Nacional je od više izvora bliskih upravljačkim strukturama HRT-a dobio informaciju da glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb razmatra više modela rješavanja komplicirane financijske situacije u kojoj se javni medijski servis nalazi već neko vrijeme, a koja se dodatno produbila zbog inflacije i energetske krize jer su svi troškovi poslovanja HRT-a drastično skočili, osim plaća koje su ostale ispod prosječne plaće u RH, zbog čega sada i sindikat počinje vršiti pritisak da se plaće usklade s inflatornim pritiskom. Samo troškovi struje HRT-u su narasli s 11,2 milijuna kuna na čak 48 milijuna kuna godišnje, prava prijenosa nogometnih i drugih utakmica skočila su 25 posto, a snimanje nekih serija iz vanjskih produkcija otkazano je u zadnji čas jer producenti tvrde da ne mogu više snimati serije po cijeni od milijun kuna po epizodi, koliko im se dosad plaćalo.

Zbog toga je jedan od izvora Nacionala ustvrdio da vodstvo HRT-a razmatra čak i da Vladi predlože povećanje TV pretplate, ali drugi izvor, bliži samoj Upravi i glavnom ravnatelju Švebu, to je demantirao rekavši kako je vodstvo HRT-a svjesno toga da povećanje pretplate ne bi dobro “sjelo” u javnosti niti bi do kraja riješilo njihove probleme. Zato razmatraju čak i finski model, to jest uvođenje posve drugačijeg modela plaćanja gdje bi se umjesto zastarjele pretplate po prijemniku, naplaćivala određena vrsta TV poreza kroz određeni mini postotak na primanja.

Etiketu HRT-a kao ‘državotvornog medija’ podložnog prevelikom utjecaju s Markova trga, nije negirao ni glavni ravnatelj Robert Šveb, koji je u intervjuu Nacionalu u ožujku ove godine priznao kako je ‘takva percepcija uvijek bila, a vjerojatno će uvijek i biti’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Druga informacija odnosila se na pripremu otkaza velikom broju radnika, no o tome trenutno nitko ne želi spekulirati. Međutim, izvor blizak vodstvu HRT-a rekao je:

“Tih nagađanja je oduvijek bilo, i o povećanju pristojbe i o otkazima, ali ništa se oko toga ne događa, a situacija oko HRT-a ista je kao i u svim javnim poduzećima zbog povećanja troškova struje i ostalog. Svjesni smo da teško možemo povećati pretplatu, a osim toga, takvu odluku ne donosi Uprava, već po zakonu Vladi predlaže Nadzorni odbor koji nadgleda poslovanje. Istina je da je financijska situacija problematična jer je sve poskupjelo, a plaće su male. Mi povećavati plaće ne možemo tako da je situacija izazovna, ali nisam siguran da će se ići u povećanje pristojbe. Analiziramo i razmišljamo što ćemo, ali puno prostora nema.”

Na pitanje može li Uprava predložiti Nadzornom odboru povećanje TV pretplate, taj izvor pojašnjava:

“Uprava HRT-a predlaže Nadzornom odboru u skladu sa zakonom. Činjenica je da u Zakonu o HRT-u postoji definirana visina pristojbe koja predstavlja određeni postotak, ‘najviše 1,5 posto’ visine prosječne plaće u Hrvatskoj. I sad, budući da pretplata nije dizana od 2010. godine, postoji dosta veliki raskorak između tog zakonskog rješenja i današnje visine pretplate. Ali onda, pak, s druge strane imamo situaciju da je u odnosu na bruto nacionalni proizvod, u Hrvatskoj RTV pristojba visoka u usporedbi s ostalim europskim zemljama. Gori od nas su jedino Rumunji koji imaju višu pristojbu u odnosu na svoj BDP. Tako da je Uprava svjesna toga da teško može ići na tu varijantu povećanja. S druge strane, sve poskupljuje. Ljudi žele gledati sport, a cijene prava na prijenose sportskih događanja odletjele su u nebo. Izazovno je i razmišlja se o svemu, ali još je prerano i sada neće biti nikakvih sličnih poteza”, otkrio je sugovornik blizak Upravi HRT-a.

