Nakon priznanja pogreške vezane uz količinu doze cjepiva koju je primala skupina dobrovoljaca, AstraZeneca se suočava s teškim pitanjima o svom cjepivu. Znanstvenici i farmaceutski stručnjaci naglašavaju da je AstraZeneca pogriješila u procjeni i zbog niza drugih nepravilnosti narušila povjerenje u cjepivo, navodi New York Times.

“Šef vodeće savezne inicijative za cjepivo u SAD-u prvi je otkrio da najperspektivniji rezultati cjepiva ne odražavaju podatke starijih ljudi, a američki stručnjaci su primijetili da rezultati istraživanja nisu jasni”, naglašava New York Times.

Cjepivo protiv covida-19 koje su razvili britanski laboratorij AstraZeneca i Sveučilište Oxford zahtijeva “dodatnu studiju”, rekao je u četvrtak generalni direktor kompanije nakon kritika na objavljene rezultate učinkovitosti.

“Sada kada smo, čini se, pronašli najbolju učinkovitost, moramo je potvrditi, dakle moramo provesti dodatnu studiju”, rekao je Pascal Soriot u intervjuu za agenciju Bloomberg. Rezultati te nove međunarodne studije “mogli bi se brže postići” jer znamo da je učinkovitost visoka i zato trebamo manji broj pacijenata, rekao je.

Soriot ne vjeruje da će to dodatno ispitivanje usporiti odobrenje cjepiva koje trebaju dati regulatori u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji, no za zeleno svjetlo američkih vlasti trebat će nešto više vremena.

Britanski laboratorij objavio je u ponedjeljak da je, na temelju velikih kliničkih ispitivanja u Velikoj Britaniji i Brazilu, cjepivo učinkovito prosječno 70 posto.

Međutim, iza tog prosječnog rezultata kriju se velike razlike između dva različita protokola. Tako je učinkovitost iznosila 90 posto za dobrovoljce koji su u prvom navratu primili pola doze, a zatim i cijelu dozu mjesec dana poslije, a za skupinu koja je u dva navrata primila cijele doze, također u razmaku od mjesec dana, učinkovitost je iznosila 62 posto.

Laboratorij je objavio da je ubrizgavanje pola doze u prvoj grupi rezultat slučajne pogreške, pa je samo 3000 pacijenata bilo povrgnuto takvom protokolu, no ipak ti rezultati govore da je takva shema izazvala bolji imunosni odgovor.

Međutim, kritike su se zaredale upravo zbog toga što je riječ o manjoj skupini dobrovoljaca te zato što je do otkrića došlo pogreškom.  Nadalje, prosječna dob skupine koja je primila pola doze nije iznad 55 godina, čime su isključene rizične skupine.

Nova studija trebala bi stoga ocijeniti djelotvornost cjepiva davanjem slabije doze.

Cjepivo AstraZenece ima prednost u odnosu na konkurente jer se koristi tradicionalnijom tehnologijom, pa je zato jeftinije i jednostavnije za skladištenje jer se može čuvati na temperaturi običnog hladnjaka, a ne pri krajnje niskim temperaturama kao što je slučaj cjepiva Moderne (-20 stupnjeva Celzijeviih), odnosno -80 za cjepivo Pfizer/BioNtech.

U ponedjeljak je AstraZeneca objavila da će brzo krenuti u proizvodnju 3 milijarde doza koje bi bile raspoložive 2021. Za usporedbu, Pfizer i njegov partner  BioNTech objavili su da će proizvesti 1,3 milijarde doza do kraja 2021.