Nakon što je Iran prošlog tjedna zasuo Izrael balističkim projektilima, a vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyhua najavila je odmazdu, svijet u grču čeka izraelski odgovor.

Strah posebno izaziva mogućnost da Izraelci napadnu iranska nuklearna postrojenja, što bi moglo voditi u znatno širi sukob od postojećeg , ionako veoma zapaljivog rata koji se trenutno vodi na Bliskom istoku. Osobito ako se uzme u obzir da su se Iran i nuklearna velesila Rusija, koja je zaglavila u ratu u Ukrajini, posljednjih godina jako zbližili.

Apokaliptični scenarij

Ipak, ako je suditi po pisanju New York Timesa, takav apokaliptični scenarij najvjerojatnije se neće dogoditi.

Naime, u analizi koju je poznati američki dnevni list objavio u ponedjeljak, ističe se kako je malo vjerojatno da bi izraelska odmazda mogla obuhvatiti i iranska nuklearna postrojenja, iako nije tajna da Izrael ovaj trenutak čeka već 22 godine.

Štoviše, dodaje se u članku, pitanje je i bi li takav eventualni napad bio uspješan bez američke pomoći, a čini se da SAD u ovom trenutku baš i ne pokazuje previše volje da podrži nešto tako riskantno.

Biden protiv mogućeg izraelskog napada na iranska nuklearna postrojenja

Bivši i sadašnji visoki izraelski dužnosnici u razgovorima priznaju sumnje o tome ima li Izrael sposobnosti nanijeti značajnu štetu iranskim nuklearnim postrojenjima. Uz to, proteklih dana dužnosnici Pentagona potiho su se pitali spremaju li se Izraelci na to sami, nakon što su zaključili da možda više nikada neće doživjeti trenutak poput ovog.

No, američki predsjednik Joe Biden ih je upozorio da ne napadaju nuklearna ili energetska postrojenja, rekavši da svaki odgovor treba biti “proporcionalan” iranskom napadu na Izrael prošlog tjedna.

I američki ministar obrane Lloyd Austin jasno je rekao svom izraelskom kolegi Yoavu Gallantu kako SAD želi da Izrael izbjegne korake odmazde koji bi rezultirali novom eskalacijom od strane Iranaca. Gallant bi se trebao sastati s g. Austinom u Washingtonu u srijedu, piše NYT.

Malo vjerojatno da će Izrael napasti iranske ‘nuklearne dragulje’

Stoga je vjerojatno je da će se izraelska odmazda protiv Irana za raketne napade usredotočiti na vojne baze, a možda i na neke obavještajne ili rukovodeće stranice, kazali su za NYT neimenovani dužnosnici.

Barem u početku, čini se da je malo vjerojatno da će Izrael krenuti u napad na iranske nuklearne dragulje, dodali su.

Tako se čini se da su ti ciljevi rezervirani za kasnije, ako Iranci eskaliraju vlastitim protunapadima, ocjenjuje NYT.

Bivši izraelski premijer zagovara gađanje iranskih nuklearnih postrojenja

Pa ipak, i u Izraelu i u SAD-u jačaju glasovi onih koji smatraju da Izrael treba iskoristiti sadašnji trenutak i napasti iranska nuklearna postrojenja, kako bi se spriječilo Iran da proizvede nuklearnu bombu, što je noćna mora ne samo za Izrael, nego i za Washington, primjećuje NYT.

“Izrael sada ima najveću priliku u 50 godina promijeniti lice Bliskog istoka“, napisao je nedavno na društvenim mrežama Naftali Bennett, tvrdokorni izraelski nacionalist i bivši premijer, koji je za sebe jednom rekao da je desnije od aktualnog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Dodao je kako “Izrael mora djelovati sada i uništiti iranski nuklearni program“.

No, američki dužnosnici, počevši od Bidena, pokrenuli su kampanju da ipak ne dođe do takvih napada. U Washingtonu, naime, strahuju da bi takvi napadi vjerojatno bili neučinkoviti te da bi mogli gurnuti regiju u rat širokih razmjera.

Trump za napad na nuklearna postrojenja

Unatoč tome, problem kako napasti Iran postalo je i jedno od pitanja u predsjedničkoj kampanji u SAD-u. pitanje kampanje. Tako je bivši predsjednik i republikanski kandidat za novog predsjednika Donald Trump ustvrdio je da bi Izrael trebao “prvo pogoditi nuklearno oružje, a za ostalo brinuti kasnije”.
To je pristup kakvog je Trump imao i kao predsjednik.

