Objavljeno u Nacionalu br. 812, 2011-06-07

SMRTONOSNA ZARAZA u Njemačkoj izazvala je paniku među potrošačima, ali i oštre zavade među europskim zemljama koje jedna na drugu prebacuju milijunske gubitke i odgovornost za žrtve

Jesu li za zarazu koja je u Njemačkoj odnijela više od 20 života odgovorne sirove klice? Premda za to još nije bio dan definitivni laboratorijski dokaz, njemačka je javnost s olakšanjem primila tu prvu konkretnu vijest o tome odakle bi mogla vrebati opasnost. Ljetne salate i sirovo povrće u Njemačkoj su već tjednima tabu: otkad se počela širiti bolest probavnog trakta, potrošači sve više ograničavaju prehranu, a nitko točno ne zna što se smije, a što ne smije jesti, dok su znanstvenici u dugoj potrazi za izvorom zaraze mogli davati tek općenite preporuke. Od početka svibnja u Njemačkoj je, prema posljednjim podacima berlinskog Instituta Roberta Kocha, 1526 osoba zaraženo bolešću probavnog sustava koju uzrokuje posebno opasan soj bakterije Escherichia coli (EHEC).

Zaraza je dovela do 21 smrtnog slučaja u Njemačkoj, 627 pacijenata u bolnici je s hemolitičko-uremičkim sindromom (tzv. HUS-sindrom). Najviše novih infekcija u jednom danu – 104 – zabilježeno je 22. svibnja, otkada se smanjuje broj novih zaraza po danu, no Institut upozorava da se to ne treba tumačiti kao povlačenje bolesti.

POSLJEDNJIH GODINA u Europi gotovo da nije bilo živežne namirnice koja prije ili poslije nije proglašena opasnom za zdravlje. Tako su i njemački potrošači prošli kroz uzbune oko kravljeg ludila, ptičje gripe ili lanjskog otkrića dioksina u jajima. Zahvaljujući i medijskoj prezasićenosti, u Njemačkoj se obično nakon nekoliko dana uzbune ustali određena kombinacija bojazni i fatalizma. I ovoga puta su vijesti o prva dva smrtna slučaja uglavnom primljene hladnokrvno, mnogima je izgledalo smiješno u zapadnoj Europi još se bojati mogućnosti smrti od dijareje, i to zbog – krastavca. Prva je sumnja, naime, bila da je uzročnik prenesen na kori krastavaca uvezenih iz Španjolske, što je poslije odbačeno. Javno se mnijenje u međuvremnu okrenulo. Jedan je razlog težina bolesti. Ova sorta bakterije napada krvožilni sustav i bubrege, pa je tok bolesti ponekad vrlo težak, praćen anemijom i neurološkim smetnjama poput smetnji u govoru, pareze, epileptičkih napada, pa sve do prestanka rada bubrega i smrti. Osim pitanja što bakteriju čini tako agresivnom, jedan od misterija zaraze jest i ta da češće napada žene – gotovo svi dosadašnji smrtni slučajevi odnose se na njih. Drugi je razlog za zabrinutost bio taj da se, unatoč intenzivnom i koordiniranom radu njemačkih instituta, dugo nije znalo odakle uzročnik dolazi. Ovoga vikenda javljeno je da bi izvor epidemije mogao biti u jednom uzgajalištu klica u okrugu Uelzen u Donjoj Saskoj. Premda za to još nije bilo laboratorijskog dokaza, indicije su pokazivale da je izvor ipak konačno pronađen. Ta tvrtka uzgaja različite klice koje se uglavnom konzumiraju sirove, kao dodatak salatama, a dostavlja ih dućanima i restoranima u Hamburgu i regijama s najviše oboljelih. Među njima je i restoran u Lübecku, čijih je 17 gostiju zaraženo EHEC-om, što je i bio početni trag koji je stručnjake doveo do te tvrtke.

