Ovih se dana društvenim mrežama proširio apel hrvatskim radijskim stanicama koji je pokrenuo glazbeni portala Ravnododna.com s ciljem da se senzibilizira javnost, ali ponajprije glazbeni urednici i vlasnici radijskih postaja da postoji glazba i izvan estradnih okvira jer, kako tvrde, ovo je vrijeme kada bi se trebao otvoriti televizijski i radijski eter i onim glazbenicima kojima su zanemareni.

Proglašenjem globalne pandemije koronavirusa i uvođenjem mjera za borbu protiv nje postalo je jasno da se život promijenio iz temelja. Nekima više, nekima manje, a muzičarima pogotovo. Njima i drugima uključenim u muzički biznis propali su koncerti, ne mogu snimati, klubovi su zatvoreni, nestalo je puno toga što je omogućavalo egzistenciju. Velike estradne zvijezde, iako ne mogu nastupati širom Hrvatske i u regiji, i dalje mogu računati na pristojan dobitak od tantijema emitiranja njihovih pjesama na 150 radijskih postaja u Hrvatskoj. Barem oni koji su na sceni više od 30 godina i čije pjesme se uglavnom neprestano vrte tih tridesetak godina u hrvatskom eteru. S druge strane nalaze se brojni muzičari koji stvaraju muzika izvan estradnih okvira i kojima se pjesme uglavnom ne emitiraju na radiju. Među njima je nemali broj onih koji pune klubove i od toga žive. Ne stvaraju mainstream muziku prisutnu u hrvatskom eteru, već su svoj kreativni izraz pronašli u hip hopu, rocku, trapu, elektronici, jazzu ili već nekom drugom žanru. Oni su se doista našli u velikim teškoćama svjesni da duže vremena neće moći ostvariti ni kune prihoda od nastupa, ali ni kune prihoda od tantijema jer se njihove pjesme, unatoč suprotnom mišljenju, ne emitiraju u hrvatskom eteru.

Reagiralo je i Hrvatsko društvo skladatelja i objavilo priopćenje:

“Glazbenici, autori, glazbena industrija i s njom povezane djelatnosti, kao i poslovanje glazbenih udruga u Hrvatskoj, značajni su segmenti kreativnih i kulturnih industrija koje doprinose i gospodarstvu zemlje. Svi zajedno ozbiljno su pogođeni aktualnom krizom uzrokovanom epidemijom koronavirusa – otkazani su svi koncerti, festivali, priredbe, zatvoreni su ugostiteljski prostori, klubovi, koncertne dvorane i hoteli. Taj ekosustav kreativne industrije je doslovno preko noći ostao bez uobičajenog priljeva sredstava neophodnih za održavanje i osiguravanje egzistencije kreativaca i njihovih obitelji. Sustav kolektivne zaštite autorskih i srodnih prava do daljnjeg je jedini siguran izvor prihoda za desetke tisuća glazbenika, autora i izvođača u Hrvatskoj. No otkazivanje koncertnih događanja i zatvaranje ugostiteljstva ima itekako negativne efekte na funkcioniranje tog sustava koji ionako trenutno posluje u otežanim uvjetima, radom od kuće. Hrvatsko društvo skladatelja uputilo je putem inicijative HUP-a prijedlog pet mjera kojima Vlada Republike Hrvatske i nadležna ministarstva mogu utjecati na saniranje štete u glazbenom sektoru kulturne i kreativne industrije i pomoći mu pri što bržem oporavku”. Zatražili su državno financiranje fondova za naknade izgubljenih prihoda od autorskih honorara. Zahtijevaju oslobođenje od plaćanja svih poreznih davanja na autorske tantijeme za sve vrijeme trajanja mjera zabrane rada korisnika glazbe, a svakako do kraja tekuće godine, oslobođenje od plaćanja (ili financiranje) svih davanja na plaće zaposlenika u kulturnoj industriji (poreza, doprinosa i prireza na dohodak) za sve vrijeme trajanja zabrane rada, kao i tri mjeseca nakon prestanka zabrane. Traže i suspenziju ili odgodu plaćanja poreza na dodanu vrijednost na sve glazbene proizvode i usluge te poticanje sektora kroz dodatne porezne i/li druge fiskalne olakšice nakon završetka krize. To su korisni zahtjevi, ali se najmanje tiču više stotina muzičara s nezavisne scene čije postojanje se ignorira.