Novi model pretplate Uprava HRT-a dogovarat će s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Uprava HRT-a, međutim, razmatra i promjenu cijene pretplate, ali i samog modela naplate, kao i prijedloga novog zakona o HRT-u, a oko svega toga Uprava komunicira s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek, ali i s ministrom financija Markom Primorcem, s Nadzornim odborom HRT-a i s Vijećem za elektroničke medije, to jest sa svim “čimbenicima”.

U kuloarima na HRT-u spominje se da bi se pristojba mogla dignuti čak i na iznos od 120 kuna, no Nacionalov visoki izvor s HRT-a to oštro demantira:

“Neeee, ma ne! Otkud im 120 kuna? Kad bismo se držali striktno zakona, onih 1,5 posto, s obzirom na to da je prosječna plaća u Hrvatskoj dosta narasla u zadnjih deset godina, mislim da bismo bili na nekih 140 kuna iznosa pristojbe. No to se mijenja čim Zavod za statistiku izbaci nove podatke. Ali problematika s pretplatom je ta da kad je 2010. bila kriza, Vlada je zabranila povećanje bilo kakvih javnih usluga. Normalno, od tada su sve javne usluge poskupjele, ali politički se nikad nitko nije usudio izvući tu blokadu i tako je to ostalo zacementirano na 80 kuna. Ali ostaje i to drugo pitanje: je li fer da mi povećavamo pretplatu?”

Maja Sever, prepoznatljivo lice HRT-a i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

Kako bi dočarao s kakvim se sve izazovima vodstvo HRT-a bori, jedan od izvora upozorio je na činjenicu velikog poskupljenja energenata. HRT je obvezan svake godine raspisati javnu nabavu za energente i struju kupuje na godišnjoj razini.

“Za prošlu godinu cijena struje bila nam je 11,2 milijuna kuna plus PDV, a sad smo završili natječaj na koji se javio jedino HEP, i to s cijenom od 42,8 milijuna kuna plus PDV – znači, 400 posto je cifra otišla gore. Četiri puta je struja poskupjela! Ni jedna normalna firma nema takve zalihe. A onda uz to poskupljuju sve usluge vanjskih dobavljača. Na primjer, sad nam se desilo da kako mi prema članku 11. Zakona o HRT-u 15 posto programskog budžeta moramo dati u vanjsku, nezavisnu produkciju, proveli smo javni poziv u kojem smo naveli da nam treba jedna serija humorističnog tipa u 12 nastavaka i da je budžet milijun kuna po epizodi, na primjer. I ponudili su nam da radimo drugu sezonu „Dnevnika velikog Perice“, s obzirom na to da je prva bila dosta dobra, i mi smo bili zainteresirani. Bio je natječaj za takav tip serije u kojem je bio predviđen budžet od milijun kuna po epizodi. Ljudi su se javili, natječaj je završen, međutim, dva dana prije potpisivanja ugovora oni su se javili da moraju odustati jer im je sve toliko poskupjelo da ne mogu više napraviti epizodu za milijun kuna. I sad smo odustali, ne možemo pregovarati o cifri, možemo jedino raspisati novi natječaj, ali ove godine ostali smo bez te serije. Takve se stvari događaju na dnevnoj bazi”, rekao je jedan od izvora upoznat s poslovanjem HRT-a.

Kao drugi, još opipljiviji primjer, taj je izvor naveo da su iz UEFA-e naveli da će biti raspisan natječaj za Ligu prvaka, a HRT ima prava do 2024. Međutim, promijenjeni su format i uvjeti natječaja, a s obzirom i na veći broj utakmica, cijena za prava prijenosa narasla je ak 25 posto. A riječ je o milijunima eura.

