Po dogovoru o sastavljanju vlade, svjedočit ćemo drugoj konstituirajućoj sjednici Sabora koju će Milanović kao predsjednik sazvati. Prvi puta je to bilo sredinom 2020., kada verbalni rat između tehničkog premijera Andreja Plenković i predsjednika Zorana Milanovića nije bio ni blizu ovakve razine koju gledamo u zadnje vrijeme.

Te 2020. godine, nakon što je Plenković prikupio potpise 76 zastupnika, što mu je bilo dovoljno kako bi dobio mandat za sastavljanje Vlade, oba su čelnika obavila protokol, razgovarala iza zatvorenih vrata te se zatim zajednički obratili novinarima.

Plenković je tada izjavio i da je predsjednik Republike u dogovoru s njim i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem odlučio o datumu konstituirajuće sjednice. Nezamisliva je to situacija u današnje vrijeme kada Plenković ne može niti u jednom svom obraćanju Milanovića ne opisati kao “kršitelja Ustava”, a i pitanje je kako bi izgledali razgovori iza zatvorenih vrata.

No, na njihovu sreću, oni nisu nužni to napraviti, piše Novi list.

U Ustavu se tako navodi samo da predsjednik »povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika«.

Plenković, shodno tome, može postati mandatar i bez osobnog kontakta s Milanovićem, a čitava procedura se može odraditi na razini predstojnika njihovih ureda.