Ti umjetnici i muzičari trudili su se i virtualnim putem stanovnicima Hrvatske olakšati život u izolaciji nudeći im svoje kreacije od kojih žive potpuno besplatno, da nam svima bude lakše i da lagodnije trpimo nevolju koja nas je zadesila. Apel je dosegnuo rekordnu čitanost na tom internetskom portalu i pokrenuo lavinu reakcija i akcija. Glavni urednik portala Ravnododna.com i autor teksta Zoran Stajčić povodom apela napisao je:

“Ovo je važno vrijeme da i urednici radio postaja shvate da možda ima i nekih drugih slušatelja. Ovo je vrijeme kad bi se trebala otvoriti vrata televizijskih i radijskih etera i onim glazbenicima kojima su dosad uglavnom bila zatvorena, jer to emitiranje donosi zaradu od tantijema. Ovo je vrijeme kad se mora ponuditi raznolikost, jer je hrvatska glazba ‘prokleto’ raznolika. Estradni bastioni su stvar prošlosti i ne smije se dozvoliti da u ovom vremenu samo estrada guta sva prava od emitiranja. Ovo je vrijeme kad bi bilo dobro da se uvede kvotni sistem emitiranja, posebno na postajama koje nose HRT-ov prefiks. Ne mogu više prolaziti one priče: ‘Ali naši slušatelji to ne slušaju’. Ne govorim to iz nekog autoritarnog staljinističkog kuta, već upravo iz kuta ponude i potražnje, jer glazba u eteru je poput robe na polici dućana. Ne može se govoriti da neka roba ne ide zato što je nema ili što nije izložena. Svaki trgovac će vam reći da ono što nije ponuđeno, to se i ne prodaje.”

Također je naglasio: “U ovom trenutku namjera ovog teksta je prvenstveno APEL za brojne radijske glazbene urednike da postanu svjesni bogatstva i raznolikosti onoga što se događa pod hrvatskim glazbenim nebom. Da su oni autori i glazbenici s najviše autorskog staža pred domaćom i stranom klupskom publikom u ovom trenutku najugroženiji i da nije trenutak za nastavak potpunog odbacivanja onog što se događa na cjelokupnoj sceni samo da bi se nastavili puniti džepovi estradnih klanova.”

Uz pomoć glazbene novinarke Ane Hotko predložio je listu od 101 pjesme hrvatskih izvođača koje se ne mogu čuti u eteru hrvatskih radijskih postaja koje smatraju dovoljno radiofoničnima da ih u eter može pustiti bilo koja od 150 radijskih postaja u Hrvatskoj. Među prvima je reagirala internetska radijska postaja Radio 808. Glazbeni kritičar i glazbeni urednik na radiju 808 Ilko Čulić izjavio je:”Mi smo reagirali odmah prije svega zato što se korpus glazbe koji vrti Radio 808 u najvećoj mjeri preklapa s inicijalnom listom 101 pjesme koja je predložena. Mislim da je taj apel trebao doći i ranije, ali se dogodila situacija koja je potaknula da krenu s tom inicijativom. Činjenica je da su svi muzičari ugroženi u ovoj situaciji, s tim da su neki više ugroženi od drugih.”

Njega smo pitali zašto se ignorira kompletna hrvatska nezavisna muzička scena: “Mislim da su tri razloga zašto se ignorira taj dio scene. Jedan je zato što je zvučna slika na tih 150 radijskih postaja u Hrvatskoj takva da se ovaj segment alternativne glazbe nema gdje uklopiti osim rijetkih izvođača koji mogu proći pod indie pop. Za puno njih nema prostora jer ispadaju iz zvučne slike. Drugi veći problem je što većina radijskih postaja više i nema glazbene urednike, već generirane playliste. Radi se s malim brojem naslova i nerealno je očekivati da na tim radijskim postajama uopće i postoje ljudi koji znaju što se događa na sceni. Riječ je o nedostatku informacija i nedostatku interesa. Treće je to da ne treba zanemariti ni lobiranje diskografskih kuća koje nude svoje takozvane komercijalne izvođače. To je nekoliko nesretnih okolnosti koje su se spojile u jednu.”