“Tako da, s jedne strane, cijene divljaju, a s druge u ovom trenutku imamo 2780 radnika, a prosječna plaća nam je daleko ispod državnog prosjeka. U Hrvatskoj je u svibnju prosječna neto plaća bila 7700 kuna, a kod nas je prosjek ispod 6500 kuna. Da ne kažem da imamo ljude koji imaju tako malu plaću da kad se dogodi mjesec bez putovanja, dobiju plaću ispod državnog minimuma, ispod minimalca. A zamislite da idemo tražiti povećanje pristojbe i da onda povećamo plaće, što sindikati, naravno, zahtijevaju. Sad imamo kolektivno pregovaranje, a sindikalci traže indeksaciju plaće u odnosu na inflaciju, što je logično jer ima ljudi koji stvarno ne mogu preživjeti s tom plaćom”, rekao je Nacionalov izvor.

Na HRT-u ističu da su, međutim, oni ostali jedina nacionalna televizija u hrvatskom vlasništvu.

“To je tema, a tema je i novi zakon o HRT-u, tema je uopće stanje tih javnih medijskih servisa u Europi. Svi imaju istu situaciju, radi se o tome da svi postavljaju pitanje treba li nam to uopće i zašto plaćamo pretplatu jer to kao nitko ne gleda. Mladi ne gledaju sigurno. Navike su drugačije. Ali na pitanje treba li nam to ili ne treba, ja mogu samo reći da nam treba, ali nitko to ne želi plaćati. Drugo pitanje je definicije baze za naplatu. Kod nas je baza još uvijek prijemnik, a istina je i to što je u subotu, u kolumni jednog svog suradnika, objavio Glas Istre, da mi ne možemo dokazati da netko ima prijemnik. Nismo mi policija i ne možemo donijeti nalog za pretres”, ističu s HRT-a.

Na pitanje znači li to da se i Uprava HRT-a slaže s tezom da je naplata po prijemniku zastarjela metoda, sugovornik blizak Upravi kaže:

“Istina, to je zastarjela metoda. Jer danas je i telefon prijemnik. Da ne govorimo o laptopima i tabletima. Tako da je to sve glupo i zastarjelo i to zna i Uprava. Uz to, HRT je opterećen tim silnim ovrhama. HRT je najveći ovršitelj u Hrvatskoj. Znači, postavlja se već na Upravi pitanje treba li taj cijeli sustav postaviti drugačije, jer u Europi ima i drugačijih primjera. To je i u Europi tema o kojoj se raspravlja. Primjerice, u skandinavskim zemljama, Finska je već uvela takav model, a uskoro bi trebali i Šveđani i Norvežani, oni su uveli porez za javni medijski servis koji plaća pojedinac ovisno o prihodu. To je jedan fer način, radi se o nekom sitnom postotku od primanja tako da onaj tko ima veću plaću plati više, a onaj tko ima malu penziju, plati manje. Ali su tako u Finskoj uspjeli proširiti bazu platiša i time je Yle, finska javna televizija, ostvario veći prihod. To je s jedne strane poštenije, a s druge nemaju više taj zastarjeli sistem da ljudima zvone na vrata. Taj porez ubire porezna uprava, ali on ne ide u državni proračun, nego na posebni račun medijskog servisa. To je, primjerice, jedan do modela. O svemu tome razgovara se u vrhu HRT-a”, otkriva taj sugovornik.

Druge sezone gledane serije ‘Dnevnik velikog Perice’ neće do daljnjega biti na HRT-u jer producenti serije nisu pristali na ponuđenih milijun kuna po epizodi. FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL, HRT

S druge strane, izvori s HRT-a podsjećaju na to da javna televizija ima i dosta zakonski definiranih davanja. Hrvatski film, ističu, financiraju dvostruko. Postoji zakonski definirani postotak od prihoda koje HRT mora davati HAVC-u, što iznosi više od 20 milijuna kuna godišnje, a onda još po spomenutom članku Zakona o neovisnoj produkciji, istim tim nezavisnim producentima HRT daje iznos koji se godišnje penje na oko 80 milijuna kuna. Što znači da HRT u tu kreativnu industriju od svog izravnog prihoda daje više od 100 milijuna kuna svake godine.

