Inicijativa “Sjeme je naše ljudsko pravo” u četvrtak je od saborskih zastupnika zatražila da ne podrže prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.
Tvrde, naime, prijedlog zakona nije izrađen u skladu s propisima i da će negativno utjecati na obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Porast troškova proizvodnje
Član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva Život i član Hrvatske poljoprivredne komore Robert Hadžić novinarima je rekao da naši poljoprivrednici traže odgodu donošenja zakona, ali i izmjenu nekih njegovih članaka.
Primjerice, traže izmjenu članaka 2. i 3. u kojem se definira sjeme s poljoprivrednog gospodarstva te članka 16. za koji traže potpuno izuzeće, smatrajući da to stavlja dodatni teret poljoprivrednicima.
Njime će, pojasnio je, najviše biti oštećeni ratari i proizvođači krumpira, jedine grane poljoprivrede u kojima smo samodostatni.
“Svaki ratar koji želi posijati pšenicu iz svojeg sjemena, to će sjeme morati biti certificiranog izvora i morat će ga voziti na doradu, što je ogroman trošak”, objasnio je Hadžić na konferenciji za novinare.
Inicijativa dalje navodi da će znatan porast troškova proizvodnje ugroziti i proizvođače u sektorima mesa i mlijeka gdje nam je samodostatnost oko 50 posto. Spomenuti proizvođači siju ratarske kulture za vlastite potrebe ishrane stoke.
“Loš prijedlog zakona”
Prijedlog zakona o sjemenu izravno negativno utječe na više od sto tisuća poljoprivrednih gospodarstava, poručili su iz inicijative.
Glasno opominju da prijedlog novog zakona o sjemenu krši pravo na očuvanje lokalnog sjemena. Ograničavanje poljoprivrednicima da sami uzgajaju sjeme dovest će do poskupljenja hrane i zatvaranjem brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).
Tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača Sunčana Pešak je kazala kako je tržište sjemena u svijetu vrlo koncentrirano i kontrolira ga svega sedam kompanija.
“Dok FAO naglašava važnost čuvanja sjemena na gospodarstvu kao i tradicijskih znanja o njegovom uzgoju te tvrtke nas uvjeravaju da ne znamo proizvesti sjeme i da bez njih ne možemo proizvesti hranu. To ne smijemo dopustiti”, kazala je Pešak.
Ponovili su da je Hrvatska ovisna o uvozu sjemena, a dodatno otežavanje uzgoja sjemena na gospodarstvima i povećavanje ovisnosti o uvozu smanjuje otpornost prehrambenog sustava u situacijama krize.
Inicijativu Sjeme je naše ljudsko pravo, navode, podržalo je 134 udruga poljoprivrednih proizvođača s više od 25 tisuća članova, a kasnije im se pridružilo još 30 tisuća zabrinutih građana, poljoprivrednika i predstavnika znanstvene zajednice.
Gotovo da nemamo autohtonih sorti
Podsjetimo, ministrica poljoprivrede Marija Vučković krajem prošlog tjedna je rekla da zakon nije prijetnja autohtonim hrvatskim sortama, niti ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.
“Propisana su izuzeća (…) koja se odnose i na ekološku proizvodnju i na one sorte koje će biti na nacionalnoj sortnoj listi kakvu sada nemamo, ali i na druge sorte koje nemaju uvjet za to. Želimo konačno djelom pokazati da brinemo o našim čuvanim autohtonim sortama kojih gotovo da i nema. Danas je svega 0,5 posto sjemena hrvatskog podrijetla. To je loše i to želimo popraviti”, rekla je ministrica Vučković.
Podržali prijedlog
S druge strane, donošenje novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja nedavno su poduprli Hrvatsko agronomsko društvo (HAD), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) te Društvo agronoma Osijek ističući važnost kvalitetnog sjemena za poljoprivrednu proizvodnju.
Smatraju da će novi zakon on donijeti poboljšanja za poljoprivredne proizvođače te kažu da nisu uočili nedorečenosti ili zabrane po pitanju proizvodnje vlastitog sjemena na vlastitom gospodarstvu za autohtone i tradicijske sorte.
Komentari