Što se događa na europskom tržištu dionica i obveznica nakon rušenja velike američke banke? U velikim problemima je i Credit Suisse. Gost Novog dana N1 televizije bio je ekonomski analitičar Neven Vidaković.

“Problem s Credit Suisseom primarno izlazi iz dvije stvari – radi se o banci koja je na rubu kriminala, koja se bavila pranjem novca, utajama i zato već godinama postoje sudske presude. I dionice dvije godine kontinuirano padaju i banka gubi svoju masu. Veličina bilance smanjila se za 40 posto i sad u ovom trenutku jedan arapski investitor je rekao ‘nećemo ulagati više novca jer nema potrebe’, što je načelno istina i onda je tržište reagiralo padom dionica i odljevom depozita”, rekao je Vidaković za N1.

Tvrdi da lančana reakcija u drugim bankama nije realni scenarij. “Problem Credit Suissea nije bankarski, nego primarno poslovni. Posluju kao HEP, kupuju po 10, a prodaju po 8. Nema bankarske krize, nema problema.”

“Prava zabava događa se na tržištu obveznica”

Europska centralna banka (ECB) je ipak krenula u istraživanje može li problem Credit Suissea utjecati i na druge bankarske sustave, no Vidaković kaže da je to normalno jer je to posao ECB-a – da reagira i provjeri što se događa.

“Nema panike, bombastičnog naslova, nema nikakvog raspada bankarskog sustava”, naglašava.

Osvrnuo se i na europsko tržište obveznica.

“Tu je prava zabava. Događa se doslovno da su hedge fodnovi namjerno kreirali paniku da bi generirali enormne profite. Kada je Silicon Valley Bank imao probleme u Europi, prvo je pritisnuta američka centralna banaka i cijene njihovih obveznica su se počele naglo mijenjati, načelno bezrazložno, ali Amerikanci su uspjeli preko vikenda doslovno taj problem riješiti jer su SVB  rastrančirali i podijelili. S obzirom na način na koji oni posluju, to je specijalna niša, mnoge druge banke jedva su dočekale da preuzmu njihov posao. Sad je ovo sa Suisseom koji tone dvije godine da se kreira nered i hedge fondovi su preko ovakvih naslova gurnuli naglo cijenu svih obveznica prema gore i nastala je panika da ponovno događa neka 2008. Naravno, svi smo jahali obveznice prema gore da bismo uzeli dobit. Sad kad Christine Lagarde izađe i digne kamatnu stopu, sve obveznice će pasti prema dolje i vi ćete ustvari u nekakvih tjedan dana moći ostvariti enormne profite na nečem što se ustvari ne događa. Na tržištu roba se ništa ne događa, na tržištu dionica se ništa ne događa. Jedino divljanje je na tržištu obveznica gdje fondovi kratko manipuliraju cijenom ne bi li na toj amplitudi ostvarili veliku dobit”, rekao je Vidaković.

Komentirao je i hrvatske narodne obveznice. “Nije zagarantiran prinos, nego kamata. Prinos je koliko stvarno zaradite s obzirom na cijenu koju ste platili. Ako ste kupili 100 eura, onda je prinos jednak kuponskoj kamati. Ako ste platili 99 eura onda ćete na kamati dobiti i povrat glavnice od još 1. I te cijene naravno da fluktuiraju zbog stanja na tržištu. Ako dođe do nekakve financijske panike mi kao mala i slaba zemlja, tržište se povlači iz naših obveznica, bježi u njemačke. Kad se smiri, onda se polako likvidiraju njemačke koje nose manji prinos, a ulazi se u nekakve rizičnije kao što su, na primjer, hrvatske. Osim nekakvog doslovno trejderskog posla, ništa se ne događa. Problem bi bio da stvarno nastane bankarski problem, a u Europi on nigdje ne postoje. Ono što je pravi problem, o čemu nitko ne govori, ECB je povukao previše novca iz opcija i banke su se već počele zatvarati i kreditna masa u Europi pada dva kvartala zaredom. Banke ne kreditiraju privredu i povlače novac što znači da je privreda sve nelikvidnija”, kaže te dodaje:

“Nesreća nikad ne dolazi sama. Nije to nužno velik problem, koliko je trenutak – imate globalno preslagivanje. U njemu se napušta proizvodnja u Kini, treba se vratiti u Europu, a za graditi tvornice trebate investicije, za njih pak trebate financiranje banaka, a banke to uskraćuju. U Europi ćemo imati velik pad investicija što će dovesti do pada BDP-a i pada proizvodnje i pada globalne konkurentnosti jer Lagarde nije brzo digla kamatnu stopu i sad je inflacija jako visoka i mora zatvoriti sredstva bankama koje moraju zatvoriti sredstva privredi, investicijama. Europi će se dogoditi ista stvar kao i Hrvatskoj od 2010. do 2014. – blagi pad BDP-a s nekakvom višegodišnjom stagnacijom i nemogućnošću generiranja rasta. To je sad očito”, rekao je Vidaković.

Komentirao je i novi paket Vladinih mjera, posebno cijenu struje, koja će, prema riječima premijera, biti druga najjeftinija u Europi. Barem idućih šest mjeseci. Posljedice, ističe, neće biti dobre.

“Netko će morati imati enormne prodajne sposobnosti, morat će uvjeriti nekog da mu posudi dvije milijarde eura koje planira namjerno spaliti. Ovo što je napravljeno s HEP-om je destrukcija radi destrukcije. Prava stvar bila bi da smo uzeli novac i napravili nove energetske kapacitete. Mi svi ćemo dvije godine imati jeftinu struju da bismo sljedećih 10 godina imali ekstremno skupu. Država koja ide u dokapitalizaciju HEP-a morat će to preko duga, morat će na globalno tržište i reći ‘dajte nam dvije milijarde eura da ih spalimo’, a to će tražiti puno veće kamate i puno veće restrikcije na upotrebu tog duga i mi sami sebi vežemo ruke u nekom razvojnom procesu. To je problem. Kako ćete otići u banku i reći ‘imam super model, kupujem po 10, prodajem po 8’. Nađite banku koja će vas po tom modelu kreditirati”, zaključio je Vidaković.