HRT također mora izdvajati oko 30 milijuna kuna godišnje za pluralizam medija, što uključuje radiostanice lokalnog tipa.

“Onda Vijeće za elektroničke medije raspisuje natječaj i financira emisije na, primjerice, Radio Banovini. To sve ide iz tih 80 kuna pretplate”, podsjeća taj izvor.

No HRT-u još uvijek ostaje mogućnost da pokuša povećati prihode od reklama, to jest od oglašavanja. To je, pak, posebna problematika. Naime, prije nekih 15-ak godina prihod od oglašavanja na HRT-u iznosio je oko 500 milijuna kuna, da bi danas došao do nekih 60 milijuna kuna. Za to postoji više razloga. Jedan je taj, kako neslužbeno objašnjavaju na HRT-u, što su se generalno smanjili budžeti za TV oglašavanje, a s druge taj što HRT ima ograničenje termina oglašavanja pa tako u udarnom terminu ne smije imati više od četiri minute oglašavanja u sat vremena, dok komercijalni mediji imaju 12 minuta.

‘Cijene divljaju, a HRT ima 2780 radnika, s prosječnom plaćom daleko ispod državnog prosjeka. U Hrvatskoj je u svibnju prosječna neto plaća bila 7700 kuna, a kod nas je prosjek ispod 6500 kuna’, kažu izvori s Prisavlja

“Plus toga, oni rade program koji je primamljiviji jer podilaze publici, a HRT ima milijun obveza koje mora ispoštovati kao javni medijski servis”, konstatirao je jedan od sugovornika blizak Upravi.

Na tezu kako to ne znači da taj program ne bi mogao biti kvalitetniji i zanimljiviji, izvor s HRT-a odgovara:

“Takvu tezu ima i glavni ravnatelj Šveb, on tvrdi da se sve može napraviti zanimljivije i kvalitetnije, ali često dobiva povratne reakcije tipa ‘ajde ti napravi emisiju o manjinama da ima gledanost kao neki hit na RTL-u. Ili religijski ili neki regionalni program’. No neke stvari se svakako mogu napraviti bolje i kvalitetnije, ali pitanje je koliko to sve skupa ima potencijala u povećanju prihoda. Uprava trenutno ne vidi neki preveliki potencijal u prihodima od marketinga. Iako ćemo ove godine ipak imati malo veće prihode upravo od marketinga, i to zato što imamo stvarno dobar program za jesen pa su i sponzori malo sretniji. Imamo Svjetsko prvenstvo u Kataru, vratili smo Hrvatsku nogometnu ligu, imamo neke dobre nove dramske serije poput ‘Metropolitanaca’, koja bi trebala biti dosta zanimljiva, a i još nekoliko serija.”

To ipak unosi barem malo optimizma u trenutno mračnu sliku HRT-a, koji je opterećen i brojnim drugim problemima, poput etikete “državotvorni medij” to jest medij podložan prevelikom utjecaju s Markova trga, koju ne negira ni sam glavni ravnatelj Robert Šveb. On je, naime, u intervjuu Nacionalu u ožujku ove godine priznao kako je “percepcija takva uvijek bila, a vjerojatno će uvijek i biti”. “Pritisci će uvijek postojati, i to ne samo politički. Postoje razne interesne skupine koje HRT vide kao svojevrsni plijen. Uvjeren sam da se jedino profesionalizmom, kvalitetom i vjerodostojnošću možemo braniti protiv takvih nastojanja”, kazao je tada Šveb.