Apelu se u nekoliko dana odazvalo nekoliko radijskih postaja i brojni glazbeni portali koji su udruženim snagama krenuli na formiranje zajedničkih playlista jer se ispostavilo da su količina izvođača i deseterostruko više njihovih pjesama gotovo potpuno zanemareni u mainstream medijima. Apelu su se priključili i brojni glazbeni stručnjaci pa se za čas pojavila i lista 101 jazz pjesme koju je sastavio glazbeni kritičar Davor Hrvoj. Redakcija portala Hiphopunity.org predložila je svoju listu hrvatskih hip hop, trap i žanrovski srodnih hrvatskih pjesama. Uslijedila je i playlista elektronske glazbe koju je sastavila redakcija portala za elektroničku glazbu MixMag Adria, a potom i razne liste ponuđene svim radijskom urednicima u Hrvatskoj koju su počeli sastavljati novinari s glazbenih portala. Cilj je da se pomogne brojnim hrvatskim muzičarima koji su ostali bez prihoda, odnosno da što više radijskih postaja prihvati ponuđene playliste i razbije svoj mainstream program te uvrsti brojne žanrovske izvođače i njihove pjesme. Tako će za nekoliko mjeseci dio tih muzičara dobiti barem nešto novca od tantijema.

Zašto je stanje takvo i zašto je došlo do ovog apela pokušali smo saznati od Željka Švende, predsjednika Hrvatske udruge radijskih nakladnika (HURiN). Pitali smo ga zbog čega je većina hrvatskih radijskih stanica zatvorena za brojne domaće izvođače.

“Tvrdim da to nije točno. Eter velike većine hrvatskih radija je otvoren za emitiranje hrvatske glazbe. Kada govorimo o hrvatskim radijskim stanicama, tada ne govorimo samo o nakladnicima iz Zagreba, Splita i Osijeka. Oni čine samo oko 15 posto ukupnog broja radija. Iz vašeg pitanja vidljivo je da govorite o formatiranom modelu radiju, a nakladnici radija -članovi HURiN-a to nisu.”

Švenda je ukazao i na drugi problem:

“Ne mogu se složiti s vama o brojci koju ste iznijeli, ali možemo analizirati predloženu listu, odnosno ponuđeni popis izvođača i djela. Naime, 85-90 posto predloženog popisa autora i djela nema u fonotekama naših radija. Ako pjesme nema u fonoteci radija, ne može se ni emitirati. Zašto pjesme nema u fonoteci radija? Zato što pjesma nije dostavljena na radio. Ako glazbenik nema izdavača, tada bi trebao glazbeno djelo sam dostaviti ili se snaći na drugi način. Nikoga se ne zanemaruje, ali ako želite da se vaše djelo emitira na radiju, prvi je korak dostava na radio i unos u fonoteku, a dalje je na glazbenom uredniku radija. Mogu se javiti i nama u HURiN-u pa ćemo pjesme proslijediti našim članicama, odnosno radijskim stanicama.”

Iako je podržao apel, Čulić ipak misli da je on krivo adresiran. “Mislim da je HRT glavna adresa jer je javni servis. I ne treba zaboraviti da pretplatu na HRT plaćaju i glazbenici s estrade kao i glazbenici s nezavisne scene. Ako govorimo o ekonomskom momentu da i nezavisni glazbenici trebaju dobiti dio kolača, mislim da najprije treba ići na taj dio kolača koji je vrlo mjerljiv. Hrvatska radiotelevizija doznačuje ZAMP-u godišnje oko 40 milijuna kuna. To bi se sve trebalo riješiti kao što se to pokušalo 1999., kada je takozvana delegacija alternativne scene koju su činili Gordan Muratović Coki, Dubravko Ivaniš i pokojni Ante Perković otišla na izravne pregovore sa Ksenijom Urličić sa zahtjevom da se otvori prostor za glazbenike koji ne pripadaju struji Tončija Huljića, što je tada bilo vrlo aktualno. To je dalo određene rezultate. Mislim da bi otvaranje prostora za alternativnu nezavisnu scenu na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju bio najjači poticaj svim drugim medijima da primijete njeno postojanje.”

[adrotate banner=”19″]