Uz to, u nedjelju je republikanski zastupnik u Zastupničkom domu Kongresa Michael R. Turner, inače, predsjednik obavještajnog odbora Zastupničkog doma, kritizirao Bidena u CBS-ovoj emisiji “Face the Nation”, rekavši da je “potpuno neodgovorno da predsjednik kaže da to nije na stolu, dok je prethodno bio rekao da je na stolu“, napominje NYT.

Iran od proizvodnje nuklearne bombe dijele dani?

U cijeloj priči postavlja se i pitanje bi li Izrael, u slučaju da napadne iranska nuklearna postrojenja, bio uspješan u takvoj akciji ili bi posljedica takvog napada bila samo to da Iran još više zavije velom tajne svoj nuklearni program?

Američki dnevnik pritom podsjeća kako je već 22 godine u središtu pozornosti Izraela, ali i SAD-a, postrojenje za nuklearno obogaćivanje Natanz u Iranu, koje je zakopano tri razine ispod zemlje u pustinji. Iran službeno opovrgava da posjeduje nuklearnu bombu, ali vlasti u Teheranu nastavljaju s projektom obogaćivanja urana.

Stoga stručnjaci strahuju da Iran sada već ima dovoljno goriva za tri ili četiri bombe te da bi bombu mogli proizvesti možda i samo nekoliko dana.

Pokušavali zaustaviti iranski nuklearni program diplomacijom i sankcijama, a ne ratom

U takvoj situaciji, dok bi samo gađanje Natanza vjerojatno bio lako ostvariv zadatak, sam taj čin predstavljao bi objavu rata Teheranu.

A SAD je u posljednjih 15 godina iranski nuklearni program pokušavao zaustaviti putem diplomacije, sabotaže i sankcija, a ne putem rata i bombi.

‘Nuklearni cilj je težak, postoje alternative’

“Nuklearni cilj je vrlo težak cilj“, kazao je general Frank McKenzie, koji je bio zadužen za planove za iranski rat dok je vodio Središnje zapovjedništvo SAD-a.

“Postoji mnogo alternativa“, dodao je, ističući kako bi mnoge od njih, uključujući energetsku infrastrukturu, bilo lakše napasti.

Strah od ruske pomoći Iranu

Ipak, postoje razlozi za brigu.

Prvog je posljednjih tjedana u više navrata iznio američki državni tajnik Antony Blinken. On je ustvrdio, na temelju obavještajnih podataka o kojima SAD ne želi govoriti, da Rusija dijeli tehnologiju s Iranom u nuklearnim pitanjima. Dužnosnici pomoć opisuju kao “tehničku” i kažu da nema dokaza da Iranu osigurava hardver koji mu je potreban za izradu bojeve glave.

No, do izbijanja rata u Ukrajini, Rusija je surađivala sa Sjedinjenim Državama i Europom u obuzdavanju iranskog nuklearnog programa. Moskva se čak pridružila pregovorima 2015. na strani zapadnih zemalja. Sada, ako su američka izvješća točna, potreba Rusije za iranskim dronovima i drugim oružjem znači da bi to moglo ubrzati napredak Irana prema izgradnji nuklearne bombe.

Iran se nakon štete koju je pretrpio Hezbolah osjeća ranjivim

Drugi razlog za zabrinutost je da bi šteta koju je Izrael proteklih tjedana nanio Hezbolahu, uključujući i eliminaciju vodstva te proiranske skupine u Libanonu, mogla dovesti do toga da se Iran osjeća ranjivim.

Teheran više ne može računati na sposobnost te terorističke skupine da napadne Izrael. Stoga bi kretanje prema nuklearnom oružju moglo postati jedini pravi način za odvraćanje Izraela.

Teheran gradi mrežu tunela kod Natanza

Treći razlog za brigu je da će se iranski program moći teže pogoditi. Prije nekoliko godina, pod budnim očima američkih i izraelskih satelita, Iran je počeo kopati golemu mrežu tunela južno od Natanza, za ono za što SAD vjeruje da je novi centar za obogaćivanje, najveći u Iranu. No, taj projekt još nije gotov.

ESKALACIJA Iran zasuo Izrael projektilima, Izraelci najavljuju ‘odgovor na napad’

U prošlosti, kada je Izrael uništio još nedovršene nuklearne reaktore u Iraku 1981. i Siriji 2007., upravo je to bio trenutak kada je odlučio izvesti preventivne napade, zaključuje NYT.