NEZAPAMĆENO Veliki pomor dagnji u Malostonskom zaljevu. ‘More je skoro 30 stupnjeva, sve krepano. Ovako još nije bilo’

Autor:

10.03.2018., Malostonski zaljev, poluotok Peljesac - Uzgajanje skoljaka u Malostonskom zaljevu.  "nPhoto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćeno, gotovo 30 stupnjeva.

“Mi smo imali izmjereno 29,6 stupnjeva. Ne znam, međutim, u momentima siguran sam da je bilo i preko 30 stupnjeva”, kaže Vicko Lazić.

“Ne znam što uopće činiti. Prodaja mi je skroz smanjena i idem na neplaćeni godišnji. Šta da radim sad?”, očajan je Ivica Baćina.

“Kad vidiš kako je to bilo, to je bilo – Bože sačuvaj. Krepano, ne znaš što ćeš. Izvadiš pedeset kila, nemaš deset, petnaest da ti je ostalo. Ne znaš ništa”, govori Mila Prlaguzić.

Kamenice se još drže

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

Školjkari odvraćaju kupce, priželjkuju jugo da ohladi more

Školjkari od jutros vraćaju kupce. Kažu, prodaju hranu i žele da je potpuno zdrava. Ne žele zataškavati.

“Kažete ljudima kako je, i to je to. Ako bude sreće, bit će dostave u osmome mjesecu, a ako ne bude, dostave neće biti do daljnjega i to je tako kako je”, govori uzgajivač Antonio Prlaguzić.

Optimistično govore: Preživjet ćemo. Priznaju kako nikada više nisu priželjkivali jugo da ohladi more. 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.