RANIJE SE SMATRALO da se bakterija širi putem sirovog povrća, možda kontaminiranog kontaktom sa stajskim gnojivom, budući da se bakterija inače nalazi u izmetu preživača. Upozorenje na konzumaciju sirovih kllica ujedno je i prvo konkretnije, nakon što su stručnjaci posljednjih dana priznavali da je uputa da se ne jede sirovo povrće i da se u pripremi hrane održava visok stupanj higijene bila relativno uopćena. “Mogu jedino reći da se toga držim i u svojoj obitelji, pa se kod nas kod kuće povrće trenutačno jede samo kuhano”, rekao je medicinski direktor Sveučilišne klinike u Hamburgu u kojoj leži najviše pacijenata zaraženih EHEC-om, Jörg Debatin, priznajući istodobno da takva izjava može zadati udarac poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji. I zaista, po restoranima ljudi naručuju vrlo selektivno, kantine su iz ponude isključile sirovo povrće, sendviči inače ukrašeni kakvim uvelim listićem salate ovih su dana tužno prazni. “Već danima nitko ne naručuje salatu, a to nam je inače ljeti glavni izvor zarade. Ljudi se očito boje, sve je počelo bezazleno, sada povrće bacamo”, priča vlasnik talijanskog restorana u Kölnu, Aldo Ferraresso. Slično je i na tržnicama: cijene krastavaca i rajčica pale su na pola, ali baš kao i u velikim samoposluživanjima, povrće ostaje trunuti na velikim neprodanim hrpama. Potrošači se radije odlučuju za sigurnije krumpire, tikvice i sezonske šparoge – povrće koje se jede kuhano ili prženo. Uzročnik bi teoretski mogao biti u svakoj sirovoj živežnoj namirnici, ali rajčice, krastavci i salata bili su najsumnjiviji, jer su ispitivanja pacijenata pokazala da ih je 95 posto neku od te tri vrste sirovog povrća jelo u danima prije izbijanja bolesti. “Ispitujemo svakog pacijenta vrlo iscrpno, istražujemo gdje su namirnice kupljene, je li pacijent jeo u restoranu, što je radio prije izbijanja bolesti”, opisuje potragu Christina Frank iz tima epidemiologa pri Institutu Roberta Kocha, koji gotovo detektivskim metodama traži izvorište epidemije. “Iskristalizirala se relativno jasna slika da su oboljeli ljudi koji su pazili na zdravu prehranu i jeli natprosječno puno sirovog voća i povrća, i nešto manje mesa”, kaže Christina Frank.

PUT ŽIVEŽNIH NAMIRNICA zatim se prati do trgovine, pa do veletrgovca, do proizvođača i tako dalje – dugo bez rezultata. U slučaju da je izvor zaista u klicama iz Uelzena, to bi konačno moglo dovesti do prekidanja epidemiološkog lanca. Ranije se samo pretpostavljalo da se još uvijek aktivno izvorište nalazi negdje u sjevernoj Njemačkoj, budući da je ondje i centar zaraze. Uz to, gotovo svi slučajevi zaraze EHEC-om zabilježeni i u drugim europskim zemljama odnose se na ljude koji su nedavno bili u sjevernoj Njemačkoj – u 11 europskih zemalja riječ je o više od 70 infekcija i jednom smrtnom slučaju u Švedskoj. Dok stručnjaci traže načina da se zaustavi epidemija, sve više u prvi plan dolaze ekonomska pitanja. Prodaja svježeg povrća drastično je pala u cijeloj Europi, Rusija je zabranila uvoz povrća iz EU, a ton između Madrida i Berlina u jeku “rata krastavcima” sve je samo ne diplomatski. Kancelarka Angela Merkel osobnim je telefonskim pozivom španjolskom premijeru Joséu Luisu Rodríguezu Zapateru pokušala smiriti situaciju, ali on ipak najavljuje da će od Njemačke tražiti odštetu. Španjolski savezi poljoprivrednika idu korak dalje i tvrde da je prvotna analiza, koja je pokazala EHEC na španjolskim krastavcima, bila nestručna, a vicepremijer Alfredo Pérez Rubalcaba ne isključuje pravne korake protiv hamburških vlasti. Nekoliko dana nakon izbijanja zaraze u Hamburgu tamošnja senatorica za zdravstvo Cornelia Prüfer-Storcks obratila se, naime, novinarima riječima da je EHEC identificiran na dva španjolska krastavca. “Izvorište uzročnika je definitivno u Španjolskoj”, rekla je Prüfer-Storcks, iako je kasnije objašnjeno da se zapravo ne zna je li bakterija došla s krastavcima ili su oni kontaminirani tek u hamburškoj luci. Tjedan dana kasnije nove su analize pokazale da španjolsko povrće nije uzrok epidemije te da je na sumnjivim krastavcima, doduše, pronađen EHEC, ali ne uzročnik konkretnog tipa HUSEC41, odgovoran za njemačku epidemiju.

