kojih će doći već ove godine s obrazloženjem da je pritisak mirovina na proračun neodrživ.

Pri tome se, kaže, zanemaruju projekcije Ekonomskog instituta (2006.) i izvještaj EK-a o utjecaju starenja stanovništva na ekonomske projekcije u zemljama članicama EU-a za razdoblje od 2013. do 2060., po kojima se za Hrvatsku do 2060. predviđa smanjenje udjela izdataka za mirovine u BDP-u.

“Upravo je u Hrvatskoj, među svim članicama EU-a, to smanjenje udjela izdataka za mirovine najizraženije. Stoga se dugoročne projekcije ne mogu koristiti kao argument za ubrzanje prijelaznog razdoblja za izjednačavanje dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu, kao ni za podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu”, poručuje Sever.

A penalizacija za pet godina raniji odlazak u starosnu mirovinu mogla bi se povećati sa sadašnjih 20,4 posto na 25 posto, kaže Sever koji to smatra neodrživim u vrijeme malih mirovina, kakve su danas u Hrvatskoj.

Takvo novo trajno umanjenje mirovina ozbiljno bi ugrozilo umirovljeničku egzistenciju, a hrvatski umirovljenici već sada su među najsiromašnijima u EU-u, upozorio je.

“Radnici u velikom broju zanimanja, primjerice u graditeljstvu i brodogradnji, neće moći raditi do zakonske dobi za umirovljenje od 67 godina, što će rezultirati prijevremenim umirovljenjem i trajnim umanjenjem mirovine”, kaže Sever.