NO ZA ŠPANJOLSKE je proizvođače već bilo kasno: tržište za njihovo voće i povrće kolabiralo je diljem Europe. “Na internetskim forumima može se čitati kako bi Nijemce najbolje bilo gađati neprodanim krastavcima. Do toga vjerojatno neće doći, ali već se i meni dogodilo da mi je konobar u restoranu vrlo poantirano ponudio salatu od svježih krastavaca”, priča njemački novinar u Madridu Hans-Günter Kellner, koji ovih dana na vlastitoj koži osjeća animozitet prema Nijemcima. Uzgajivači su pred vrata njemačkog konzulata u Valenciji istovarili kamion neprodanog povrća, njihovi savezi tvrde da branša gubi oko 200 milijuna eura tjedno, ukupno je preko 150.000 tona španjolskog povrća u Europi ostalo neprodano. “Kriza krastavaca“ najteže je pogodila regiju Almería, koja praktički živi od poljoprivrede i koja se tek posljednjih godina oslobodila lošeg imidža koji ju je pratio. Ondašnje je povrće u Europi bilo na tapeti zbog pretjerane uporabe kemije, a sada se poljoprivrednici boje da se više neće osloboditi stigme da njihovo povrće nosi bolest. Kako bi cijelom svijetu pokazali da nije tako, španjolski političari, a među njima i ministrica poljoprivrede Rosa Aguilar, ovih dana demonstrativno žvaču krastavce pred TV-kamerama, no teško da će to baš spasiti ugled španjolskih proizvođača krastavaca.

POVRH SVEGA, svađa dolazi u nezgodnom trenutku u odnosima dviju zemalja. “Na Njemačku se već duže negativno gleda, iz Berlina dolazi malo previše ‘dobronamjernih’ savjeta o tome kako zaustaviti španjolsku ekonomsku krizu. Antipatija je kulminirala nedavnom izjavom Angele Merkel da bi južni Europljani trebali više raditi, imati manje slobodnih dana i kasnije ići u mirovinu”, navodi Kellner. Nije čudno stoga što je prošloga tjedna u dnevniku El País osvanula karikatura kancelarke Merkel koja na psihijatrijskom kauču pjevuši njemačku himnu, ali umjesto “Deutschland, Deutschland über alles” pjeva “Deutschland, Deutschland über… Spanien” – “Njemačka, Njemačka iznad – Španjolske”. I Nizozemska tvrdi da je prodaja povrća u Njemačku, njezino najvažnije izvozno tržište, gotovo stala, a situacija nije bolja ni za njemačke uzgajivače. Predsjednik Saveza poljoprivrednika Gerd Sonnleitner, kao i Španjolci, traži pomoć od EU i vlade, računajući da njemački poljoprivrednici tjedno gube oko 30 milijuna eura, dok su oni specijalizirani za krastavce ili salatu na samom rubu propasti. Dodatni je problem nastao kad je Rusija prošloga tjedna zabranila uvoz povrća iz EU. Bruxelles je korak nazvao “potpuno neproporcionalnim” i Rusiji predbacio kršenje pravila Svjetske trgovinske organizacije, što bi moglo otežati njezino primanje u WTO. I dok premijer Vladimir Putin pompozno objavljuje da neće dopustiti da njegov narod “truju krastavci ubojice”, u slučaju da prekid trgovine s ovim velikim uvoznikom potraje, to bi se u europskoj industriji hrane itekako moglo osjetiti.

U NJEMAČKOJ JE na Sveučilišnoj klinici u Münsteru razvijen brzi test za otkrivanje bakterije, zatim su znanstvenici iz Hamburga u suradnji s kineskom tvrtkom Beijing Genomic Institute dekodirali genom uzročnika HUSEC41, kako glasi njegova znanstvena oznaka. Direktor münsterskog Instituta i autor brzog testa, prof. Helge Karch, inače vodeći njemački stručnjak na ovom području, tvrdi da nije riječ, kao što se izvještavalo, o posve novom tipu bakterije, nego o hibridu. “Ovaj je tip već ranije zabilježen, ali je u svijetu iznimno rijedak”, kaže Karch. Bio je u igri i prije deset godina kad su od tog uzročnika u Kölnu oboljele dvije djevojčice, a prof. Karch je taj soj bakterije već istražio i opisao. “Otporan je na većinu antibiotika, lako preživljava napade kiseline u probavnom traktu i jače šteti bubrezima od ostalih tipova ove bakterije”, objašnjava Karch. Sad je prioritet pronaći slabu točku ove bakterije, a javnosti dati jasne upute kako dalje. Građani žele jasnoću – a upravo to stručnjaci u ovoj epidemiji dugo nisu mogli ponuditi, budući da nitko nije pouzdano znao što je potencijalno opasno, a što nije. Ako su za zarazu zaista krive klice iz Uelzena, njemački bi potrošači napokon mogli odahnuti.